img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istraživanje

Mladi sa Balkana: Šta žele i čemu se nadaju?

09. novembar 2024, 08:47 Dijana Roščić / DW
Foto: Marija Janković
Studentski protest u Beogradu
Copied

Rezultati istraživanja nemačke fondacije Fridrih Ebert otkrivaju da je ekonomska sigurnost ključni prioritet za mlade širom Balkana. Kod njih preovladava briga za stabilna radna mesta i dobar životni standard

Brinu za svoju ekonomsku budućnost, a sa korupcijom se sreću još tokom obrazovanja, kažu mladi sa Balkana u istraživanju nemačke fondacije Fridrih Ebert.

Kako žive, šta ih brine i pokreće, i čemu se nadaju – pitala je Fondacija Fridrih Ebert skoro 9.000 mladih od 14 do 29 godina iz dvanaest zemalja Balkana: Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Severne Makedonije, Albanije, Turske, kao i članica EU – Hrvatske, Slovenije, Rumunije, Bugarske i Grčke.

Ako bi se izveštaj na preko sto stranica sveo na nekoliko rečenica, onda bi to bile sledeće: mladima je najvažnija ekonomska stabilnost. Mnogi su spremni da za ostvarenje tog cilja žrtvuju i neka građanska prava. Razlike u stavovima između mladih muškaraca i žena se povećavaju, dok neravnopravnost polova na štetu žena još uvek postoji u više oblasti. A prema mišljenju mladih, u najveće probleme u sopstvenoj zemlji spada korupcija.

U odnosu na prethodno istraživanje (2018.) ove fondacije bliske SPD-u, značajno je porastao strah od rata, nasilja i bolesti. To ne čudi, imajući u vidu da se u međuvremenu desila pandemija korone, da su izbili ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku. Za razliku od svojih vršnjaka u Zapadnoj Evropi, mladi iz regiona su manje zainteresovani za politiku, i nisu preterano zabrinuti zbog klimatskih promena.

U studiji je takođe konstatovano da omladina na Balkanu postaje sve tolerantnija prema LGBTQ+ zajednici, ali i da smatra da ta zajednica ima „previše“ prava.

Perspektiva pridruživanja EU podstiče optimizam među mladima u mnogim zemljama koje nisu članice tog saveza, dok je pesimizam među mladima u zemljama-članicama EU visok – i nastavlja da raste.

Evo detaljnije nekih rezultata studije, s posebnim akcentom na Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Crnu Goru. U ovim zemljama je pesimizam svuda porastao, ali posebno drastično u Hrvatskoj, članici EU – dok je u prethodnom istraživanju 11,3 odsto smatralo da će se situacija u zemlji pogoršati, sada to misli čak 46,1 odsto mladih.

Loše ocene za obrazovanje

Na pitanje u kojoj meri su generalno zadovoljni obrazovanjem, u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na to je pozitivno odgovorila samo oko četvrtina mladih. U tim zemljama uočljiv je pad zadovoljstva u odnosu na 2018. Nešto zadovoljniji su mladi Hrvati (38,4 odsto) i to kontinuirano.

Mladi u regionu prvi put se susreću s korupcijom već tokom školovanja. Brojke govore same za sebe: od 60 odsto mladih u Crnoj Gori, pa sve do 77 procenata u BiH smatra da se u njihovoj zemlji ocene ili ispiti kupuju, odnosno prodaju na univerzitetima.

Strah od nezaposlenosti – mada nije tako crno

Kada se radi o nezaposlenosti, autori studije navode da je stvarna nezaposlenost manja od onoga kako to precipiraju mladi – dakle, tu situaciju vide lošije nego što jeste. Ipak, zabrinjavajuća je rodna razlika u stopi nezaposlenosti: mlade žene češće su nezaposlene nego mladi muškarci.

Strah od nezaposlenosti je dosta prisutan i takođe je nešto izraženiji kod žena (54 odsto) i kod mladih u urbanim sredinama. Ujedno, mladi s višim obrazovanjem češće brinu o nezaposlenosti. Taj strah posebno je raširen u BiH (68 odsto).

Šta je ključno za zapošljavanje?

Mladi iz gotovo svih zemalja regiona smatraju da su veze s ljudima na pozicijama moći i partijska pripadnost važni faktori za dobijanje posla, posebno u zemljama koje nisu članice EU.

Tako u BiH (57 odsto) u Srbiji (48 odsto) mladih smatra da su to ključni faktori. U Crnoj Gori postoji razlika: 34,7 odsto smatra da je članstvo u partiji važno, a 44,7 procenta smatra da su to veze. U Hrvatskoj su takođe veze očigledno važnije (54,5 odsto) od članstva u partiji (42,1 odsto)

Međutim, stručnost u određenoj oblasti takođe se pokazala kao ključni faktor. U Crnoj Gori to kaže 63,2 odsto mladih, u Hrvatskoj skoro 60 procenata, u BiH skoro 50 odsto, a u Srbiji najmanje – samo 46 procenata.

Imati posao, ali nesiguran i ne u struci

Nesigurno i neodgovarajuće zaposlenje preovlađuje kao oblik rada među mladima. Mnogi su zarobljeni na loše plaćenim poslovima, i mada većina radi na pozicijama koje su u skladu sa njihovim formalnim obrazovanjem, postoji primetan pad ovog trenda u poređenju sa prethodnim istraživanjem.

U Hrvatskoj je udeo mladih koji rade na poslu za koji su previše kvalifikovani porastao sa 17,5 na na 28 odsto, što je pak najniža stopa u četiri zemlje koje smo ovde izdvojili. U Srbiji je procenat takvih mladih bio i ostao najveći, mada se jedino tamo smanjio u odnosu na 2018.

Sve popularnije: otići u inostranstvo i vratiti se u domovinu

U svim zemljama regiona, bez obzira na to da li su članice EU ili ne, spremnost za migraciju povećana je u odnosu na prethodno istraživanje 2018.

Više od 25 odsto mladih u regionu ukazuje na izraženu sklonost ka iseljavanju. Pritom postoji velika razlika između zemalja članica EU i onih koje to nisu, ali ne i kada se bliže pogledaju rezultati u četiri zemlje koje smo izdvojili. Tako je najveći procenat mladih koji „baš jako, jako“ i „srednje“ žele da se isele iz zemlje najveći u BiH (68 odsto), zatim u Srbiji (58 odsto), pa onda u Hrvatskoj (51 odsto), dok je najmanji u Crnoj Gori sa 48 odsto.

U studiji se pravi razlika između migracije za stalno i cirkularne migracije, odnosno kada mladi planiraju da se vrate u svoju domovinu. U zemljama članicama EU cirkularna migracija popularnija je nego u zemljama koje nisu članice, ali i tamo taj oblik migracije postaje sve češći.

S druge strane, broj mladih koji teže trajnom preseljenju opada.

Ekonomski i politički razlozi glavni su motivi za trajno preseljenje, dok akademski i kulturni razlozi podstiču kratkoročne boravke u inostranstvu.

Podrška demokratiji opada – jak vođa nije za odbacivanje

Mada većina mladih i dalje podržava demokratske vrednosti, poverenje u demokratiju značajno je opalo.

Paradoksalno je da je skoro polovina mladih koji, kako kažu, snažno podržavaju demokratiju, otvorena za ideju jakog autoritarnog vođe.

Imajući u vidu Srbiju, BiH, Hrvatsku i Crnu Goru, takav vođa se najviše odobrava u Crnoj Gori i BiH.

Autoritarne tendencije u celom regionu ogledaju se i u tome što bi se 35 odsto ispitanika odreklo građanskih prava za viši životni standard, dok 40 procenata smatra da bi građanska prava ponekad trebalo ograničiti u interesu bezbednosti.

Etnonacionalizam – kontra multietničke zajednice

Iako je generalno u opadanju, etno-nacionalizam ostaje široko rasprostranjen, posebno među mladim muškarcima. To je jedna od najvećih pretnji demokratijama u regionu.

Termin „etnonacionalizam“ odnosi se na oblike nacionalizma koji etničku pripadnost i etničke veze smatraju ključnim komponentama shvatanja i doživljaja „nacije“.

Do statistički značajnog porasta etnonacionalizma došlo je u Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori (sa 2,4 na 2,6) i Sloveniji, dok je u Turskoj Albaniji i Kosovu ostao na visokom nivou, (3,3) . U Srbiji je etnonacionalizam konstantan na vrednosti 2,6 dok je u Hrvatskoj (2,7), a u BiH je značajno opao i sa ocenom 2,1 najmanji je od četiri zemlje koje smo izdvojili u ovom tekstu.

Tagovi:

Balkan Istraživanje Mladi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Antiblokaderi

31.avgust 2025. S.Ć.

Protivnici blokada: Tuča pristalica SNS-a

Treći put se pristalice SNS-a šetale po mestima Srbije, ovog puta u njih sto, a u Futogu je između njih izbila i tuča

Mediji

31.avgust 2025. M.R.

Upoznajmo Stena Milera: Gde je sve radio pre imenovanja za direktora United Group

Profesionalni put Stena Milera vezan je za telekomunikacione operatere, od Holandije i Rusije do Afrike i Bliskog istoka, ali nikada nije imao kontakta u radu s medijima

Lokalni izbori u Zaječaru

31.avgust 2025. I.M.

Viši sud u Zaječaru usvojio žalbu opozicije – novi izbori na pomolu

Nakon više od dva meseca od lokalnih izbora u Zaječaru, Viši sud je usvojio žalbu opozicije, što znači da Skupština grada nije konstituisana u zakonskom roku i da se ide na nove izbore

Borba za radnička prava

31.avgust 2025. I.M.

Veliki protest za EPS: „Sa kopova protiv lopova“ u Beogradu 5. septembra

Nakon skupa u Lazarevcu, sindikati i radničke asocijacije najavljuju veliki protest u Beogradu pod sloganom „Sa kopova protiv lopova“, upozoravajući na loše upravljanje EPS-om i opasnost od privatizacije

Protest u Novom Sadu

30.avgust 2025. S.Ć.

Filozofski fakultet: „Buka se nastavlja“ dok dekan ne omogući ulaz u zgradu

Studenti i građani okupljeni u velikom broju na protestu "Buka se nastavlja" prave buku ispred Filozofskog fakulteta u Novom Sadu sve dok im dekan ne omogući da uđu u zgradu

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure