img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Urbanizam

Nacionalna arhitektonska strategija do 2030: Na temeljima Vitruvija iz prvog veka p.n.e.

24. jul 2023, 18:51 Sonja Ćirić
Foto: Tanjug
Kula u Beogradu na vodi
Copied

Vlada Srbije je nedavno donela Strategiju arhitekture do 2030. čiji su autori brojna ministarstva i institucije, a među njima niko ko je reagovao na urbanu i arhitektonsku devastaciju naših gradova

Na kraju juna, Vlada Srbije je donela Nacionalnu arhitektonsku strategiju (NAS) za period od 2023. do 2035.

NAS je dokument javnih politika, a cilj mu je da podstakne unapređenje arhitektonske profesije i delatnosti doprinese održivom razvoju arhitekture i unapređenju građene sredine, te podizanju svesti o značaju arhitekture za život pojedinca i zajednice.

Njen delokrug je „reafirmisanje arhitekture kao esencijalne komponente nacionalne kulture i identiteta, čije kulturološke dimenzije utiču na kolektivni nivo svesti i odnos svakog pojedinca prema nasleđu, identitetu i životnom okruženju“

Autori su članovi brojne radne grupe u kojoj relevantna ministarstva, fakulteti, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Inženjerska komora Srbije, Privredna komora, Stalna konferencija gradova, a posebno Udruženje arhitekata Srbije (UAS) i Žensko arhitektonsko društvo (ŽAD).

U izradi Strategije nisu učestvovali  nacionalni zavodi za urbanizam, Urbanistički zavod Beograda, Zavod za zaštitu spomenika kulture Beograda, SANU i druga kompetentna strukovna udruženja.

NAS je donet na osnovu Zakona o planiranju i izgradnji, i Zakona o kulturnom nasleđu, ali i na osnovu „Deset knjiga o arhitekturi“ rimskog klasičnog pisca Marka Vitruvija Poliona iz 1. veka pre naše ere, zato što su termini „arhitektura“ i „građena sredina“ odrednica delokruga Strategije, a to su termini kojima se bavio Vitruvije. Tako je barem objašnjeno u uvodu NAS.

S obzirom da je glasanjem Vlade ova Strategija dobila potvrdu da će biti dobra po nacionalnu arhitekturu od sad pa do 2030. godine, govoriti da zapravo neće biti dobra, bila bi zakasnela reakcija.

Uostalom, u martu je bila organizovana  javna rasprava o, tada još uvek, Predlogu NAS, i onaj ko je imao šta da zameri i predloži, to verovatno i uradio. Tačno, na osnovu iskustva je poznato da je javna rasprava formalna stvar i da nema nikakvog uticaja na ono zbog čega je organizovana, u ovom slučaju na Nacionalnu arhitektonsku strategiju, ali je ipak mesto gde sve primedbe moraju biti zabeležene i zvanično sačuvane.

Osim učestvovanja na javnoj raspravi moglo je da se javno reaguje na još niz drugih načina. A nije. Zašto nije?

Postoji jedan odgovor koji je nemoguće ne uvažiti: već je na osnovu članova Radne grupe, dakle autora Strategije, bilo jasno kakva će Strategija biti. A na taj izbor javnost nema uticaja.

Slobodan Maldini, izvršni direktor Asocijacije srpskih arhitekata podseća da

„navedeni autori Nacionalne arhitektonske strategije tokom proteklih decenija se nijednom nisu oglasili kada su grubo kršeni osnovni principi na kojima počiva nacionalna arhitektura, štaviše, učestvovali su u urbanoj i arhitektonskoj devastaciji naših prostora.“

Nabraja da se oni nisu oglasili  kad su „protivno vapajima pojedinih predstavnika struke i medija, donošeni i sprovođeni nakaradni planovi tzv. investitorskog urbanizma, posebno urbanistički plan Beograda na vodi“, i kaže da postoje „primeri javnih konkursa raspisivača i organizatora Udruženja arhitekata Srbije (UAS) koji su propali zbog kršenja uslova zaštite područja kulture od nagrađenih učesnika“,

Podseća na primer konkursa za urbanizaciju Makiša, zaštićenog područja vodosnabdevanja grada, kad je  „tadašnji čelnik raspisivača UAS potpisao uslove gradnje čak 856.800 kvadratnih metara stambenih zgrada na prostoru gde to važećim planom nije bilo dozvoljeno!“

Kaže da se „niko iz ovih institucija nije oglasio kada je bezočnom izgradnjom neprimerenog Tržnog centra Rajićeva unepovrat uništeno zaštićeno istorijsko nasleđe Knez Mihailove ulice, kao ni povodom uništavanja Savskog amfiteatra enormnom eksploatacijom prostora, kada su radi profita investitora devastirani areali Kosančićevog venca i podziđe Kalemegdana, kada je bezobzirnom gradnjom uništen ceo kvart na Dedinju, kada je unakažen  Gardoš, kao ni zbog rušenja delova Beogradske tvrđave radi postavljanja gondole, projektovanja šume nebodera na Mostarskoj petlji i Bežanijskoj kosi, razaranja stotina spomenika kulture, preizgrađenosti ekoloških područja na Zlatiboru, Savskom keju, urbanističkom napadu na Beljaricu…“

Niko od stručnjaka koji su digli glas protiv pomenutih projekata nije pozvan da kreira Strategiju „niti je makar upitan za savet“, kaže Maldini.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Arhitektura Beograd na vodi Beogradska tvrđava strategija Vlada Sbije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Prijemni ispit na fakultetu

Studentske blokade

09.maj 2025. K. S.

Hoće li na fakultetima u Kragujevcu početi onlajn nastava?

Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure