Branioci očajnički odolevaju napadu, civili nemaju kuda da odu, samo je pitanje dana kada će grad da padne. Kako vreme odmiče, tako se rusko bombardovanje intenzivira. Teško da iko više veruje da se Rusi pre ili kasnije neće probiti do centra grada koji su opkolili, ali se mnogi nadaju da je i dalje moguće izbeći još veću humanitarnu katastrofu
Rat u Ukrajini uskoro ulazi u četvrtu nedelju, ali branioci, sa izuzetkom Hersona koji je pao, i dalje u većim gradovima odolevaju ruskoj invaziji. Mariupolj, lučki grad na obali Azovskog mora, jedno je od poprišta najžešćih sukoba i preti da postane ljaga u modernoj ruskoj istoriji, kakva je opsada Vukovara, kojom se komandovalo iz Beograda, postala za Srbiju.
APTOPIX Russia Ukraine WarRaketiranje stambenih objekata / Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka
Putinova “specijalna vojna operacija” targetirala je ovaj strateški grad kako bi kopnenim koridorom spojila anektirani Krim i samoproglašene republike Donjeck i Lugansk. Mariupolj se tako našao opkoljen i potpuno odsečen od ostatka ukrajinske vojske. Ukrajinske odbrambene snage očekuju u nekom trenutku i desant ruske Crnomorske flote.
Preko 400 hiljada civila zarobljeno je u gradu, a humanitarni koridori, koji su jedini dosadašnji uspeh pregovora dve strane, za Mariupolj nisu uspostavljeni. Ukrajinci kažu da Rusi bombarduju konvoje, što ovi negiraju i tvrde da ih Kijev sam sabotira kako bi privukao pažnju svetske javnosti.
APTOPIX Russia Ukraine WarDečja bolnica / Foto: Image taken from video provided by the Mariupol City Council
Stanovnici Mariuolja su već preko deset dana bez struje, vode i grejanja, vlada nestašica hrane i lekova, a konvoji sa humanitarnom pomoći su zaustavljeni na dva sata vožnje od grada.
Voda za piće se vadi iz bunara i prokuvava. Neki izveštaji govore da je unutar grada bilo čarki oko hrane koja ponestaje. Novinara zapadnih medija odavno nema u gradu. Postalo je isuviše opasno.
Preko 100 bombi
Ukrajinski izvori kažu da je na ovaj grad do sada ispaljeno oko stotinu projektila, mnogi su pogodili civilne objekte. Gradsko veće Mariupolja tvrdi da je u opsadi poginulo preko dve hiljade ljudi. U konstantnom strahu od granatiranja, nastradali se sahranjuju u masovnim grobnicama. Na osnovu retkih slike zapaljenih stambenih blokova i civila zbijenih u gomilama po skloništima koje dopitu do javnosti, da se naslutiti obim tragedije i ljudske patnje.
Jedan od podsetnika svih strahota ratne “kolateralne štete” je i slika porušenog porodilišta.
Puk Azov
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov tvrdio je na pregovorima u Ankari da bolnica u trenutku napada nije bila civilna, već da je pretvorena u vojni objekat neonacističkog puka Azov, čije je najveće uporište upravo Mariupolj. Međutim, potvrđeno je da je nekoliko civila poginulo na toj lokaciji, među njima, kako izveštava BBC, nekoliko dana kasnije od povreda i jedna trudnica.
Russia Ukraine WarPokopavanje u masovnu grobnicu zbog stalnog granatiranja / Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka
Sa druge strane Rusi puštaju snimke iz drona koji navodno prikazju kako borci Azova koriste krovove stambenih zgrada za ratna dejstva, što nije u skladu sa međunarodnim ratnim pravom.
Mariupolj će u istoriju Ukrajine svakako ući kao „grad heroj“ koji se odupirao ruskoj okupaciji i nije hteo da se preda.
APTOPIX Russia Ukraine WarSnabdevanje pijućom vodom / Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka
Intenzivranje bombardovanja
Očigledno je da Rusi neće odustati od zauzimanja grada. Zapadni analitičari smatraju da bi posle pada Miriupolja na red došla Odese, koja može da vidi šta je čeka. Što vojna invazija duže traje, to se žešće rusko bomradovanje očekuje svih gradova koji stoje na putu Putinovih strateških ciljeva.
Vladimir Putin je u očima Zapada već ratni zločinac, pitanje je da li će i zvanično biti podignuta optužnica pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.
F.M.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Odbornik pokreta Kreni-Promeni, advokat Nikola Tadić, podneo je predstavku predsedniku Višeg suda u Beogradu i zatražio uklanjanje obeležja SNS-a i predsednika Srbije Aleksandra Vučića iz beogradske Palate pravde
Mlatili su studente palicama, studentkinji su polomili vilicu, za predsednika Srbije Aleksandra Vučića su “junaci”, a za sud su od ponedeljka momci kojima nije mesto u zatvoru. Istog dana prebijena je profesorka na Pravnog fakulteta u Beogradu
Ako ćaci-vratare uhvatite učmale, možete se ušetati u zabranjeni kamp u Pionirskom parku. Ako vas upozore da ne smete biti tu, prosto ih oterate dođavola
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!