

Hronika
Suđenje Selakoviću: Ministar stigao u sud, ispraćen uzvicima „lopovi, lopovi“
Nastavlja se suđenje Nikoli Selakoviću u slučaju „Generalštab“. Danas se očekuje iznošenje odbrane pred Višim sudom u Beogradu




Za veći deo globalne ekonomije 2023. će biti teška godina jer su glavni motori globalnog rasta - SAD, Evropska unija i Kina - doživeli slabljenje ekonomske aktivnosti, izjavila je šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva
„Nova godina će biti teža od godine koju ostavljamo za sobom. Zašto? Zato što tri velike ekonomije – SAD, EU i Kina – istovremeno usporavaju“, izjavila je šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva za američku televiziju CBS.
U oktobru je MMF smanjio svoje prognoze za globalni ekonomski rast u 2023. zbog rata u Ukrajini, inflacije i visokih kamatnih stopa koje su uvele centralne banke, poput Federalnih rezervi SAD. Kina je u međuvremenu ukinula politiku nulte tolerancije na kovid i krenula u otvaranje ekonomije, iako broj novozaraženih korona virusom raste. „Prvi put za 40 godina, rast Kine 2022. će verovatno biti na nivou ili ispod globalnog rasta“, rekla je Georgijeva. Ona očekuje da će skok novozaraženih kovidom dodatno pogoditi kinesku ekonomiju, što će otežati regionalni i globalni rasa.
Američka ekonomija, prema njenim rečima, mogla bi da izbegne direktan udarac koji će pogoditi trećinu svetskih ekonomija. „SAD su najotpornije i možda mogu da izbegnu recesiju. Vidimo da tržište rada ostaje prilično snažno“, kaže Georgijeva. Ali ta činjenica sama po sebi predstavlja rizik jer može usporiti Federalne rezerve u pokušajima da vrate inflaciju na ciljani nivo od dva odsto, jer „ako je tržište rada veoma snažno, Federalne rezerve će možda morati duže da zadrže više kamatne stope kako bi smanjile inflaciju“.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Nastavlja se suđenje Nikoli Selakoviću u slučaju „Generalštab“. Danas se očekuje iznošenje odbrane pred Višim sudom u Beogradu


U Narodnoj skupštini ove srede se održava sednica na čijem je dnevnom redu jedino predlog za glasanje o nepoverenju Vladi, koji su podnela 62 opoziciona poslanika. Rasprava se vodi i o slučaju „Generalštab“, koji je deo obrazloženja inicijative


Birališta u Mađarskoj su zatvorena u 19 časova, a tri sata kasnije već Viktor Orban je javno proglasio poraz. Zašto se rezultati izbora duže čekaju u Srbiji?


Za sredu, 15. april, zakazano je prvo redovno zasedanje Narodne skupštine, a na dnevnom redu - odlučivanje o nepoverenju Vladi Srbije


Za sredu (15. april) zakazano je novo ročište ministru kulture u slučaju Generalštab. Jedan od njegovih advokata Vladimir Đukanović Đuka kaže za „Vreme“ da zasad ne zna ništa o imunitetu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve