img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sport i politika

Makabi i Hapoel domaćini u Beogradu: Lep gest i politički marketing

05. novembar 2023, 11:21 B.G.
Foto: FoNet/Evroliga
Copied

Košarkaši Hapoela iz Jerusalima su probili led u "Pioniru" utakmicom protiv turskog Galatasaraja u Fibinoj Ligi šampiona. U istoj hali će najveći izraelski klub, Makabi iz Tel Aviva, u četvrtak dočekati Bajern u Evroligi

Makabi i Hapoel igraju košarkaške utakmice kao domaćini u Beogradu, dok besni rat u Izraelu i Gazi. Srbija je time načinila veliki gest, kažu sagovornici Dojče velea, ali i nastavila demonstraciju „politike neutralnosti“.

Pred utakmicu su nosili majice sa likovima navijača svog kluba koje su pobili teroristi Hamasa. Onda su pobedili pred praznim tribinama dvorane „Pionir“, gde će im, do daljeg, biti „domaći teren“.

Košarkaši Hapoela iz Jerusalima su probili led utakmicom protiv turskog Galatasaraja (99:96) u Fibinoj Ligi šampiona. U istoj hali će najveći izraelski klub, Makabi iz Tel Aviva, u četvrtak (9. novembar) dočekati Bajern u Evroligi.

Tako je Beograd definitivno postao domaćin za barem dva izraelska tima, dok se još čeka odluka gde će Hapoel iz Tel Aviva igrati utakmice Evrokupa.

Hapoel Holon će pak domaćin biti u Atini, dok su tri izraelska kluba istupila iz Fibinog Kupa Evrope.

To je, za sada, košarkaški rasplet terorističkih napada Hamasa na Izrael i potonjeg izraelskog udara na Pojas Gaze. Militantno islamistički Hamas ne priznaje državu Izrael i želi, prema sopstvenim tvrdnjama, da je uništi. Nemačka, EU, SAD i neke arapske zemlje klasifikuju Hamas kao terorističku organizaciju.

Domaće izraelsko prvenstvo će ko zna koliko dugo biti na ledu, manji klubovi već raspuštaju ekipe. Kad su u pitanju veći, pre svih Makabi kao „Ponos Izraela“, nema govora o tome da se odustane od takmičenja.

Kako se tu Beograd ukazao kao domaćin? Da li taj gest prema izraelskim timovima donosi i političke poene? I ima li strahovanja za bezbednost igrača u Srbiji?

„Beograd je veliki košarkaški grad“

Miloš Jovanović, autor košarkaškog podkasta „Šesta lična“, malo je iznenađen što Izraelci nisu domaćini na Kipru. Larnaka je blizu, a onde već imaju iskustva sa gošćenjem izraelskih fudbalskih i košarkaških timova, kad god krene oružani sukob sa Palestincima.

„Verovatno su našli da je u Srbiji idealan neutralni teren, ni Zapad ni Istok, kako i mi volimo o sebi da mislimo“, kaže Jovanović.

„Logistički je Beograd dobro povezan sa ostatkom Evrope. Imaće uslove da neometano treniraju, dovoljno daleko od svega što ih muči. Naposletku, Beograd je veliki košarkaški grad“, dodaje on.

Uostalom, i ambasador Izraela u Srbiji je ovih dana podsetio šta Makabiju znači hala „Pionir“. Onde su, naime, 1977. osvojili prvu svoju titulu prvaka Evrope i ušli u istoriju košarke. Tada im je i nadenut nadimak „Ponos Izraela“.

Ovog puta je košarkaški klub Partizan, samo dan nakon Hamasovih napada, ponudio Makabiju da dođe u Srbiju.

Ta ideja je očito nekome ušla u uho, pošto su i država i grad Beograd i košarkaški savez pružili Izraelcima garancije da će se u Beogradu osećati kao kod kuće.

Biće malo više policije

Izraelski ambasador Jahel Vilan kaže da će ti potezi srpske vlasti „dodatno ojačati prijateljstvo dva naroda“.

Zahvaljivao se i direktor jerusalimskog Hapoela Alon Kremer. „Od trenutka kad smo došli, zaista se osećamo kao kod kuće. Od taksista u gradu do predsednika saveza, svi su nam poželeli dobrodošlicu“, rekao je on za Evronjuz.

Izgleda da niko ne očekuje bezbednosne probleme zbog prisustva izraelskih timova u Beogradu, premda će se utakmice ipak igrati pred praznim tribinama.

„To ne znači da se očekuju incidenti, ali verovatno je takva policijska procena kako bi se upravljalo rizikom“, kaže Bojan Elek iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

„Rekao bih da su male šanse da se oko tih utakmica pojave neki protesti, nema u Beogradu nekih grupa sa takvim potencijalom. Logično, najviše ljudi koji bi protestovali je u Sandžaku, ali poslenji skup u Novom Pazaru je protekao sasvim mirno“, dodaje Elek.

Dobra reklama za Srbiju, ali…

Više sagovornika Dojče velea slaže se da je otvaranje vrata za izraelske klubove dobra reklama za Srbiju – naposletku, i politički poen na Zapadu.

Zvanični Beograd osudio je terorističke napade na Izrael i nije se dalje petljao u stvar. Na glasanju u Generalnoj skupštini UN, gde je velikom većinom zatražen „humanitarni prekid vatre“ zbog situacije u Gazi, Srbija je bila uzdržana, baš kao i Nemačka.

„Jeste dolazak košarkaša iz Izraela dobra reklama za Srbiju, ali ne smemo da budemo previše glasni“, kaže jedan naš izvor iz vrha vlasti. „Jer, ovi drugi nisu priznali Kosovo.“

„Ovi drugi“ je šifra za Palestinu sa kojom Srbija zvanično održava odnose. Ali je i šifra za one koji podržavaju Palestince. Iako su bogate države Arabijskog poluostrva priznale nezavisnost Kosova, to nisu učinili Iran, Irak, Sirija, Liban, niti Maroko, Alžir i Tunis.

Pitanje odnosa prema Kosovu često diktira diplomatske odnose Srbije sa drugim zemljama. Utoliko su čudnije okolnosti pod kojima Izrael jeste priznao Kosovo – u sklopu takozvanog Vašingtonskog sporazuma, kada je bivši američki predsednik Donald Tramp dovukao za sto srpskog kolegu Aleksandra Vučića.

Dil na koji je tada Vučić pristao toliko je čudnovat da i ambasador Izraela u Srbiji pretpostavlja da je „Izrael promenio stav pod američkim pritiskom, a ne zato što je prijateljstvo sa Srbijom izgubilo na značaju“.

„Do danas nisam imao priliku da na papiru vidim razloge zbog kojih je Izrael promenio politiku“, rekao je ambasador Vilan nedavno za BBC.

Doduše, Srbija na kraju nije prebacila ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim, što je takođe bilo predviđeno Vašingtonskim sporazumom. Samo pet država sveta imaju ambasade u Jerusalimu – SAD, Kosovo, Gvatemala, Honduras i Papua Nova Gvineja.

Praktično sve ambasade su odatle pomerene u Tel Aviv nakon rata 1967. kad je Izrael okupirao i Istočni Jerusalim.

Baš tada su i prekinuti jugoslovenski diplomatski odnosi sa Izraelom, iako je socijalistička Jugoslavija ranije bila jedan od najgorljivijih podržavalaca stvaranja jevrejske države.

Stolice i stubovi

No, danas je računica u Beogradu neka druga. Srpska spoljna politika se predstavlja kao „oslanjanje na četiri stuba“, što kritičari obično zovu „sedenjem na više stolica“.

„Srbija se u poslednjih desetak godina svojski trudi da se u globalnim sukobima drži neutralno, što iz političkih, što iz ekonomskih razloga“, kaže nam Andrej Ivanji, urednik u beogradskom nedeljniku „Vreme“.

„Takvu poziciju je zauzela i nakon ruske invazije na Ukrajinu, što Zapad Srbiji veoma zamera“, podseća Ivanji.

Ovaj novinar, koji važi za dobrog poznavaoca Izraela gde upravo boravi i izveštava, primećuje da se taktika „neutralnosti“ dosledno sprovodi i sada.

„Srbija ima bliske, a pre svega ekonomski isplative, odnose sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i tu se ne može očekivati preterana osuda Hamasa, da se ne bi uzbunjivao arapski svet“, kaže on.

Bilo je, doduše, propalestinskih skupova u Beogradu, ali je bilo i proizraelskih – i jedni i drugi slabo posećeni. Masovniji skup „podrške Palestini“ zabeležen je ove sedmice u Novom Pazaru gde se okupilo oko tri hiljade ljudi.

Prema reakcijama na društvenim mrežama i nekim nereprezentativnim anketama, reklo bi se da javno mnjenje ubedljivom većinom osuđuje i krvave napade Hamasa i strašnu odmazdu Izraela.

„Ima i onaj narativ iz devedesetih, da su Srbi i Jevreji dva najnapaćenija naroda pa imaju razumevanja jedni za druge. A poslednjih godina su i izraelske kompanije veoma prisutne u Srbiji“, podseća Ivanji. „U tom kontekstu nije neobično što će Makabi igrati u Beogradu.“

Srpsko iskustvo sa sankcijama

Deluje da rukovodstvo u Beogradu ne cicijaši kad su potrebni ovakvi gestovi dobre volje. Daleko najbolje naslove u zapadnoj štampi je Srbija tokom Vučićeve vlasti dobila kada je masovno vakcinisala došljake i goste – za džabe.

Beograd je danas pun ljudi iz Rusije i Ukrajine, premda oni postaju problem tek ako su politički aktivni.

Sportski novinar Miloš Jovanović podseća da je, kad je počeo rat u Ukrajini, bilo priče da bi i košarkaši moskovskog CSKA mogli da budu domaćini u Beogradu.

„I tada sam bio za to. Kao neko ko se seća sportskih sankcija 1992, uvek sam mislio da sportisti ne treba da pate zbog ratova“, kaže on.

Misli se tu na sankcije zbog kojih recimo fudbaleri tadašnje Jugoslavije nisu išli na Evropsko prvenstvo, a košarkaši Partizana su na putu do titule šampiona Evrope igrali više u Fuenlabradi nego u Beogradu.

Prema Jovanoviću, ovim Beograd pokazuje kosmopolitski karakter.

„Mislim da je u redu da Beograd bude spona dva dela Evrope, kao što njegov istorijski geostrateški položaj nalaže. Odlično je da smo se našli Izraelcima u nevolji i trebalo bi da se nađemo svakome ko bude u sličnoj situaciji.“

B.G./Dojče vele

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Hapoel Izrael Košarka Makabi Palestina Rat na Bliskom istoku
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Ćacilend požar

Analiza

23.oktobar 2025. Davor Lukač

Sagovornici „Vremena“: U priči o „terorističkom napadu“ u Ćacilendu sve škripi

Penzionisani pešadijski oficir i bivši pripadnik Vojne bezbednosti iznose svoje sumnje u režimsku verziju onoga što se u sredu pre podne odigralo u Ćacilenu ispred Narodne skupštine

Studentski marš

23.oktobar 2025. N. M.

Policija prvi put pretresla vozilo koje prati Novopazarce

Policija je zaustavila studente, koji su iz Novog Pazara pre osam dana krenuli ka Novom Sadu, osam kilometara od Kosjerića. Nakon pretresa, studenti su nastavili put ka Kosjeriću

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić

Vučić i EU

23.oktobar 2025. Andrej Ivanji

Vučić o poslanicima EP: Od „evropskog šljama“ do „patoloških lažova“

Ranijom prilikom predsednik Srbije Aleksandar Vučić je neke poslanike Evropskog parlamenta nazvao „evropskim šljamom“. Nakon oštre Rezolucije EP o Srbiji opisuje ih kao „patološke lažove“. Nagrdio ih je i Ivica Dačić

„Informer“

23.oktobar 2025. B. B.

„Informer“ povezuje „teroristu“ iz Ćacilenda sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem

Glavni urednik „Informera“ Dragan J. Vučićević povezao je pucnjavu u Ćacilendu sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem. Konstatovao je da je Hrvatska najaktivija u pomaganju "obojene revolucije" u Srbiji, za šta ima "mnogo dokaza"

Fabrika turske kompanije MKE na Kosovu imaće godišnji proizvodni kapacitet od 20 miliona metaka, a planirano je da bude završena 2026. godine.

Kosovo

23.oktobar 2025. B. B.

Kosovo: Turci za potrebe Prištine prave fabriku municije

Iduće godine turska kompanija MKE planira da na Kosovu izgradi Fabriku za prozvodnju municije koja će moći da prozvodi do dvadeset miliona metaka godišnje

Komentar
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji
Požar kod Ćacilenda

Komentar

Šta se desilo u Ćacilendu?

Goruće pitanje nije zašto se šator u Ćacilendu zapalio, već šta šta to šatorsko naselju ima da traži ispred Narodne skupštine već pola godine

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure