img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Projekat „Jadar"

Nemačka ministarka: Rio Tinto je predan poštovanju ekoloških zakona EU, kontrola je na Srbiji

12. август 2024, 14:14 Ivan Đerković (DW)
Gornje Nedeljice Foto: Natali Bertrams
Gornje Nedeljice
Copied

"Mnogima je cinično što Nemačka, koja ima svoj litijum, rudarstvo radije prepušta Srbiji. Kritika uništavanja prirode, beogradskog aparata moći i kvazikolonijalne eksploatacije čine narativ koji je ubedljiv za mnoge Srbe", piše "Noje ciriher cajtung"

„Proteklih godina u Srbiji je bilo mnogo protesta. Ono što ovaj čini posebnim jeste njegova sposobnost povezivanja s različitim društvenim miljeima i grupama. To pokret čini širokim i snažnim, ali i teškim za koordinaciju“, piše švajcarski „Noje cirher cajtung“, a prenosi Dojče Vele.

„Srž su“, navodi se, „lokalna ekološka udruženja, koja su se okupila pod sloganom: ’Ne damo Jadar!’ To ne čudi, jer nijedna tema ne mobiliše toliko građana kao zaštita životne sredine. Mizeran kvalitet vazduha u gradovima i nemilosrdno iskopavanje bakra od strane kineskih kompanija u Boru i Majdanpeku su skandal koji traje već više godina.“

„Osim toga, postoji urbani milje kojem već dugo smeta bahata politika moći vladajuće ‘Napredne stranke’. Pravi primer za to je nonšalancija s kojom je Vučić pre izbora 2022. poništio projekat, da bi ga onda, uz pomoć popustljivog pravosuđa, ponovo izvukao iz fioke.“

Blokada u Prokopu
Foto: Vreme
Protest protiv kopanja litijuma na beogradskoj Železničkoj stanici

„I još jedan segment stanovništva oseća se ugroženo: ‘rasprodaja domovine’ mobiliše konzervativce i nacionaliste koji smatraju da se ne sme tolerisati rasprodaja plodne zemlje i čiste vode stranoj multinacionalnoj kompaniji“, piše švajcarski list i ujedno navodi da „dodatni legitimitet otporu daje činjenica da kritike izražava i ugledna Srpska akademija nauka i umetnosti, kao i neki predstavnici crkve (ali ne i njen vrh).“

„Stvari samo pogoršava to što je EU takođe u to uključena i što je ona te mineralne resurse deklarisala kao svoj strateški interes. Mnogima je cinično to što Nemačka, koja ima svoj litijum, rudarstvo radije prepušta Srbiji. Kritika uništavanja prirode, beogradskog aparata moći i kvazikolonijalne eksploatacije čine narativ koji je ubedljiv za mnoge Srbe.“

Na kraju, švajcarski „Noje cirher cajtung“ zaključuje: „Pokret protiv rudarenja litijuma ima potencijal da postane pretnja Vučićevom sistemu, ali on je i dalje čvrsto u sedlu i ima moćne međunarodne saveznike koji na njega računaju. Njegov najjači argument je, međutim, potencijalna makroekonomska korist od projekta: srpsko-američki ekonomista Branko Milanović procenjuje da bi on doprineo sa čak dva do tri odsto u bruto društvenom proizvodu zemlje. Puno je dakle toga na kocki za obe strane.“

„Nema litijumskog popusta“

Berlinski Tagescajtung objavio je intervju s nemačkom državnom sekretarkom Franciskom Brantner. Ona je, kako se navodi, u Ministarstvu privrede zadužena „za nabavku repromaterijala“.

Na konstataciju novinara da se „čini da Nemačka radi sve što može kako bi nabavila litijum“, a zatim i pitanje „zar zaštita životne sredine više nije toliko važna“, ona odgovara ovako: „Ekstrakcija sirovina uvek ima uticaj na prirodu. To znamo u Nemačkoj, od uglja, do šljunka. Cilj je smanjiti štetu na apsolutni minimum i zagarantovati naknadnu renaturaciju. Prvobitni planovi Rio Tinta u Srbiji nisu zadovoljili naše standarde zaštite okoline. Zato je bilo ispravno demonstrirati protiv toga i bilo je dobro što je projekat zaustavljen. Savezna (nemačka) vlada i Evropska komisija pozvali su na novi koncept“, kaže Brantner.

Ona zatim objašnjava šta to znači: „Litijum u Srbiji treba eksploatisati samo ekološki prihvatljivim postupcima, uz odgovarajuće visok nivo zaštite vode i tla, i veoma dobar plan za skladištenje otpada. Pod pritiskom iz Srbije, između ostalog, ponovo je izrađen plan projekta. Sada postoji novi koncept za odlagališta, koji, između ostalog, predviđa da će više ostataka od rudarenja ponovo moći da se iskoristi i to ne bi trebalo da se radi u sred rečne doline. Postoji i novi koncept za vode, a projekat se oslanja na obnovljive izvore energije. Konačno, treba nam i recikliranje. Zato smo proširili Uredbu o ekološkom dizajnu kako bismo u to uključili i efikasnost sirovina i recikliranje“, kaže nemačka državna sekretarka.

Franciska Brantner naglašava da Nemačka i EU „veoma ozbiljno“ shvataju zabrinutost lokalnog stanovništva, obećava da će „EU pratiti i nove, buduće procene uticaja na okolinu kako bi se poštovali ekološki standardi“ i naglašava da, „za razliku od mnogih drugih sirovinskih projekata u svetu, gde se sirovina samo izvozi, ovde bi stanovništvo trebalo da budu uključeno u lanac stvaranja vrednosti„.

Novinar je postavio i pitanje „može li se uopšte verovati autokratskom režimu (u Srbiji) koji ima simpatije za Putina“, na šta predstavnica nemačkog Ministarstva privrede odgovara: „Rio Tinto je predan poštovanju zakona EU o zaštiti okoline, iako oni u Srbiji samo delimično važe. Državna kontrola leži na Srbiji. Evropska unija i mi takođe, moći ćemo da pružimo stručne savete. Naše kompanije takođe su zainteresovane da se obezbedi poštovanje ekoloških standarda.“

foto: d. todorović
MASOVNI PROTEST PROTIV RUDNIKA KAD SE NIKO NIJE NADAO: Više hiljada građana u Valjevu, 22. jul 2024.

A na pitanje „kakva su obećanja zauzvrat data Srbiji“ i „može li Vučić da se nada da će ostvariti svoje srpske nacionalističke ciljeve u BiH i na Kosovu ili mu je pružena perspektiva ulaska u EU“, Franciska Brantner odgovara:

„Srbija je kandidat za ulazak u EU. Na taj proces, u kojem vladavina prava i demokratija imaju centralno mesto, ovaj projekt neće uticati. Nema litijumskog popusta kada je reč o pravnoj državi, niti ga ima za Kosovo ili Bosnu i Hercegovinu. Mi Zeleni uvek smo podržavali civilno društvo u Srbiji. Kako bismo ih ga ojačali, postigli smo recimo to da će Rio Tinto uspostaviti stalni savetodavni odbor civilnog društva. Lokalno stanovništvo i opozicija s pravom traže od državnih institucija sprovođenje ekoloških standarda. Istovremeno, dobro je ako rudarimo u evropskim nalazištima i obrađujemo (sirovine) na evropski način.“

Na taj način, dodaje nemačka državna sekretarka, „sprečavamo Kinu da poveća svoj uticaj na važne evropske izvore sirovina. Jer nije pitanje ’da li će biti projekta ili neće’, nego ’da li će se projekat Rio Tinta realizovati sa evropskim partnerima ili će to da urade Kinezi’. Ne verujem da bi po demokratiju, okolinu i lokalno stanovništvo u Srbiji bolje bilo s kinesko-srpskim partnerstvom. Ovaj novi projekt takođe je prilika da se svetu pokaže da se nemačke i evropske firme od toga razlikuju i da vađenje i prerada sirovina mogu biti mnogo ekološki prihvatljiviji nego što je to sada slučaj“, zaključuje Franciska Brantner u intervjuu za berlinski Tagescajtung.

Tagovi:

Aleksandar Vučić Eskploatacija litijuma u Srbiji Litijum Nemački mediji Rio Tinto Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Nemačka

05.јул 2025. Nenad Krajcer (DW)

Poslanici Bundestaga оsudili nasilje, ali i nacionalizam u Srbiji

Predstavnici stranaka u Bundestagu su u razgovoru za DW osudili nasilje nad studentskim protestima u Beogradu. Ali su istovremeno ukazali i na opasnost od nacionalističkih tonova koji su se mogli čuti na protestima

Protesti

05.јул 2025. B. B.

U petak privedeno 107 ljudi, blokade širom Srbije najavljene i za subotu

Na pojedinim mestima zabeleženi su sporadični incidenti, „pri čemu je policija postupala u skladu sa zakonom“, saopštio je MUP. Prema najavama, blokade širom Srbije nastavljaju se i subotu

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Nišu

Predsednik Srbije

05.јул 2025. B. B.

Vučić otvorio deonicu puta bez upotrebne dozvole i tvrdi da će sve biti u redu

Inženjeri za stručni nadzor za deonicu puta od Pakovraća do Požege odbili su da potpišu dokumente bez kojih je nemoguće da građevinski inspektori izdaju potvrdu da je deonica završena

Represija

05.јул 2025. B. B.

Neko te posmatra: Novosađanima stižu prijave zbog farbanja ulica 8. decembra

Pojedini Novosađani tvrde da imaju saznanja da je pokrenuto više od 250 prekršajnih postupaka protiv učesnika protesta 8. decembra 2024. u tom gradu, i da su u više slučajeva već donete osuđujuće presude i to bez prisustva okrivljenih ili njihovih advokata

Studentski protesti

05.јул 2025. B. B.

Amnesti: Alarmanti snimci hapšenja u Srbiji

Ima navoda o nezakonitoj i prekomernoj upotrebi sile prilikom hapšenja demonstranata, saopštile su organizacije Amnesti internešnal i Civil rajt difenders

Komentar

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm

Komentar

Tako rade kukavice: Premlaćivanje studenata sa najavom

Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda

Nemanja Rujević

Komentar

Vidovdan 2025. i ujka Albert

Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure