img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novi tender

Nakon šesnaest godina, ponovo pokrenuta privatizacija Jugoslovenskog rečnog brodarstva

24. jul 2024, 14:18 M.J./Nova ekonomija
Copied

Ministarstvo privrede objavilo je javni poziv za učešće u postupku javnog prikupljanja ponuda sa javnim nadmetanjem radi prodaje kapitala Jugoslovenskog rečnog brodarstva AD Beograd (JRB). Poslednji pokušaj prodaje JRB-a 2008. godine, završio se neslavno zbog falsifikacije dokumenata od strane pobednika tendera

Početna cena za prodaju kapitala iznosi 29,2 miliona evra, prenosi eKapija.

Prema objavi Ministarstva, pravo na učešće u postupku imaju domaća pravna lica koja ispunjavaju kvalifikacione uslove, uključujući ostvareni poslovni prihod od najmanje dve milijarde dinara i posedovanje najmanje 15 registrovanih teretnih potisnica.

Subjekt privatizacije ima ukupno 1.804.484 akcije, od čega je 99,98 odsto u vlasništvu Republike Srbije, piše Nova ekonomija.

Rok za podnošenje prijava je 13. avgust, a ponude će biti otvorene dan kasnije.

Jugoslovensko rečno brodarstvo AD Beograd ima dugu tradiciju u prevozu tereta unutrašnjim plovnim putevima.

Na sajtu JRB navodi se da ova kompanija pripada grupi od pet najvećih brodarstava na Dunavu, dok u pogledu međunarodnog transporta unutrašnjim plovnim putevima zauzima prvo mesto u našoj zemlji.

JRB je od 2010. godine u vlasništvu države posle raskida ugovora o prodaji tog preduzeća kompaniji EDDSG.

Prema podacima iz 2017. godine, u ovom preduzeću bilo je zaposleno više od 300 radnika.

Tender iz 2008. godine

O spornoj privatizaciji JRB-a, govorilo se još 2008. godine, kako je pisalo „Vreme”, jer su uslovi tada raspisanog tendera uočene su neke nepravilnosti.

Kako u pozivu na javni tender piše, za kupovinu Jugoslovenskog rečnog brodarstva, odnosno 70 odsto društvenog kapitala tog preduzeća, mogao je da konkuriše samo onaj „koji se bavi delatnošću saobraćaja na unutrašnjim vodenim putevima i/ili uslugama na rečnom i jezerskom saobraćaju i/ili izgradnjom i opravkom brodova najmanje tri poslovne godine u kontinuitetu i da je ostvario poslovni prihod od najmanje 20 miliona evra u 2006. godini“.

.Konzorcijum koji su činili „Tamoza Trading Ltd. Kipar“ i „Daxin Petroleum PTE Ltd. Singapur“ kao lider proglašen je za pobednika jer je ponudio 32,5 miliona evra za otkup kapitala, 10 miliona investicija, dok je drugoplasirani, takođe konzorcijum firmi „Palmali Shipping SA“ i „Palmali Holding Company Ltd. Malta“, ponudio 30 milona evra za kapital i 15 miliona investicija.

Iako je ukupna ponuda drugoplasiranog veća od ponude prvoplasiranog, redosled je ovakav jer se za rangiranje zbraja tek petina sume predviđena za investiranje. Takva su pravila ovog tendera i sa te strane gledano, zamerke na odluku nema.

Falsifikacija dokumenata

Ipak, drugoplasirani konzorcijum se žalio sa tvrdnjom da prvoplasirani ne ispunjava bar jedan uslov tendera, onaj o „delatnosti saobraćaja na unutrašnjim plovnim putevima i/ili… u tri poslednje godine u kontinuitetu“, posredno ni onaj drugi o ostvarenom prihodu jer, prosto, ne može postojati prihod od nepostojeće delatnost.

Zastupnik „Palmatija” Aleksandar Denda rekao ze tada za “Vreme” da je Daxin falsifikovao dokumentaciju.

„Dokumentacija koju je „Daxin“ podneo je neispravna, štaviše falsifikovana je, čime je Daxin pokušao da stekne prednost u odnosu na druge ponuđače na nedopustiv način – falsifikovanjem dokumenata, što je ’faul’ koji u najmanju ruku povlači diskvalifikaciju”, rekao je Denda.

Cela saga završila se tako što je „Daxin“ podneo Agenciji za privatizaciju dopis o odustajanju od kupovine većinskog dela JRB-a.

Tagovi:

JRB privatizacija Tender
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Ćacilend požar

Analiza

23.oktobar 2025. Davor Lukač

Sagovornici „Vremena“: U priči o „terorističkom napadu“ u Ćacilendu sve škripi

Penzionisani pešadijski oficir i bivši pripadnik Vojne bezbednosti iznose svoje sumnje u režimsku verziju onoga što se u sredu pre podne odigralo u Ćacilenu ispred Narodne skupštine

Studentski marš

23.oktobar 2025. N. M.

Novi metod policije: Pretres novopazarskih studenata kod Kosjerića

Policija je zaustavila studente, koji su iz Novog Pazara pre osam dana krenuli ka Novom Sadu, osam kilometara od Kosjerića. Ovo je prvi put da je policija pretresala studente koji pešače uzduž i popreko Srbije

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić

Vučić i EU

23.oktobar 2025. Andrej Ivanji

Vučić o poslanicima EP: Od „evropskog šljama“ do „patoloških lažova“

Ranijom prilikom predsednik Srbije Aleksandar Vučić je neke poslanike Evropskog parlamenta nazvao „evropskim šljamom“. Nakon oštre Rezolucije EP o Srbiji opisuje ih kao „patološke lažove“. Nagrdio ih je i Ivica Dačić

„Informer“

23.oktobar 2025. B. B.

„Informer“ povezuje „teroristu“ iz Ćacilenda sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem

Glavni urednik „Informera“ Dragan J. Vučićević povezao je pucnjavu u Ćacilendu sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem. Konstatovao je da je Hrvatska najaktivija u pomaganju "obojene revolucije" u Srbiji, za šta ima "mnogo dokaza"

Fabrika turske kompanije MKE na Kosovu imaće godišnji proizvodni kapacitet od 20 miliona metaka, a planirano je da bude završena 2026. godine.

Kosovo

23.oktobar 2025. B. B.

Kosovo: Turci za potrebe Prištine prave fabriku municije

Iduće godine turska kompanija MKE planira da na Kosovu izgradi Fabriku za prozvodnju municije koja će moći da prozvodi do dvadeset miliona metaka godišnje

Komentar
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji
Požar kod Ćacilenda

Komentar

Šta se desilo u Ćacilendu?

Goruće pitanje nije zašto se šator u Ćacilendu zapalio, već šta šta to šatorsko naselju ima da traži ispred Narodne skupštine već pola godine

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure