img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reportaža

Muzej u zatvoru: Zapečaćene sudbine

24. јануар 2022, 10:44 Robert Čoban
Foto: Robert Čoban
Muzej u zatvoru kao muzej istorije Jugoslavije: Kazneno-popravni dom Sremska Mitrovica
Copied

Simulacije obične ćelije i samice, točak za mučenje iz doba Karađorđa, originalne bukagije, vešala i crni cilindar, bele rukavice i pismo sudu za naplatu usluga, koje je iza sebe ostavio državni dželat, deo su postavke muzeja pri Kazneno-popravnom domu Sremska Mitrovica. Tu su kasnije bili zatvoreni i Milovan Đilas, Moša Pijade, Rodoljub Čolaković, Oskar Davičo, Žarko Zrenjanin Uča, Ivan Milutinović...

U ovdašnjim zatvorima očekujete razne stvari, ali malo ko se nada muzeju. Muzej pri Kazneno-popravnom domu Sremska Mitrovica bolje je uređen od nekih srpskih gradskih muzeja. Milorad, mladić u ranim dvadesetim zaposlen je na recepciji hotela „Srem“ koji se nalazi u sastavu zatvora, a od kako je 2019. otvoren muzej, radi i kao kustos-amater. Vodi nas niz stepenište koje deli recepciju hotela od podruma u kojem su nekada bile ćelije, a danas se nalazi muzej.

Ideja izložbene postavke „Zapečaćene sudbine“ je da prikaže mitrovačku kaznionu kao deo istorijskog vihora koji je prohujao kroz ovaj grad, i to od njenog osnivanja 1895. do danas.
Tako je izložen originalni gvozdeni krevet iz Mladićke zgrade, kasnije čuvenog Trećeg paviljona, koji je najpre bila kaznionica za maloletnike, a potom su u njoj mahom bili politički osuđenici. Tu su i simulacije obične ćelije i samice, kao i točak za mučenje iz doba Karađorđa, originalne bukagije, vešala i crni cilindar, bele rukavice i pismo sudu za naplatu usluga, koje je iza sebe ostavio državni dželat.

U jednom „šancu“ u podrumu nalaze se i autentične kosti zatvorenika koji su umrli od gladi i različitih bolesti, kao i predmeti koji su oduzeti od robijaša.

Zatvor u Sremskoj Mitrovici izgrađen je po naredbi austrougarskog cara Franje Josifa između 1895. i 1899. pod banom Kuen-Hedervarijem. Ranije je na istom mestu postojala takozvana Vojarna, u koju su smeštani dezerteri i drugi vojni počinioci krivičnih dela.

Kada je osnovana Zemaljska kazniona, bio je to najmoderniji zatvor u celoj Austrougarskoj: Imala je parno grejanje, struju, vodovod, telefon. Zatvor je građen od cigle koja se vadila iz rupe odmah pored zatvora, gde je posle toga nastalo jezero. Napravljeni su i ergela, štale, gajila se stoka.
Prvi upravnik bio je izvesni Serdar, a posle njega Milan Kostić iz Šida, pravnik i pisac. Ostao je upamćen kao čovek koji se usred Austrougarske potpisivao ćirilicom, ali i po dobrim delima: Kostić je u najtežim danima Velikog rata, kada su u ovaj zatvor internirani srpski civili, dopuštao meštanima da preko ograde bacaju smotuljke sa hranom, pošto su sledovanja koje je dobijao za zatočenike bila premala.

Posebno intrigantna ličnost koja je redovno svraćala “poslom” u zatvor bio je zvanični državni egzekutor Karlo Dragutin Hart. Pogubljenjima se bavio od svoje 17. godine, a iza sebe je imao više od 100 egzekucija. Uvek je nosio frak, cilindar i bele rukavice, koje bi ostavljao na telu pogubljenog. Bez avansa nije radio, a cena mu je bila kao prosečna činovnička plata.

Među zidinama Zatvora u Sremskoj Mitrovici za vreme Kraljevine Jugoslavije boravili su najpoznatiji komunisti – Milovan Đilas, Moša Pijade, Rodoljub Čolaković,  Oskar Davičo, pa Žarko Zrenjanin Uča, Ivan Milutinović, Ognjen Prica, Josip Kraš, Otokar Keršovani, Jovan Veselinov Žarko, Đuro Pucar, Rade Končar, lider Hrvatske seljačke stranke dr Vlatko Maček.

Profesor, advokat, lider Narodne seljačke stranke, čovek koji je sa Edvardom Kardeljem pisao prvi ustav u posleratnoj Jugoslaviji Dr Dragoljub Jovanović, baš kao i Milovan Đilas, služili su tu kazne i pre i posle rata – i u starom, i u novom režimu.

Sremskomitrovačke ćelije pamte i advokata Draže Mihailovića Dragića Joksimovića, zatim urednika dnevnog lista “Vreme” Dragomira Dragog Stojadinovića, brata predratnog premijera Milana Stojadinovića. Kaznu je tu kao narodni neprijatelj služio i sin vojvode Petra Bojovića Dobrivoje, predratni gradonačelnici Beograda Kosta Kumanudi i Vlada Ilić, pisac Antonije Đurić, čuveni emigrant Andrija Andra Lončarić, univerzitetski profesor Đura Đurović iz Nacionalnog komiteta generala Mihailovića, dr Stevan Moljević, poznati advokat i publicista, kraljevski namesnik dr Radenko Stanković…

Posle rata u Mitrovicu su masovno dovođeni i obični građani označeni kao “neprijatelji naroda”, vojvođanski „kulaci“, “žitari” i “kukuruzari”, koji nisu mogli da zadovolje obavezne kvote za predaju useva kao i informbiroovci. Oni su muku mučili sa glađu, zimom, košavom, vašima i stenicama. Krevete su dobili tek početkom pedesetih. Povremeno su im preko razglasa puštani Titovi govori.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Ivan Milutinović Josip Kraš Karlo Dragutin Hart Kazneno-popravni dom Sremska Mitrovica Kosta Kumanudi Moša Pijade Oskar Davičo Otokar Keršovani Rade Končar Zapečaćene sudbine Žarko Zrenjanin Uča Zatvor u Sremskoj Mitrovici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure