img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Krizna 2022: Rat za gas i ostale novogodišnje strepnje

02. januar 2022, 16:02 Uroš Mitrović
Karikatura: Vladimir Stankovski
Rekordne cene i prepucavanja: Bitka za gas
Copied

Cena gasa je otišla u nebesa a sa njom i štošta drugo, inflacija raste, novac poskupljuje, SAD i Rusija igraju ukrajinski poker, a pandemija ne jenjava. Srećna Nova godina

Tekuća energetska kriza koja se preliva i na 2022. godinu imaće presudan uticaj na ekonomiju, bezbednost i životnu sredinu. Pred kaj prošle gpdine je prvi put u istoriji cena gasa na evropskim berzama premašila 2000 dolara za 1000 kubnih metara. Rekordne cene gasa uticale su i na tržište električne energije, pa postoji bojazan od nezapamćenih poskuljenja struje i restrikcija.

Energetska kriza deo je i geopolitičke igre velikih sila, pa SAD optužuju Rusiju da gas koristi kao „političko oruđe“, dok Rusija smatra da je probleme sa gasom stvorila sama Evropa čije kompanije “jeftin ruski gas preprodaju po daleko višim cenama”.

Natezanja oko procesa puštanja u rad gasovoda Severni tok 2, kojim treba da se dopreme dodatne količine ruskog gasa do Nemačke, kontinuirani pritisci Amerike na svoje saveznike i evropske kupce ruskog gasa da što više kupuju (skuplji) tečni prirodni gas koji dolazi iz SAD, biće i u narednoj godini dodatni razlozi za energetsku brigu evropskih potrošača.

Tenzije oko Ukrajine

Rusija i SAD i NATO su u već za janur najavili seriju susreta sa ciljem prevazilaženje krize koja podseća na hladni rat. U centru zbivanja se našla Ukrajina.

Zapadne zemlje prebacuju Rusiji da duž ukrajinske granice gomila interventne trupe (koje po različitim izvorima broje od 70 do 175.000 vojnika), a koje samo čekaju Putinov mig da upadnu u Ukrajinu. Moskva to odbacuje kao „zapadnu propagandu“ koja skreće pažnju sa pravih problema. Putin je postavio „crvene linije“ i zapretio „adekvatnim odgovorom“ ako ih SAD i NATO budi prešle.

Američki predsednik Džozef Bajden je najavio uvođenje dodatnih sankcija Rusiji, ukoliko ruske trupe budu intervenisale u Donbasu, i rasporađeivanje dodatnih trupa ali oružja u blizini Rusije.

Kina vodi svoju politiku i blagonaklono gleda na Rusiju, dok SAD od Evropske unije očekuju podršku za pritiske i na Rusiju i na Kinu, pa se u 2022. očekuje produbjivanje hladnoratovskog jaza.

Kovid do daljnjeg

Ni u narednoj godini nema nikakvih naznaka kraja pandemije i „povratka u normalu“.

Ipak, iz farmaceutske kuće Moderna optimistički najavljuju da će se sa koronom raskrstiti za godinu dana, imajući u vidu povećanu proizvodnju vakcina koja obezbeđuje globalne potrebe. Sličnog mišljenja je i direktor Svetske zdravstvene organizacije  Tedros Gebrejezus, koji takođe veruje da bi naredne godine mogao biti kraj globalne pandemije.

Više pesimizma iskazali su zvaničnici farmaceutskog giganta Fajzer, koji predviđaju da će čovečanstvo voditi bitku sa koronom najmanje do 2024. godine, te da bi kovid tada mogao da postane endemska bolest, nalik gripu.

Direktor ruskog Gamaleja centra koji proizvodi Sputnjik V Aleksandar Gintsburg kaže da će se pandemija okončati “kada 70 do 75 odsto populacije” bude imalo dovoljno antitela, što znači da se „sadašnji tempo vakcinacije mora ubrzati tri do četiri puta”.

U svetu je do sada od virusa kovid 19 zvanično zaraženo skoro 280 miliona ljudi, a preminulo je blizu 5,4 miliona. Veći deo čovečanstva sprema se za peti talas korone, uprkos tome što je do sada dato oko devet milijardi doza raznih vakcina protiv ove bolesti.

Povećanje kamatnih stopa

Zemljama u razvoju se početkom 2022. diže kosa na glavi zbog najave američke Centralne banke da će od marta postepeno povećavati referentne kamatne stope.

Pandemija korona virusa i globalno zaključavanje negativno su uticali na ekonomski razvoj zemalja širom sveta, pa su vlade i centralne banke bile prinuđene da ubrizgavaju stotine milijardi evra i dolara u lokalne ekonomije. Takvi finansijski stimulansi – uz aktuelnu energetsku krizu i rast cena gasa i struje na Starom kontinentu koja se polako preliva i preko okeana – doneli su i rekordnu inflaciju u vodećim svetskim ekonomijama, ponajviše u SAD, Velikoj Britaniji i Nemačkoj. Primera radi, novembarska inflacija u Americi iznosila je čak 6,8 odsto, što je najveća stopa još od 1982. godine.

Prva je reagovala Banka Engleske, koja je već podigla kamatnu stopu sa 0,1 na 0.25 odsto. Iako je američki Fed ranije  najavljivao da će kamatne stope ostati na nuli najmanje do 2023, a sve u nameri da se podrži tamošnja ekonomija tokom pandemije, inflatorni pritisci naveli su Fed da podigne troškove zaduživanja, pa će kamatne stope do kraja 2022. porasti za tri četvrtine procenta, a možda i više ako bude bilo potrebno.

Ova odluka nosi sa sobom brojne rizike, posebno za ekonomije u razvoju, mada će na udaru biti i pojedine zemlje u evrozoni koje imaju problema sa prevelikim zaduženjem.

 

Ćitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Aleksandar Gintsburg Bajden cena gasa crvene linije dizanje kamate Donbas energetska kriza Evropska unija Fajzer FED Gamaleja Hladni rat Kina korona NATO pandemija poskupljenje struje Putin SAD Severni tok 2 Sputnjik V SZS Ukrajina unflacija Vakcina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Ćacilend požar

Analiza

23.oktobar 2025. Davor Lukač

Sagovornici „Vremena“: U priči o „terorističkom napadu“ u Ćacilendu sve škripi

Penzionisani pešadijski oficir i bivši pripadnik Vojne bezbednosti iznose svoje sumnje u režimsku verziju onoga što se u sredu pre podne odigralo u Ćacilenu ispred Narodne skupštine

Studentski marš

23.oktobar 2025. N. M.

Policija prvi put pretresla vozilo koje prati Novopazarce

Policija je zaustavila studente, koji su iz Novog Pazara pre osam dana krenuli ka Novom Sadu, osam kilometara od Kosjerića. Nakon pretresa, studenti su nastavili put ka Kosjeriću

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić

Vučić i EU

23.oktobar 2025. Andrej Ivanji

Vučić o poslanicima EP: Od „evropskog šljama“ do „patoloških lažova“

Ranijom prilikom predsednik Srbije Aleksandar Vučić je neke poslanike Evropskog parlamenta nazvao „evropskim šljamom“. Nakon oštre Rezolucije EP o Srbiji opisuje ih kao „patološke lažove“. Nagrdio ih je i Ivica Dačić

„Informer“

23.oktobar 2025. B. B.

„Informer“ povezuje „teroristu“ iz Ćacilenda sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem

Glavni urednik „Informera“ Dragan J. Vučićević povezao je pucnjavu u Ćacilendu sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem. Konstatovao je da je Hrvatska najaktivija u pomaganju "obojene revolucije" u Srbiji, za šta ima "mnogo dokaza"

Fabrika turske kompanije MKE na Kosovu imaće godišnji proizvodni kapacitet od 20 miliona metaka, a planirano je da bude završena 2026. godine.

Kosovo

23.oktobar 2025. B. B.

Kosovo: Turci za potrebe Prištine prave fabriku municije

Iduće godine turska kompanija MKE planira da na Kosovu izgradi Fabriku za prozvodnju municije koja će moći da prozvodi do dvadeset miliona metaka godišnje

Komentar
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji
Požar kod Ćacilenda

Komentar

Šta se desilo u Ćacilendu?

Goruće pitanje nije zašto se šator u Ćacilendu zapalio, već šta šta to šatorsko naselju ima da traži ispred Narodne skupštine već pola godine

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure