img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vreme

Letnje računanje vremena: Časovnici se pomeraju za sat unapred

25. март 2023, 19:56 M.N.
Foto: Julius H./Pixabay
Copied

U noći između subote i nedelje, 25. na 26. mart, počinje letnje računanje vremena, časovnici se pomeraju za sat unapred, odnosno sa dva po ponoći na tri sata

Letnje računanje vremena traje do poslednjeg vikenda u oktobru, odnosno noći oizmeđu 28. na 29. oktobar. Motiv uvođenje „letnjeg vremena“ u SFRJ  27. marta 1983. godine bilo je „produženo“ trajanje obdanice, odnosno manja potrošnja električne energije i povećanje produktvinosti.

Međutim, do danas nisu dokazane navedene koristi, a već se godinama najavljuje da će se ukinuti letnje računanje vremena. Evropska komisija je pre nekoliko godina doneela odluku o ukidanju promene vremena, koju je potrdio i Evropski parlament, ali do toga još uvek nije došlo.

Kriva je Nemačka

Letnje računanje vremena prvi put je uvedeno u Nemačkom carstvu i Austrougarskoj 30. aprila 1916. godine, tokom Prvog svetskog rata, kako bi dan prividno trajao duže i tako se uštedeo ugalj koji je korišćen za osvetljavanje.

Na to su i mnoge zemlje na protivničkoj strani, uključujući Veliku Britaniju i Francusku,  takođe uvele letnje računanje vremena. Nemačka je tu u narodu nepopularnu meru ukinula za vreme Vajmarske republike 1919.

Velika Britanija je bila poslednja zemlja koja se između dva rata držala dvojakog računanja vreman, a Francuska ga je ukinula nakon protesta poljoprivrednika 1922, pa ponovo uvela 1923. godine. Druge zemlje su u jednom kratkom razdoblju eksperimentisale sa promenom vremena.

Kada je počeo Drugi svetski rat Nemačka je ponovo, iz istih razloga, 1940. uvela letnje računaje vremena, pa je računanje vremena u svim okupiranim zemljama bilo prilagođeno tome.

Naftna kriza i letnje računanje vremena

Naftna kriza 1973. je silovito bila pogodila Evropu koja je zbog visokih cena energije upala u recesiju i bila primorana da štedi. Međutim, samo je Francuska zbog toga 1976. uvela letnje računanje vremena. Za ostale članice Evropske zajednce je motiv za ponovno uvođenje letnjeg računanja vremena bila harmonizacija zajedničkog tržišta.

Polednja zemlja srednje Evrope koja se priključila letnjem računanju vremena bila je Švajcarska 1981, a do 1996. je računanje vremena unutar Evropske unije usklađeno.

Pomeranje sata i letnje računanje vremena u Srbiji, tj. Socijalstičkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, je uvedeno 27. marta 1983. godine u skladu sa odlukom Evropske zajednice (EG).

U Ministarstvu privrede Srbije objašnjavaju da se zakon u našoj zemlji danas usklađuje sa regulativom Evropske unije (EU), najavljujući da će Republika Srbija pratiti svaku promenu. Zakon o računanju vremena je važan jer reguliše uspostavljanje jedinstvenog vremena na celoj teritoriji Republike Srbije, navodi se u Ministarstvu privrede.

Neuspele diskusije o ukidanju letnjeg vremena

U Rusiji, državi koja se prostire na 11 vremenskih zona, Vladimir Putin je bio prvi koji je 2014. godine doneo odluku o ukidanju letnjeg računanja vremena i time podstakao ostatak sveta da počne da razmišlja u tom pravcu.

U leto 2018. godine Evropska komisija je zvanično otvorila javnu raspravu o ovom pitanju i dobila 4,6 miliona odgovora. Prema tadašnjem pisanju evropskih medija, ta javna rasprava je nastala kao rezultat pritiska Evropskog parlamenta, država članica, preduzeća i građana. Rezultat javnih konsultacija je bio da se 84 odsto njih izjasnilo da bi trebalo da se ukine letnje računanje vremena.

Tokom marta 2019. godine, Evropski parlament je izglasao da se naredne, 2020. Godine, ukine pomeranje vremena dvaput godišnje, a države članice dobile su rok do aprila 2020. godine da se izjasne da li će koristiti letnje ili zimsko računanje vremena.

Plan je bio da države koje izaberu da ostanu na letnjem računanju vremena nakon toga više ne pomeraju satove, dok bi one koje su izabrale zimsko računanje vremena 31. oktobra 2020. godine pomerile kazaljke još jednom, nakon čega bi ukinuli tu praksu.

U martu 2020. godine proglašena je pandemija korona virusa, u većini država Evrope uvedene su stroge epidemiloške mere, a izjašnjavanje o ovom pitanju nije nametnuto kao jedan od prioriteta. Do danas, odluka o tome da li će se koristiti letnje ili zimsko računanje vremena, ili će sve ostati po starom, nije doneta.

Države koje više ne praktikuju sezonsko pomeranje sata su Island, Belorusija, Rusija, Gruzija, Jermenija, Sirija, Jordan, Izrael i Turska, kao i dve američke države Arizona i Havaji i kanadske provincije Saskačevan i Jukon.

M.N./FoNet

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

kada je uvedeno letnje računanje vremena ko je prvi uveo letnje računanje vremena letnje i zimsko računanje vremena letnje računanje vremena zašto je uvedeno letnje računanje vremena
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest studenata

Protesti

30.септембар 2025. N. M.

NSPM: Protiv vlasti bi glasalo 42 odsto, za vlast 33 odsto birača

Da se sledeće nedelje održavaju vanredni parlamentarni izbori, 41,6 odsto birača bi glasalo protiv vlasti, a 33,2 odsto za, pokazuje istraživanje javnog mnjenja Nove srpske političke misli

Hibridni rat

30.септембар 2025. Nemanja Rujević

Svinjske glave, ruski prsti: Vučić šalje signal Zapadu

Ruske službe, po svemu sudeći, koriste srpske državljane za prašinarske operacije na Zapadu. A Vučićeva vlast sada ih hapsi – šaljući tako poruku kome treba

Geopolitika

29.септембар 2025. K. S.

„BRIKS – Srbija među prijateljima”: Poziv da Srbija odustane od Zapada

Dok opada podrška evropskom putu, vlast balansira između Zapada i Istoka, šaljući signale i Briselu i Moskvi. U tom duhu održana je u Beogradu i konferencija o BRIKS-u

Protesti

29.септембар 2025. N. M.

Poljoprivrednici: Nastavljamo proteste i blokade širom Srbije

Udruženja poljoprivrednika najavila su nastavak protesta i višednevne izlaske na ulice i puteve širom Srbije zbog toga što se nadležno ministarstvo i institucije uporno uglošuju o njihove zahteve

RTS

29.септембар 2025. Katarina Stevanović

Bizarni igrokaz: Zašto se režim okomio na prorežimski RTS?

Zašto predstavnici režima protestuju protiv u dobroj meri prorežimskog RTS-a, četiri meseca pre nego što generalnom direktoru Javnog servisa Draganu Bujoševiću ističe mandat

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1812
Poslednje izdanje

Režim u kontraofanzivi

Ko se to nama sprema za izbore Pretplati se
Intervju: Vida Petrović Škero, pravnica

Aleksandar Vučić sprovodi državni udar

Intervju: Kokan Mladenović, reditelj

Ako se Srbija sada ne promeni, prestaće da postoji

Intervju: Vladan Joler, vizuelni umetnik

Mali koraci – veliko buđenje

Istina i mitovi: Srpsko-ruske specijalne veze

I služba i družba

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Povezane vesti

Časovne zone

25.фебруар Slobodan Bubnjević

Zemlja u kojoj mrak ranije pada

Da li je astronomski i ekonomski opravdano da se Srbija i dalje nalazi u istoj časovnoj zoni

Merenje vremena – sedmica

25.октобар Aleksandar Jelenović

Dani koje brojimo

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure