img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Urbanizacija

Metastaze Beograda na vodi: Rizikuju se poplave i nastanak „toplotnog ostrva”

20. април 2024, 07:56 Tijana Stanić
Foto: Vladimir Milovanović
Beograd na vodi 06.02.2018. foto:Vladimir Milovanovic
Copied

Beograd na vodi će nakon proširenja obuhvatiti ogroman deo savskog priobalja, područja koje je već ekološki devastirano. Širenje kompleksa povećava rizik od poplava, pojave toplotnog ostrva i dodatnog zagađenja vazduha, kaže Ivan Simić sa Arhitektonskog fakulteta

Kada je 1923. napravljen novi Generalni urbanistički plan Beograda, grada koji je u Prvom svetskom ratu pretrpeo ogromne materijalne i nematerijalne gubitke, radilo se o revolucionarnoj odluci. Ovim dokumentom je prvi put izneta namera da se prestonica Srbije proširi na levu obalu Save, Veliko ratno ostrvo i Adu Ciganliju.

Stotinu i jednu godinu kasnije, Vlada Srbije je usvojila plan o novom proširenju. Samo što je ovaj put u pitanju neki drugi Beograd. Onaj „na vodi“.

„Zeleno-plavi ekološki koridor“ za koji ne važe planovi regulacije

Kako je nedavno odlučila Vlada Srbije, kompleks „Beograd na vodi“ proširiće se za 327 hektara i to na prostor Savskog venca, Starog grada, Novog Beograda i Čukarice.

‌Obuhvaćena će biti zona Brankovog mosta, deo uz Karađorđevu ulicu, zatim zona kod Savskog trga, ali i između Savskog trga i Drinske ulice. Ovom odlukom „Beograd na vodi“ prostiraće se i u delu gde je Mostarska petlja, do obale Save kod Starog železničkog mosta i u zoni Savskog priobalja.

‌Tako će elitno naselje nakon najavljenog širenja zauzeti ogroman deo savskog priobalja, područja koje je već ekološki devastirano. Sagovornik „Vremena” docent Ivan Simić sa Arhitektonskog fakulteta u Beogradu objašnjava da je čitav projekat Beograd na vodi – i njegovo proširenje – leks specijalisom izdvojen iz planskog i regulatornog okvira.

„Izdvajanjem iz planskog sistema ovog ogromnog područja za njega prestaju da važe Generalni urbanistički plan Beograda, Plan generalne regulacije sistema zelenih površina, kao i planovi detaljne regulacije. Takođe, čitav niz strateških i akcionih planova koji se odnose na pošumljavanje, zelenu infrastrukturu i prilagođavanje na klimatske promene prestaju da budu relevantni za područje Beograda na vodi“, ističe Simić.

On dodaje da, iz ovog razloga, ironično zvuči činjenica da Beograd na vodi sa svojih potencijalnih 407 hektara površine zauzima gotovo polovinu centralnog savskog priobalja koje se u planovima i drugim zvaničnim dokumentima grada definiše kao zeleno-plavi ekološki koridor Beograda.

Betonirano priobalje povećava rizik od poplava

„Osnova ekološke devastacije na području „Beograda na vodi“ leži u činjenici da je priobalje svedeno na veoma uzak pojas za biciklističke i pešačke staze za mestimičnim proširenjima za dečija igrališta. Osim sporadičnih nizova za drvorede, sve površine su apsolutno pokrivene nepropusnim materijalima. Ne postoje značajnije površine predviđene za ekološki vredno zelenilo“, objašnjava naš sagovornik.

„Pored toga, javno šetalište uz reku deluje samo kao tesni tranzitni pojas opkoljen pseudo javnim prostorima koji prevashodno služe kao mamac za komercijalnu potrošnju u okolnim restoranima, kafićima i tržnim centrima. Objekti mamutskih razmera (šoping centar „Galerija“, kula „Beograd“) su pozicionirani toliko blizu obale da su joj oduzeli njen najvredniji ekološki, prostorni i društveni potencijal. Trenutno jedina parkovska površina je zanemarljiva u odnosu na veličinu Beograda na vodi i ostaje izolovana tj. “okovana” asfaltom i betonom od saobraćajnica i stambeno-poslovnih blokova“, upozorava Simić.

Beton i asfalt sa sobom donose i druge probleme. Pre svega – znatno uvećan rizik od poplava na području čija se drenaža zasniva na neprestanom radu pumpi koje crpe višak vode iz močvarnog zemljišta sa visokim nivoom podzemnih voda.

„U slučaju kolapsa takvog sistema, područje bi u kratkom roku bilo pogođeno plavljenjem svih podzemnih etaža objekata, ali i nadzemnih površina – ulica i javnih prostora. Projekat nije urađen po savremenim principima poroznog ‘grada sunđera‘, što znači da nisu planirane niti izvedene bio-retenzije, parkovi-šume, kišne bašte i druge zelene površine koje su u stanju da prihvate višak vode i na taj način budu potpora drenažnog sistema“, naglašava naš sagovornik.

Toplotno ostrvo koje povećava zagađenje vazduha

Fenomen toplotnog ostrva podrazumeva postojanje urbanih područja koja imaju temperature više u poređenju sa ruralnim ili prirodnim okruženjem. Takav je slučaj, na primer, sa delovima Novog Beograda, ali i sa dunavskim i savskim priobaljem.

„Efekat toplotnog ostrva nastaje kao posledica velike koncentracije izgradnje pa time i veštačkih materijala poput betona, asfalta, čelika, stakla. Svi ti materijali imaju karakteristiku da upijaju toplotu i da je zatim postepeno odaju u atmosferu povećavajući tako temperaturu vazduha u gradu. Upravo ovi materijali dominiraju u Beogradu na vodi, a tu je i upadljivi nedostatak zelenih površina sa prirodnom podlogom“, kaže Simić i dodaje da su za pojavu toplotnog ostrva značajni i prirodni faktori.

„Uz sve ovo, neki nepovoljni geografski faktori na području savskog amfiteatra doprinose zadržavanju tople vazdušne mase, koja ima tendenciju da se ‘ukotvi’ na ovom području. Prekomerna izgradnja i ‘betonizacija’ su dopunili ove prirodne faktore i kreirali negativnu sinergiju koja je samo pojačala efekat toplotnog ostrva“.

Nije slučajno nastao izraz „gde je nesreća, tu je i nevolja“. Toplotno ostrvo je samo po sebi problem, a postaje još veći kada utvrdimo da ovaj efekat doprinosi zagađenju vazduha. Sferi kojom Beograd, inače, i ne može mnogo da se pohvali, te tokom zimskih meseci redovno dominira listama svetskih gradova sa najzagađenijim vazduhom.

„Poznato je da efekat toplotnog ostrva doprinosi većem zagađenju vazduha zato što smanjuje temperaturne razlike između dana i noći. Posledica ovoga je slabljenje opstrujavanja vetra i veće zadržavanje toplote i zagađenja“, kaže Simić i ukazuje da trendovi u planiranju i izgradnji novoizgrađenih područja Beograda pokazuju odsustvo bilo kakvih principa i logike bioklimatskog planiranja i oblikovanja.

„Ne uzimaju se u obzir faktori dominantnih i lokalnih vetrova, kao i faktori terena i ozelenjavanja. To negativno utiče na provetravanje, a time i na rashlađivanje i disperziju zagađenja. Objekti deluju kao nasumično ‘razbacani’ po parcelama, kao da je u pitanju nekakvo skladište za zgrade, gde je jedini kriterijum ostvarivanje što više stambeno-poslovnih kvadrata“, kaže naš sagovornik.

Sudbina savskog priobalja

Još je za vreme kneza Mihajla Obrenovića započeto uređenje savskog priobalja, koje je u tom periodu postalo trgovački centar grada, a nastavilo je da se razvija i u razdoblju između 19. i 20. veka. Za vreme SFRJ došlo je do transformacije. Tada je utvrđena i novobeogradska obala, a Sava je dobila nekoliko uređenih šetališta. Počinje da se misli i o zaštiti od poplava. Grade se javni prostori za rekreaciju, brodogradilišta, toplane i druga industrijska i infrastrukturna postrojenja.

U 21. veku, transformacija desne obale Save obeležena je nelegalnim rušenjem na Savamali u noći između 24. i 25. aprila 2016. godine, kada su nepoznate maskirane osobe bagerima srušile više objekata u ovom kvartu u centru glavnog grada – mestu na kojem je kasnije nikao „Beograd na vodi“. Osma godišnjica rušenja na Savamali se približava, a šansa da se oni koji su oslobodili prostor za izgradnju kompleksa na desnom savskom priobalju pronađu, sve je dalja.

Za to vreme, „Beograd na vodi“ nastavlja da metastazira.

Tagovi:

Beograd na vodi Urbanizacija Beograda
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Pripreme za specijalizovanu izložbu EKSPO 2027

Ekspo 2027

15.октобар 2025. B. B.

Opozicija upozorava da će Ekspo 2027 „gurnuti Srbiju u dužničko ropstvo“

Opozicioni poslanici ocenili su da je Ekspo 2027 koruptivan projekat koji će dodatno zadužiti Srbiju

Protesti i žrtve

15.октобар 2025. I.M.

Odakle Vučiću 27 mrtvih na protestima u velikim evropskim zemljama?

U pokušaju da istakne demokratičnost Srbije, Aleksandar Vučić je na konferenciji za medije sa Ursulom fon der Lajen rekao da je na protestima u velikim evropskim zemljama bilo 27 mrtvih. Samo što to nije tačno

Hronika

15.октобар 2025. I.M.

Ukinut pritvor Mariji Vasić i dvojici aktivista, optuženima za „državni udar“

Troje od šestoro aktivista i studenata iz grupe STAV i Pokreta slobodnih građana (PSG), koji su optuženi za navodno pripremanje državnog udara uoči protesta u Beogradu 15. marta, pušteni su iz kućnog pritvora

Beograd, 15. oktobra 2025. - Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen

Analiza

15.октобар 2025. Andrej Ivanji

Poseta Ursule fon der Lajen: Packe Vučiću usred Beograda

Poruke predsednice Evropske komisje Ursule fon der Lajen bile su ovog puta jasne: Srbija je na prekretnici i mora da bira između demokratije i autokratije, između EU i Rusije. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić bio je vidno neraspoložen

Blokada škole

15.октобар 2025. Marija L. Janković

Jedno veče sa đacima Pete: „Ovo će trajati mnogo duže od dve nedelje“

Iako je uveliko prošlo osam uveče, do kada inače traje nastava, Peta gimnazija je puna. Đaci je čuvaju iznutra, a napolju su im pritekli u pomoć roditelji, veterani, zborovi i građani. Ova škola ponovo je blokirana, ali blokade nisu iste kao lane, kažu njeni đaci za „Vreme“

Komentar

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure