

Lokalni izbori
Vučić: Ujedinimo se da nas više niko ne deli
Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti




Za veći deo globalne ekonomije 2023. će biti teška godina jer su glavni motori globalnog rasta - SAD, Evropska unija i Kina - doživeli slabljenje ekonomske aktivnosti, izjavila je šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva
„Nova godina će biti teža od godine koju ostavljamo za sobom. Zašto? Zato što tri velike ekonomije – SAD, EU i Kina – istovremeno usporavaju“, izjavila je šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva za američku televiziju CBS.
U oktobru je MMF smanjio svoje prognoze za globalni ekonomski rast u 2023. zbog rata u Ukrajini, inflacije i visokih kamatnih stopa koje su uvele centralne banke, poput Federalnih rezervi SAD. Kina je u međuvremenu ukinula politiku nulte tolerancije na kovid i krenula u otvaranje ekonomije, iako broj novozaraženih korona virusom raste. „Prvi put za 40 godina, rast Kine 2022. će verovatno biti na nivou ili ispod globalnog rasta“, rekla je Georgijeva. Ona očekuje da će skok novozaraženih kovidom dodatno pogoditi kinesku ekonomiju, što će otežati regionalni i globalni rasa.
Američka ekonomija, prema njenim rečima, mogla bi da izbegne direktan udarac koji će pogoditi trećinu svetskih ekonomija. „SAD su najotpornije i možda mogu da izbegnu recesiju. Vidimo da tržište rada ostaje prilično snažno“, kaže Georgijeva. Ali ta činjenica sama po sebi predstavlja rizik jer može usporiti Federalne rezerve u pokušajima da vrate inflaciju na ciljani nivo od dva odsto, jer „ako je tržište rada veoma snažno, Federalne rezerve će možda morati duže da zadrže više kamatne stope kako bi smanjile inflaciju“.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti


Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica


Građani su pozvani da na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima prave buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva


Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana


Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve