img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novi tender

Nakon šesnaest godina, ponovo pokrenuta privatizacija Jugoslovenskog rečnog brodarstva

24. jul 2024, 14:18 M.J./Nova ekonomija
Copied

Ministarstvo privrede objavilo je javni poziv za učešće u postupku javnog prikupljanja ponuda sa javnim nadmetanjem radi prodaje kapitala Jugoslovenskog rečnog brodarstva AD Beograd (JRB). Poslednji pokušaj prodaje JRB-a 2008. godine, završio se neslavno zbog falsifikacije dokumenata od strane pobednika tendera

Početna cena za prodaju kapitala iznosi 29,2 miliona evra, prenosi eKapija.

Prema objavi Ministarstva, pravo na učešće u postupku imaju domaća pravna lica koja ispunjavaju kvalifikacione uslove, uključujući ostvareni poslovni prihod od najmanje dve milijarde dinara i posedovanje najmanje 15 registrovanih teretnih potisnica.

Subjekt privatizacije ima ukupno 1.804.484 akcije, od čega je 99,98 odsto u vlasništvu Republike Srbije, piše Nova ekonomija.

Rok za podnošenje prijava je 13. avgust, a ponude će biti otvorene dan kasnije.

Jugoslovensko rečno brodarstvo AD Beograd ima dugu tradiciju u prevozu tereta unutrašnjim plovnim putevima.

Na sajtu JRB navodi se da ova kompanija pripada grupi od pet najvećih brodarstava na Dunavu, dok u pogledu međunarodnog transporta unutrašnjim plovnim putevima zauzima prvo mesto u našoj zemlji.

JRB je od 2010. godine u vlasništvu države posle raskida ugovora o prodaji tog preduzeća kompaniji EDDSG.

Prema podacima iz 2017. godine, u ovom preduzeću bilo je zaposleno više od 300 radnika.

Tender iz 2008. godine

O spornoj privatizaciji JRB-a, govorilo se još 2008. godine, kako je pisalo „Vreme”, jer su uslovi tada raspisanog tendera uočene su neke nepravilnosti.

Kako u pozivu na javni tender piše, za kupovinu Jugoslovenskog rečnog brodarstva, odnosno 70 odsto društvenog kapitala tog preduzeća, mogao je da konkuriše samo onaj „koji se bavi delatnošću saobraćaja na unutrašnjim vodenim putevima i/ili uslugama na rečnom i jezerskom saobraćaju i/ili izgradnjom i opravkom brodova najmanje tri poslovne godine u kontinuitetu i da je ostvario poslovni prihod od najmanje 20 miliona evra u 2006. godini“.

.Konzorcijum koji su činili „Tamoza Trading Ltd. Kipar“ i „Daxin Petroleum PTE Ltd. Singapur“ kao lider proglašen je za pobednika jer je ponudio 32,5 miliona evra za otkup kapitala, 10 miliona investicija, dok je drugoplasirani, takođe konzorcijum firmi „Palmali Shipping SA“ i „Palmali Holding Company Ltd. Malta“, ponudio 30 milona evra za kapital i 15 miliona investicija.

Iako je ukupna ponuda drugoplasiranog veća od ponude prvoplasiranog, redosled je ovakav jer se za rangiranje zbraja tek petina sume predviđena za investiranje. Takva su pravila ovog tendera i sa te strane gledano, zamerke na odluku nema.

Falsifikacija dokumenata

Ipak, drugoplasirani konzorcijum se žalio sa tvrdnjom da prvoplasirani ne ispunjava bar jedan uslov tendera, onaj o „delatnosti saobraćaja na unutrašnjim plovnim putevima i/ili… u tri poslednje godine u kontinuitetu“, posredno ni onaj drugi o ostvarenom prihodu jer, prosto, ne može postojati prihod od nepostojeće delatnost.

Zastupnik „Palmatija” Aleksandar Denda rekao ze tada za “Vreme” da je Daxin falsifikovao dokumentaciju.

„Dokumentacija koju je „Daxin“ podneo je neispravna, štaviše falsifikovana je, čime je Daxin pokušao da stekne prednost u odnosu na druge ponuđače na nedopustiv način – falsifikovanjem dokumenata, što je ’faul’ koji u najmanju ruku povlači diskvalifikaciju”, rekao je Denda.

Cela saga završila se tako što je „Daxin“ podneo Agenciji za privatizaciju dopis o odustajanju od kupovine većinskog dela JRB-a.

Tagovi:

JRB privatizacija Tender
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
simbol pravosuđa, terazije

Pravosuđe

22.februar 2026. K. S.

Advokati u Srbiji od ponedeljka u trodnevnoj obustavi rada

Advokati širom Srbije u ponedeljak (23. februar) stupaju u trodnevnu obustavu rada zbog takozvanih „Mrdićevih zakona“

United Media

21.februar 2026. A.I.

Raskrikavanje: Otpuštena direktorka United Media Aleksandra Subotić

Aleksandra Subotić, dugogišnja direktorka United Media u sklopu koje rade televizije N1 i Nova, nedeljnik „Radar“ i dnevni list „Danas“, dobila je otkaz, potvrđeno je Raskrinkavanju iz više izvora

Brza analiza

21.februar 2026. Andrej Ivanji

Četiri utiska o protestu „Marš za pravosuđe“

U Srbiji se vodi odlučujuća bitka za nezavisnost sudstva i tužilaštva, tj. za vladavinu prava. Uprkos tome samo se mali broj ljudi odazvao pozivu na protest „Marš za pravosuđe“. Zašto?

Pravosuđe na udaru izvršne vlasti

21.februar 2026. A.I.

Počeo protest “Marš za pravosuđe” protiv usvajanja „Mrdićevih zakona“

Protest protiv „Mrdićevih zakona“ ispred Generalštaba počeo je nešto posle 14 časova. Organizatori su isticali važnost masovnosti skupa jer samo uz podršku građana može da se spreči urušavanje srpskog pravosuđa. Nije se, međutim, odazvao veći broj ljudi

Alekksandar Vučić u Briselu u pozadini blurovane zastave EU

Srbija i Evropska unija

21.februar 2026. Nemanja Rujević

Vučić u magarećoj klupi: Evropska politika daj šta daš

Aleksandar Vučić kaže da pristaje na ulazak u Evropsku uniju bez prava veta. Šta se krije iza ove nove ideje o načinu proširenja EU i zašto je to, kada je reč o predsedniku Srbije, prazna priča

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure