img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sport i politika

Makabi i Hapoel domaćini u Beogradu: Lep gest i politički marketing

05. новембар 2023, 11:21 B.G.
Foto: FoNet/Evroliga
Copied

Košarkaši Hapoela iz Jerusalima su probili led u "Pioniru" utakmicom protiv turskog Galatasaraja u Fibinoj Ligi šampiona. U istoj hali će najveći izraelski klub, Makabi iz Tel Aviva, u četvrtak dočekati Bajern u Evroligi

Makabi i Hapoel igraju košarkaške utakmice kao domaćini u Beogradu, dok besni rat u Izraelu i Gazi. Srbija je time načinila veliki gest, kažu sagovornici Dojče velea, ali i nastavila demonstraciju „politike neutralnosti“.

Pred utakmicu su nosili majice sa likovima navijača svog kluba koje su pobili teroristi Hamasa. Onda su pobedili pred praznim tribinama dvorane „Pionir“, gde će im, do daljeg, biti „domaći teren“.

Košarkaši Hapoela iz Jerusalima su probili led utakmicom protiv turskog Galatasaraja (99:96) u Fibinoj Ligi šampiona. U istoj hali će najveći izraelski klub, Makabi iz Tel Aviva, u četvrtak (9. novembar) dočekati Bajern u Evroligi.

Tako je Beograd definitivno postao domaćin za barem dva izraelska tima, dok se još čeka odluka gde će Hapoel iz Tel Aviva igrati utakmice Evrokupa.

Hapoel Holon će pak domaćin biti u Atini, dok su tri izraelska kluba istupila iz Fibinog Kupa Evrope.

To je, za sada, košarkaški rasplet terorističkih napada Hamasa na Izrael i potonjeg izraelskog udara na Pojas Gaze. Militantno islamistički Hamas ne priznaje državu Izrael i želi, prema sopstvenim tvrdnjama, da je uništi. Nemačka, EU, SAD i neke arapske zemlje klasifikuju Hamas kao terorističku organizaciju.

Domaće izraelsko prvenstvo će ko zna koliko dugo biti na ledu, manji klubovi već raspuštaju ekipe. Kad su u pitanju veći, pre svih Makabi kao „Ponos Izraela“, nema govora o tome da se odustane od takmičenja.

Kako se tu Beograd ukazao kao domaćin? Da li taj gest prema izraelskim timovima donosi i političke poene? I ima li strahovanja za bezbednost igrača u Srbiji?

„Beograd je veliki košarkaški grad“

Miloš Jovanović, autor košarkaškog podkasta „Šesta lična“, malo je iznenađen što Izraelci nisu domaćini na Kipru. Larnaka je blizu, a onde već imaju iskustva sa gošćenjem izraelskih fudbalskih i košarkaških timova, kad god krene oružani sukob sa Palestincima.

„Verovatno su našli da je u Srbiji idealan neutralni teren, ni Zapad ni Istok, kako i mi volimo o sebi da mislimo“, kaže Jovanović.

„Logistički je Beograd dobro povezan sa ostatkom Evrope. Imaće uslove da neometano treniraju, dovoljno daleko od svega što ih muči. Naposletku, Beograd je veliki košarkaški grad“, dodaje on.

Uostalom, i ambasador Izraela u Srbiji je ovih dana podsetio šta Makabiju znači hala „Pionir“. Onde su, naime, 1977. osvojili prvu svoju titulu prvaka Evrope i ušli u istoriju košarke. Tada im je i nadenut nadimak „Ponos Izraela“.

Ovog puta je košarkaški klub Partizan, samo dan nakon Hamasovih napada, ponudio Makabiju da dođe u Srbiju.

Ta ideja je očito nekome ušla u uho, pošto su i država i grad Beograd i košarkaški savez pružili Izraelcima garancije da će se u Beogradu osećati kao kod kuće.

Biće malo više policije

Izraelski ambasador Jahel Vilan kaže da će ti potezi srpske vlasti „dodatno ojačati prijateljstvo dva naroda“.

Zahvaljivao se i direktor jerusalimskog Hapoela Alon Kremer. „Od trenutka kad smo došli, zaista se osećamo kao kod kuće. Od taksista u gradu do predsednika saveza, svi su nam poželeli dobrodošlicu“, rekao je on za Evronjuz.

Izgleda da niko ne očekuje bezbednosne probleme zbog prisustva izraelskih timova u Beogradu, premda će se utakmice ipak igrati pred praznim tribinama.

„To ne znači da se očekuju incidenti, ali verovatno je takva policijska procena kako bi se upravljalo rizikom“, kaže Bojan Elek iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

„Rekao bih da su male šanse da se oko tih utakmica pojave neki protesti, nema u Beogradu nekih grupa sa takvim potencijalom. Logično, najviše ljudi koji bi protestovali je u Sandžaku, ali poslenji skup u Novom Pazaru je protekao sasvim mirno“, dodaje Elek.

Dobra reklama za Srbiju, ali…

Više sagovornika Dojče velea slaže se da je otvaranje vrata za izraelske klubove dobra reklama za Srbiju – naposletku, i politički poen na Zapadu.

Zvanični Beograd osudio je terorističke napade na Izrael i nije se dalje petljao u stvar. Na glasanju u Generalnoj skupštini UN, gde je velikom većinom zatražen „humanitarni prekid vatre“ zbog situacije u Gazi, Srbija je bila uzdržana, baš kao i Nemačka.

„Jeste dolazak košarkaša iz Izraela dobra reklama za Srbiju, ali ne smemo da budemo previše glasni“, kaže jedan naš izvor iz vrha vlasti. „Jer, ovi drugi nisu priznali Kosovo.“

„Ovi drugi“ je šifra za Palestinu sa kojom Srbija zvanično održava odnose. Ali je i šifra za one koji podržavaju Palestince. Iako su bogate države Arabijskog poluostrva priznale nezavisnost Kosova, to nisu učinili Iran, Irak, Sirija, Liban, niti Maroko, Alžir i Tunis.

Pitanje odnosa prema Kosovu često diktira diplomatske odnose Srbije sa drugim zemljama. Utoliko su čudnije okolnosti pod kojima Izrael jeste priznao Kosovo – u sklopu takozvanog Vašingtonskog sporazuma, kada je bivši američki predsednik Donald Tramp dovukao za sto srpskog kolegu Aleksandra Vučića.

Dil na koji je tada Vučić pristao toliko je čudnovat da i ambasador Izraela u Srbiji pretpostavlja da je „Izrael promenio stav pod američkim pritiskom, a ne zato što je prijateljstvo sa Srbijom izgubilo na značaju“.

„Do danas nisam imao priliku da na papiru vidim razloge zbog kojih je Izrael promenio politiku“, rekao je ambasador Vilan nedavno za BBC.

Doduše, Srbija na kraju nije prebacila ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim, što je takođe bilo predviđeno Vašingtonskim sporazumom. Samo pet država sveta imaju ambasade u Jerusalimu – SAD, Kosovo, Gvatemala, Honduras i Papua Nova Gvineja.

Praktično sve ambasade su odatle pomerene u Tel Aviv nakon rata 1967. kad je Izrael okupirao i Istočni Jerusalim.

Baš tada su i prekinuti jugoslovenski diplomatski odnosi sa Izraelom, iako je socijalistička Jugoslavija ranije bila jedan od najgorljivijih podržavalaca stvaranja jevrejske države.

Stolice i stubovi

No, danas je računica u Beogradu neka druga. Srpska spoljna politika se predstavlja kao „oslanjanje na četiri stuba“, što kritičari obično zovu „sedenjem na više stolica“.

„Srbija se u poslednjih desetak godina svojski trudi da se u globalnim sukobima drži neutralno, što iz političkih, što iz ekonomskih razloga“, kaže nam Andrej Ivanji, urednik u beogradskom nedeljniku „Vreme“.

„Takvu poziciju je zauzela i nakon ruske invazije na Ukrajinu, što Zapad Srbiji veoma zamera“, podseća Ivanji.

Ovaj novinar, koji važi za dobrog poznavaoca Izraela gde upravo boravi i izveštava, primećuje da se taktika „neutralnosti“ dosledno sprovodi i sada.

„Srbija ima bliske, a pre svega ekonomski isplative, odnose sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i tu se ne može očekivati preterana osuda Hamasa, da se ne bi uzbunjivao arapski svet“, kaže on.

Bilo je, doduše, propalestinskih skupova u Beogradu, ali je bilo i proizraelskih – i jedni i drugi slabo posećeni. Masovniji skup „podrške Palestini“ zabeležen je ove sedmice u Novom Pazaru gde se okupilo oko tri hiljade ljudi.

Prema reakcijama na društvenim mrežama i nekim nereprezentativnim anketama, reklo bi se da javno mnjenje ubedljivom većinom osuđuje i krvave napade Hamasa i strašnu odmazdu Izraela.

„Ima i onaj narativ iz devedesetih, da su Srbi i Jevreji dva najnapaćenija naroda pa imaju razumevanja jedni za druge. A poslednjih godina su i izraelske kompanije veoma prisutne u Srbiji“, podseća Ivanji. „U tom kontekstu nije neobično što će Makabi igrati u Beogradu.“

Srpsko iskustvo sa sankcijama

Deluje da rukovodstvo u Beogradu ne cicijaši kad su potrebni ovakvi gestovi dobre volje. Daleko najbolje naslove u zapadnoj štampi je Srbija tokom Vučićeve vlasti dobila kada je masovno vakcinisala došljake i goste – za džabe.

Beograd je danas pun ljudi iz Rusije i Ukrajine, premda oni postaju problem tek ako su politički aktivni.

Sportski novinar Miloš Jovanović podseća da je, kad je počeo rat u Ukrajini, bilo priče da bi i košarkaši moskovskog CSKA mogli da budu domaćini u Beogradu.

„I tada sam bio za to. Kao neko ko se seća sportskih sankcija 1992, uvek sam mislio da sportisti ne treba da pate zbog ratova“, kaže on.

Misli se tu na sankcije zbog kojih recimo fudbaleri tadašnje Jugoslavije nisu išli na Evropsko prvenstvo, a košarkaši Partizana su na putu do titule šampiona Evrope igrali više u Fuenlabradi nego u Beogradu.

Prema Jovanoviću, ovim Beograd pokazuje kosmopolitski karakter.

„Mislim da je u redu da Beograd bude spona dva dela Evrope, kao što njegov istorijski geostrateški položaj nalaže. Odlično je da smo se našli Izraelcima u nevolji i trebalo bi da se nađemo svakome ko bude u sličnoj situaciji.“

B.G./Dojče vele

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Hapoel Izrael Košarka Makabi Palestina Rat na Bliskom istoku
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na protestu u Beogradu ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić iz Zaječara poručuje studentima: Ništa od izbora do Ekspa

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za Ekspo

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Prosvetni radnici pod sve većim pritiskom

30.мај 2025. I.M.

Dok se u Beogradu polemiše o uvođenju onlajn nastave, u Srbobranu zbog podrške studentima profesorke dobile otkaze

Dok Beogradski univerzitet traži fleksibilnost i prelazak na onlajn nastavu, profesorke u Srbobranu bivaju kažnjene zbog solidarnosti sa studentima. Ovi događaji otvaraju pitanje – važe li ista pravila i mere za sve delove obrazovnog sistema u Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure