

Iskakanje iz šina
Šapić ćuti posle tramvajske nesreće, niko nije podneo ostavku
Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke




Za osam godina na medijske projekte u kulturi potrošeno je više od 13 miliona evra. Više od polovine tih projekata se uopšte nije bavilo temama iz kulture
Čak 56,7 odsto medijskih projekata u kulturi koje je finansirala država nikada se u stvari nije bavilo kulturom, pokazalo je istraživanja „Pod lupom: Kultura u medijima – Šta podržava država?“.
Od 2015. do 2022. godine iz republičkog, pokrajinskog i iz budžeta opština i gradova na medijske projekte u kulturi potrošeno je više od 13 miliona evra. To znači da je jedan deo novca potrošen nenamenski, a da to niko nije kontrolisao.
Kako navode iz Kulturnog centra “Kaleidoskop”, koji je analizirao 2.480 projekata koji su dobili novac od države, samo njih oko 13 odsto sa zaista bavilo kulturnom baštinom.
Direktorka Kulturnog centra Kaleidoskop Gordana Tadić smatra da su ovi konkursi većinski završili ispod radara.
„Ti konkursi su objavljeni da bi se stvorilo prisustvo kulture u medijima, ali se od toga nije mnogo desilo. U projektima za kulturi su se pojavljivale teme iz društva, odnosno svega osim same kulturne produkcije“, kaže Tadić
Kako su ti projekti izgledali u realnosti?
Tadić navodi da je veliki problem činjenica da dosta projekata koji su bili finansirani od strane države ne mogu više da se pronađu na internetu, odnosno kao da nikada nisu ni postojali. Drugi problem na koji se skreće pažnja jeste da dobar deo ovih projekata nisu građanima ponudili ništa novo, već da su to uglavnom lako dostupne i poznate informacije.
„Nailazimo na mnogo tema o crkvi, ćirilici, Vojvodini, ali vi tu ne dobijate ništa novo. Malo projekata je uradilo izvorno novinarski, istraživački posao jer se sve ovo može pronaći i čuti negde drugde“, objasnila je Tadić.
U praksi se pokazalo da takvi projekti koji su na ovim konkursima dobili novac, više nemaju ni sajtove koji bi trebalo da prikazuju ono što su uradili. Neki su prestali da objavljuju nove sadržaje onog trenutka kada je potrošen dobijeni budžet, a neki pak nikada nisu ni došli do publike, iako su imali sredstva za to.
Tadić postavlja pitanje nadležnim ministarstvima da li postoji revizija portala pre nego što se ovakvim medijima odobrava novac.
„Da li neko kontroliše ovakav sadržaj? Naišli smo na kopipejst istih tema, istih tekstova. Da li postoje ocene ovakvih sadržaja? Neko ko će pregledati detaljno ono za šta je dat novac i ko će ocenom odlučiti da li takvi mediji mogu da se ponovo prijave na konkurse ili ne”, rekla je Tadić.
Autori istraživanja zaključili su da se medijski projekti sufinansirani državnim novcem najčešće samo deklarativno bave kulturom.


Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke


Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba


Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?


Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini


Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve