img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Urbanizam

Nacionalna arhitektonska strategija do 2030: Na temeljima Vitruvija iz prvog veka p.n.e.

24. jul 2023, 18:51 Sonja Ćirić
Foto: Tanjug
Kula u Beogradu na vodi
Copied

Vlada Srbije je nedavno donela Strategiju arhitekture do 2030. čiji su autori brojna ministarstva i institucije, a među njima niko ko je reagovao na urbanu i arhitektonsku devastaciju naših gradova

Na kraju juna, Vlada Srbije je donela Nacionalnu arhitektonsku strategiju (NAS) za period od 2023. do 2035.

NAS je dokument javnih politika, a cilj mu je da podstakne unapređenje arhitektonske profesije i delatnosti doprinese održivom razvoju arhitekture i unapređenju građene sredine, te podizanju svesti o značaju arhitekture za život pojedinca i zajednice.

Njen delokrug je „reafirmisanje arhitekture kao esencijalne komponente nacionalne kulture i identiteta, čije kulturološke dimenzije utiču na kolektivni nivo svesti i odnos svakog pojedinca prema nasleđu, identitetu i životnom okruženju“

Autori su članovi brojne radne grupe u kojoj relevantna ministarstva, fakulteti, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Inženjerska komora Srbije, Privredna komora, Stalna konferencija gradova, a posebno Udruženje arhitekata Srbije (UAS) i Žensko arhitektonsko društvo (ŽAD).

U izradi Strategije nisu učestvovali  nacionalni zavodi za urbanizam, Urbanistički zavod Beograda, Zavod za zaštitu spomenika kulture Beograda, SANU i druga kompetentna strukovna udruženja.

NAS je donet na osnovu Zakona o planiranju i izgradnji, i Zakona o kulturnom nasleđu, ali i na osnovu „Deset knjiga o arhitekturi“ rimskog klasičnog pisca Marka Vitruvija Poliona iz 1. veka pre naše ere, zato što su termini „arhitektura“ i „građena sredina“ odrednica delokruga Strategije, a to su termini kojima se bavio Vitruvije. Tako je barem objašnjeno u uvodu NAS.

S obzirom da je glasanjem Vlade ova Strategija dobila potvrdu da će biti dobra po nacionalnu arhitekturu od sad pa do 2030. godine, govoriti da zapravo neće biti dobra, bila bi zakasnela reakcija.

Uostalom, u martu je bila organizovana  javna rasprava o, tada još uvek, Predlogu NAS, i onaj ko je imao šta da zameri i predloži, to verovatno i uradio. Tačno, na osnovu iskustva je poznato da je javna rasprava formalna stvar i da nema nikakvog uticaja na ono zbog čega je organizovana, u ovom slučaju na Nacionalnu arhitektonsku strategiju, ali je ipak mesto gde sve primedbe moraju biti zabeležene i zvanično sačuvane.

Osim učestvovanja na javnoj raspravi moglo je da se javno reaguje na još niz drugih načina. A nije. Zašto nije?

Postoji jedan odgovor koji je nemoguće ne uvažiti: već je na osnovu članova Radne grupe, dakle autora Strategije, bilo jasno kakva će Strategija biti. A na taj izbor javnost nema uticaja.

Slobodan Maldini, izvršni direktor Asocijacije srpskih arhitekata podseća da

„navedeni autori Nacionalne arhitektonske strategije tokom proteklih decenija se nijednom nisu oglasili kada su grubo kršeni osnovni principi na kojima počiva nacionalna arhitektura, štaviše, učestvovali su u urbanoj i arhitektonskoj devastaciji naših prostora.“

Nabraja da se oni nisu oglasili  kad su „protivno vapajima pojedinih predstavnika struke i medija, donošeni i sprovođeni nakaradni planovi tzv. investitorskog urbanizma, posebno urbanistički plan Beograda na vodi“, i kaže da postoje „primeri javnih konkursa raspisivača i organizatora Udruženja arhitekata Srbije (UAS) koji su propali zbog kršenja uslova zaštite područja kulture od nagrađenih učesnika“,

Podseća na primer konkursa za urbanizaciju Makiša, zaštićenog područja vodosnabdevanja grada, kad je  „tadašnji čelnik raspisivača UAS potpisao uslove gradnje čak 856.800 kvadratnih metara stambenih zgrada na prostoru gde to važećim planom nije bilo dozvoljeno!“

Kaže da se „niko iz ovih institucija nije oglasio kada je bezočnom izgradnjom neprimerenog Tržnog centra Rajićeva unepovrat uništeno zaštićeno istorijsko nasleđe Knez Mihailove ulice, kao ni povodom uništavanja Savskog amfiteatra enormnom eksploatacijom prostora, kada su radi profita investitora devastirani areali Kosančićevog venca i podziđe Kalemegdana, kada je bezobzirnom gradnjom uništen ceo kvart na Dedinju, kada je unakažen  Gardoš, kao ni zbog rušenja delova Beogradske tvrđave radi postavljanja gondole, projektovanja šume nebodera na Mostarskoj petlji i Bežanijskoj kosi, razaranja stotina spomenika kulture, preizgrađenosti ekoloških područja na Zlatiboru, Savskom keju, urbanističkom napadu na Beljaricu…“

Niko od stručnjaka koji su digli glas protiv pomenutih projekata nije pozvan da kreira Strategiju „niti je makar upitan za savet“, kaže Maldini.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Arhitektura Beograd na vodi Beogradska tvrđava strategija Vlada Sbije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Dva protesta u Beogradu

21.jun 2025. S.Ć.

Poruke sa protesta: Na Vidovdan će se desiti stvari koje se ne očekuju

Studenti akcijom „Buna park“ prikupljaju sredstva za vanredne izbore, a građani su na protestu ispred zgrade RIK-a. Za to vreme iz Pionirskog parka se ore četničke pesme

Akcija

21.jun 2025. S.Ć.

Studenti ETF-a: Novine za sve koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju

Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna

Protesti u Srbiji

21.jun 2025. S.Ć.

Beograd i Sremski Karlovci: Studenti i građani zajedno pred Vidovdan

U Beogradu je prvi protest počeo ispred Pravnog fakulteta, a drugi je najavljen za 18.30 ispred zgrade RIK-a zato što „Cirkus mora da stane“, istovremeno kad i „Priprema za Vidovdan“ u Sremskim Karlovcima

Najveći protest u istoriji Srbije

Protest u Beogradu

21.jun 2025. K. S.

Pred protest 28. juna: Širenje panike u režimskim medijima

Po receptu pred svaki veliki protest koji su organizovali studenti, režimski mediji i njihovi gosti pred Vidovdan pokrenuli su novu akciju zastrašivanja građana

Prinudna iseljenja

21.jun 2025. K. S.

Vučić najavljuje promenu Ustava zbog izvršitelja

Predsednik Srbije predlaže izmene Ustava koje bi zaštitile građane od prinudnog iseljenja iz sopstvenog doma tokom izvršnih postupaka

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure