img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvo

Naređeno uništavanje kancerogenog čipsa iz Srbije

05. avgust 2023, 10:33 B.G.
Foto: Pixabay/Fotolehrling16
Copied

Brzo smo reagovali, bili smo u pogonu i konstatovali da je sporna količina uništena u Hrvatskoj, a ono što je ostalo zabranili smo dalju upotrebu i naredili uništavanje", objasnio je pomoćnik ministra poljoprivrede Nenad Vujović

Proizvođač čipsa iz Čačka prihvatio analizu hrvatske nadležne inspekcije i preduzeo uništenje svih čipseva iz lota u kome je proizvedena sporna pošiljka.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Nenad Vujović rekao je za RTS da tehnološki postupak i sama vrsta sirovine uslovljavaju da se s vremena na vreme akrilamid pojavi.

„Brzo smo reagovali, bili smo u pogonu i konstatovali da je sporna količina uništena u Hrvatskoj, a ono što je ostalo zabranili smo dalju upotrebu i naredili uništavanje“, objasnio je Vujović.

Vujović navodi i da je regulativa o akrilamidu usaglašena sa EU, ti nivoi su isti.

„Što se tiče inspekcije, brzo smo reagovali, preko sistema za brzo uzbunjivanje, bili smo u pogonu i konstatovali da je ta količina koja je otišla – uništena u Hrvatskoj, a ono što je ostalo od tog lota – zabranili smo dalju upotrebu i naredili uništavanje“, objasnio je Vujović.

On je dodao i da su kontrolama videli da posotoji veza sa drugim lotovima. Lot je, inače, grupa proizvoda napravljenih u istoj seriji, od istih sastojaka.

„Ispitujemo sve lotove u toj fabrici, a za te druge lotove koji imaju veze sa prvim smo zajedno sa subjektom preduzeli mere da se oni povuku iz prometa i da se uradi opoziv, rekao je Vujović.

Kako je otkriven?

Pre dva dana na sistemu brzog upozorenja Evropske unije (RASFF) objavljena je informacija da prilikom izvoza iz Srbije u Hrvatsku otkrivena pošiljka čipsa proizvedenog u Srbiji sa visokom koncentracijom akrilamida.

Kako se navodi na ovom sajtu sporni čips je imao 1196 (±191) mikrograma po kilogramu ove supstance koja se smatra kancerogenom, dok je maksimalmo dozvoljena 350 mikrograma po kilogramu proizvoda.

Ovaj slučaj je opisan kao potencijalno rizičan, dok su druga obaveštenja „ozbiljno“ i „potencijalno ozbiljno“ napisana crvenim slovima. Postoji i kategorija „neodređeno“ narandžastim slovima i „nije ozbiljno“ zelenim slovima.

Pozivajući se na Državni inspektorat Hrvatske mediji su objavili da se radi o rebrastom čipsu sa ukusom paprike u pakovanju od 150 grama proizvođača Čips vej (Chips Way) iz Čačka i to serije L28062023 (L280623 A09:31).

Šta je akrilamid?

Akrilamid, pronađen u čipsu proizvedenom u Srbiji, je kancerogena supstanca koja nastaje tokom termičke obrade hrane koja sadrži skrob na visokim temperaturama. Pored hrane, ima ga i u industrijskim proizvodima, pa čak i u duvanskom dimu. U EU upozoravaju na visok zdrvstveni uticaj akrilamida, pa se preporučuje oprezan i ograničen unos proizvoda s tim jedinjenjem u organizam.

U naučnom definisanju, akrilamid je organsko jedinjenje, koje sadrži tri atoma ugljenika i ima molekulsku masu od 71,078 Da.

Nastaje od šećera i aminokiselina, najviše od asparagina, kojih prirodno ima u mnogim namirnicama.

Reč je kancerogenom supstanci koja nastaje u hemijskim reakcijama na visokim temperaturama. Nastaje tokom termičke obrade hrane koja sadrži skrob na visokim temperaturama, bilo da se radi o kuvanju ili pečenju.

Nivo tog jedinjenja je visok kada se hrana sprema na dugo sprema na temperaturama iznad 150 stepeni Celzijusa.

Međutim, iako se stvara u domaćinstvu tokom prženja ili pečenja hrane, prisutan je i u proizvodnji plastike, papira i lepkova, zbog čega se događau i česta trovanja radnika.

Ima ga u mnogim industrijskim proizvodima, pa i u duvanskom dimu.

Povećava rizik od raka

Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) je još 2015. godine, upozorila je da akrilamid u hrani javni zdravstveni problem i da potencijalno povećava rizik od razvoja karcinoma svih starosnih doba.

U EU je godine 2018. stupila na snagu uredba koja je ograničila akrilamid u hrani u EU.

Stručnjaci upozoravaju da je akrilamida ima u većim količinama u kafi, čipsu i krompirićima, keksu i krekerima, ali ga ima i u žitaricama i pekarskim proizvodima.

Kako se navodi, prisutan je i u suvom voću, crnim maslinama, pečenom povrću, a sadrže ga i određeni prženi orašasti plodovi, pa čak i hrana za bebe.

Preporuka je da bi trebalo smanjiti njegov unos u organizam. U početku izaziva probleme sa nervnim sistemom, ali su mnoge studije ukazale i na vezu akrilamida sa bolestima tumora.

B.G./RTS/Danas

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Hrana kancerogeni čips Srbija Ministarstvo poljoprivrede
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Ana Brnabić u Skupštini

Atentat na predsednika

25.februar 2026. K. S.

Brnabić optužuje „blokadersko-tajkunske” medije za podstrekivanje na atentat na Vučića

Na prvoj liniji odbrane režima Aleksandra Vučića, predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić kritikuje izveštavanje "blokadersko-tajkunskih medija"o hapšenju osumnjičenih za pripremanje atentat na predsednika Srbije. To je "prešlo sve granice normalnog i pristojnog“, uzviknula je

Glumac Dragan Jovanović

Studenti ponovo pešače

25.februar 2026. I.M.

 „Pčinjski marš“ zajedništva: Gagi Jovanović sa studentima od Vranja do Bujanovca

Tačno godinu dana nakon što su pešačili do Niša, studenti juga Srbije ponovo izlaze na put. Ovoga puta marširaju od Vranja do Bujanovca, uz podršku građana, glumca Dragana Gagija Jovanovića i Beogradskog sindikata

Doček Aleksandra Vučića u Smederevskoj Palanci

Lokalni izbori

25.februar 2026. Katarina Stevanović

Smederevska Palanka: Reljina gozba, zdravstveni karavani i obećanja ministara

I pre nego što su lokalni izbori raspisani, u pojedinim opštinama kampanja je već bila u punom jeku. U Smederevskoj Palanci poslednjih nedelja smenjuju se ministarske posete, besplatni preventivni pregledi i obećanja o investicijama - obrazac funkcionerske kampanje poznat iz ranijih izbornih ciklusa

Spoljna politika studenstkog pokreta

25.februar 2026. Nenad Krajcer (DW)

Pobunjeni studenti u Berlinu: Jačamo strukture, spremamo se za izbore

„Spoljnopolitički tim" srpskog studentskog pokreta u Berlinu je govorio o problemima sa kojima se suočavaju, planovima za predstojeće izbore i ciljevima za koje se zalažu

Davljenje kritičkih medija

25.februar 2026. Nemanja Rujević

Priprema za konačni obračun: Ne veruj Sadleru, ni kad’ u miru dolazi

Promene u Junajted grupi mnogima liče na pripremu „konačnog obračuna“ vlasti u Srbiji sa preostalim kritičkim medijima. Kako bi to moglo da izgleda i da li građani mogu da učine nešto

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure