img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori u Francuskoj

Makron u škripcu: Da li posrnulog predsednika čeka kohabitacija sa desničarima

01. јул 2024, 12:22 DW
Foto: Yves Herman/REUTERS Foto: Yves Herman/REUTERS
Copied

Nacionalno okupljanje Marin le Pen je najjača stranka posle prvog kruga parlamentarnih izbora u Francuskoj. Ako osvoje apsolutnu većinu, predsedniku Emanuelu Makronu sledi neugodna kohabitacija. Ako ne osvoje, onda tek postaje komplikovano

U prvom krugu parlamentarnih izbora u Francuskoj desničarsko Nacionalno okupljanje (RN) osvojilo je 33 odsto glasova. Na drugom mestu je levi savez Novi narodni front s 28 odsto, dok je liberalni savez predsednika Emanuela Makrona osvojio 21 odsto glasova.

Konačna odluka o raspodeli mesta u francuskoj Nacionalnoj skupštini biće doneta u drugom krugu parlamentarnih izbora 7. jula, piše DW.

Jer, u francuskom izbornom sistemu svaki budući poslanik mora u svojoj izbornoj jedinici da dobije više od pedeset odsto glasova.

Nije retkost da se zato u drugom krugu svi udruže protiv desnice. Neke projekcije vide RN na 230 do 280 mesta u parlamentu (trenutno imaju samo 88), čime bi propustili apsolutnu većinu od 289 mandata. Ali bi i tako bili daleko najjači.

Šta ovakav ishod znači za budućnost Francuske?

Ustav Pete republike, donet 1958. godine, ne propisuje predsedniku ograničenja kod imenovanja premijera. Ali on mora da vodi računa o većini u parlamentu.

Premijeru kojeg bi predsednik nametnuo parlament može da izglasa nepoverenje.

Ako bi RN osvojio apsolutnu većinu u Nacionalnoj skupštini, predsednik Makron bi dužnost premijera morao da ponudi šefu RN-a Žordanu Bardeli (28).

Stručnjak za Francusku Hans Štark s pariskog univerziteta Sorbona smatra da Makron u tom slučaju ne bi imao alternativu. „Makron je tako oslabljen. On nema velik manevarski prostor.“

Bardela je za preuzimanje dužnosti premijera postavio uslov osvajanja apsolutne većine u parlamentu jer drukčije ne bi mogao da sprovede svoj program. Ako bi se to dogodilo i Bardela stvarno postao premijer, Francuska bi imala četvrtu kohabitaciju u istoriji.

Kako funkcioniše kohabitacija?

Ako predsednik i premijer pripadaju različitim političkim taborima, izvršna vlast u Francuskoj je podeljena. Predsednik i premijer onda moraju sarađivati u takozvanoj kohabitaciji.

Prva kohabitacija je uspostavljena 1986. u vreme socijalističkog predsednika Fransoe Miterana. Nakon izgubljenih parlamentarnih izbora, Miteran je za premijera imenovao degolistu Žaka Širaka, a 1993. njegovog stranačkog kolegu Eduara Baladura.

Od 1997. do 2002. je u vreme konzervativnog predsednika Širaka premijer bio socijalista Lionel Žospen.

Podela izvršne vlasti usporava donošenje odluka. Koliko uspešna će biti kohabitacija zavisi o sposobnosti saradnje predsednika i premijera. U ustavu Pete republike iz 1958, koji važi i danas, kohabitacija se ne spominje izričito.

Foto: JULIEN DE ROSA/AFP
Žordan Bordela
Foto: JULIEN DE ROSA/AFP

Koliko moći tu ima Vlada?

U kohabitaciji funkcije predsednika države privremeno prelaze na premijera. Važne smernice politike ne bi određivao Makron nego premijer.

U vreme kohabitacije vlada ima velike mogućnosti odlučivanja u unutrašnjoj politici. U spoljnoj i bezbednosnoj politici ovlašćenja deli s predsednikom, koji je merodavan za međunarodne odnose.

Kako RN zamišlja podelu vlasti u kohabitaciji objasnila je Marin Lepen pre prvog kruga izbora. „Vrhovni komandant vojske je za predsednika (Republike) počasna titula, jer konce u rukama drži premijer.“

Natezanja između predsednika i premijera se mogu očekivati i u unutrašnjoj i ekonomskoj politici, kako pokazuje iskustvo iz prve kohabitacije u vreme Miterana.

U julu 1986. je Miteran javno osramotio premijera najavivši da neće potpisati vladine dekrete o novoj privatizaciji 65 nacionalizovanih banaka, osiguravajućih društava i industrijskih preduzeća.

Bez potpisa predsednika, vladin dekret ne može stupiti na snagu. Ali, takvo bojkotovanje može samo odložiti vladine odluke, ne može ih zaustaviti.

Koliko dobro bi sarađivali Makron i Bardela?

Predsednik Makron odbacuje barem delove programa RN-a. Hans Štark procenjuje da bi RN možda pokušao da „Makrona satera u ćošak dok ne podnese ostavku“.

Ali, potpuna blokada rada RN-ove vlade isto nije zamisliva. Makron i Bardela bi morali da pronađu neki oblik saradnje. Ako bi Makron odbacivao odluke vlade morao bi to da obrazloži.

Moguće je da bi se predsednik češće obraćao Ustavnom savetu sa zahtevom da proveri ustavnost planiranih zakona, pre nego što oni budu prihvaćeni u Skupštini. Neki projekti RN-ove vlade mogli bi da zapnu na toj prepreci.

Šta će se dogoditi ako RN bude imao relativnu većinu?

Stručnjak za Francusku Štark veruje da će se Bardela držati najave da neće prihvatiti dužnost premijera ako ne bude imao apsolutnu većinu.

Ako ni neka druga opcija ne bi mogla sastaviti većinu u parlamentu Francuska bi bila blokirana. Predsednik u tom slučaju ne može ponovo da raspusti parlament. Ustav predviđa prelazni period od godinu dana.

Već u dosadašnjem sazivu parlamenta, koji je raspušten početkom juna, stranke predsednikovog tabora su imale samo relativnu većinu. Vlada je zato kod važnih zakona posezala za članom 49 Ustava.

Taj član vladi omogućuje da zakon prihvati bez glasanja u Nacionalnoj skupštini, osim ako u roku od 24 sata ne bude podnet i prihvaćen zahtev za izglasavanje nepoverenja vladi.

Ali, taj član Ustava je u Francuskoj vrlo sporan. Malo je verovatno da bi neka kohabitaciona vlada od početka htela da vlada uz pomoć tog člana.

Koji izlaz postoji u slučaju blokiranog parlamenta?

Stranke do sada nisu objavile kako bi reagovale u slučaju da niko ne bude imao većinu u parlamentu. Jedino je Marin Lepen jasno dala do znanja da smatra kako bi u tom slučaju bilo vreme za prevremene predsedničke izbore.

Ali, ne bi bilo moguće prisiliti Makrona da podnese ostavku. U Francuskoj ne postoji scenario za „blokiranu Republiku“. Moguće je i imenovanje nestranačke vlade stručnjaka. Ali, u Petoj republici ne postoji istorijski uzor za to.

Foto: Fabrizio Bensch/REUTERS
Foto: Fabrizio Bensch/REUTERS

Može li predsednik da razreši blokadu?

Predsednik Makron bi mogao da aktivira 16. član francuskog Ustava. On predsedniku daje vanredna ovlašćenja u kriznim situacijama kako bi se zajamčila funkcionalnost države.

Predsednik bi onda mogao bez saglasnosti parlamenta da propisuje zakone.

Ali, stručnjak za Francusku Hans Štark ne veruje da je aktiviranje 16. člana realna opcija za Makrona. „Ne vidim kako bi on to mogao da izdrži tri godine, do sledećih predsedničkih izbora. To bi u suštini značilo trajnu krizu.“

 

Tagovi:

Emanuel Makron izbori u francuskoj kohabitacija Nacionalno okupljanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Predsednik Srbije

29.мај 2025. B. B.

Vučić: Gde god da odem sole nam pamet o Banjskoj

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić požalio se na RTS-u da gde god da odem „sole nam pamet o Banjskoj zbog jednog poginulog policajca“

Lisice, hapšenje

Hapšenja

29.мај 2025. K. S.

Hapšenje u Ministarstvu odbrane zbog 28 miliona dinara

Nova hapšenja u procesu borbe protiv korupcije

Upitna diploma Tatjane Macure

Diplome političara

29.мај 2025. K. S.

Ministarka Tatjana Macura izmislila diplomu?

Da li je ministarka Tatjana Macura završila fakultet i koji, pitanje je koje se ovih dana pojavilo u javnosti

Protest studenata

Studentski protesti

29.мај 2025. K. S.

Studenti u blokadi: Cela Srbija na nogama 1. juna

Prvog juna cela Srbija biće na nogama, objavili su Studenti u blokadi, najavljujući proteste po brojnim gradovima

Univerzitet

29.мај 2025. B. B.

Različita mišljenja o okončanju školske godine na univerzitetu

„Potrebno nam je vreme da demokratskim i akademskim putem usaglasimo stavove i postupke“, naveo je Univerzitet u Beogradu nakon sastanka studenata, dekana i rektora

Komentar

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure