
Portret
Nikola Selaković: Pravoverni radikal na optuženičkoj klupi
Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Nova uredba o ukidanju dinara nije kazna već legalizacija finansijskih transakcija na Kosovu, tvrdi premijer Kosova Aljbin Kurti. I Srbi koji žive na KiM i Vlada Srbije to vide sasvim drugačije
Sve probleme koje građani Srbije mogu imati u vezi sa regulativom Centralne banke Kosova, koja zabranjuje korišćenje srpskog dinara, Vlada Kosova će brzo rešiti, obećava premijer Kosova Aljbin Kurti u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Dodaje da od današnjeg sastanka glavnih pregovarača u Briselu u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije očekuje konkretne stvari. Ipak, naglašava da je za izdavanje dinara uvek bilo različitih opcija.
Kurti nije želio da govori o mogućim predlozima za rešavanje situacije, jer bi, prema njegovim rečima, pregovaračka pozicija Kosova bila narušena ukoliko bi se oni prerano otkrili. Ali nema tog predloga koji bi prihvatili, ako su u suprotnosti sa novom uredbom Centralne banke Kosova.
Dinar na Kosovu nije zabranjen
“Ali, moram da kažem da nije reč o dinaru, u pitanju je Centralna banka Kosova, nezavisna institucija naše republike. Dakle, nije pitanje da li imate dinar ili nemate, već da li CBK treba da bude nezavisna institucija ili ne. Smatram da tako treba da bude i to je naša ustavna i zakonska obaveza. Dinar na Kosovu nije zabranjen, ali Ustav u Članu 11. kaže da može biti samo jedna valuta kao sredstvo plaćanja i to mora biti evro”, rekao je Kurti i obećao da će brzo rešiti sve probleme koje građani Srbije mogu imati.
Od današnjih pregovora u Briselu Kurti očekuje napredak u smislu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije jer se sastanci, kako na nivou glavnih pregovarača tako i na visokom nivou koji se održavaju u Briselu, odvijaju upravo u tu svrhu.
Srbi ne odbijaju evro
Kurti kaže i da su uvek postojale različite opcije za pitanje dinara i da nova uredba nije kazna, već sledeći veoma ozbiljan pokušaj formalizacije i legalizacije finansijskih transakcija.
“Vi znate da smo izdvojili budžet za Albance u Preševu, Medveđi i Bujanovcu. Novčanu pomoć tamo šaljemo u evrima, dok se u tamošnjim bankama dobija u dinarima. Moglo bi biti isto i ovde, samo obrnuto. Dakle, doznaka koja dolazi u dinarima mogla bi da se primi u evrima.”, kaže Aljbin Kurti.
Kako navodi, upravo će se to dogoditi i na Kosovu gde već na 33.000 tekućih računa Srbi dobijaju evre iz republičkog budžeta kao socijalnu pomoć, kao penziju, ili dečiji dodatak.
“I do danas nemamo nijednog Srbina koji je rekao ‘odbijam evro’. Ne postoji. Dakle, nijedan Srbin ne kaže il’ dinar, il’ ništa“, rekao je Kurti.
Čeka se odgovor Narodne banke Srbije
Izjavio je Kurti i da Srbija ima jedinstvenu šansu da guverner Narodne banke Srbije odgovori guverneru Centralne banke Kosova Ahmetu Ismailiju – i na taj način dve centralne banke otklone svaku nejasnoću. Prema Kurtijevim rečima, jedna od opcija za rešavanje ovog pitanja, o čemu su obavešteni i međunarodni partneri, jeste da guverner Ismaili konačno dobije odgovor u pismenoj formi.
“Iz Srbija i međunarodni predstavnici nisu reagovali. Kosovski Srbi nisu reagovali. Dan pre mog odlaska u Davos, na Svetski ekonomski forum, predsednik Srbije, koji je otišao dan ranije, obelodanjuje vest, tešku vest, da će 1. februara početi katastrofa na Kosovu po srpsku zajednicu. Kada je video da nema reakcija na terenu po pitanju zamene dinara za evro kao sredstva plaćanja, počeo je da pravi apokaliptička predviđanja”, napomenuo je Kurti, dodajući da su strani ambasadori tek nakon toga počeli da se sastaju sa zvaničnicima Kosova.
Novac u kešu ne mogu da dopuste
Kurti objašnjava da je Komercijalna banka na Kosovu imala tri opcije koje joj je dala Centralna banka Kosova i izabrala je jednu od njih, „dobrovoljnu likvidaciju“. Dobrovoljna likvidacija je završena prošle godine.
“Sada, kada su ostali bez Komercijalne banke, za svoje nezakonite finansijske radnje, za finansiranje terorizma, što je prošle godine dokazano da je postojalo, ostala im je samo gotovina. Dakle, ceo problem zapravo nije evro-dinar, već transparentnost ili netransparentnost, zvanični bankarski i nebankarski finansijski kanali ili kese sa dinarima. Žele ovo drugo, jer je politički pluralizam na Kosovu među srpskom zajednicom ugušen novcem koji dolazi iz Beograda. Novac u kešu ne možemo da dozvolimo”, tvrdi Kurti.
Nakon što istekne prelazni rok, kaže, u dinarima će moći da se štedi, to niko ne sprečava, kao ni da se uplate iz Srbije dobijaju kao novčana pomoć u dinarima, ali je sredstvo plaćanja na Kosovu evro.
Pokušaj „etničkog čišćenja“
Vlada Srbije i predsednik države Aleksandar Vučić bili su ranije ocenili da je ukidanje dinara kao platežnog sredstva na Kosovu podsticanje „humanitarne katastrofe“ i deo plana „etničkog čišćenje“ Aljbina Kurtija koji „želi“ da protera Srbe sa Kosova.
Predstavnici Evropske unije i Sjedinjenih Država nisu, doduše, tražili da kosovska vlada utiče na centralnu banku Kosova da povuče ovu meru, ali jesu zahtevali da se ona odloži da se ne bi razbuktavale tenzije.
Kao prelazno rešenje Poštanska štedionica je postavila četiri montažne ekspoziture u neposrednoj blizini prelaza Jarinje, Brnjak, Končulj i Merdare (na prostoru centralne Srbije), kako bi svojim klijentima sa KiM omogućila kontinuitet u isplatama gotovine, ali i obezbedila što bliži pristup blagajnama, bankomatima, kao i ostalim bankarskim uslugama.
Glavni i odgovorni urednik Radio Goraždevca Darko Dimitrijević ocenio je za „Vreme“ da postavljanje bankomata na administrativnim prelazima ka Kosovu najugroženijem delu stanovništva u enklavama neće biti od koristi, jer da bi došli do njih, oni će morati da potroše veliki deo svojih primanja.
On kaže da su građani veoma razočarani i da sebe vide kao kolateralnu štetu u čitavom procesu sukoba Prištine i Beograda.
„S jedne strane imamo Kurtija koji izliv nacionalnog besa iskaljuje prema Srbima“, smatra Dimitrijević, a sa druge strane Beograd koji je svojom neodgovornom politikom doveo do ovog stanja“.

Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.

„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu

Počeo je glavni pretres u slučaju „Generalštab“. Ministru kulture Nikoli Selakoviću na teret se stavlja krivično delo falsifikovanje dokumenata

Prema istraživanju Biroa za društvena istraživanja (Birodi), predsednik Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov imao je 171 televizijsko gostovanje od januara prošle do januara ove godine, a u najvećem broju slučajeva govorio je o političkim temama
Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru
Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve