img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Koronavirus: Vakcine su sprečile 63 odsto smrti

24. јун 2022, 20:15 S.Ć.
Foto: AP
Opet se povećava broj obolelih: Vakcinacija protiv kovida
Copied

Najnovije istraživanje, realizovano u 182 države sveta, pokazalo je da su vakcine spasile od smrti skoro 20 miliona inficiranih virusom Covid 19. Najviše smrti izbegnuto u zemljama sa visokim i srednjim prihodima. Oko 600.000 dodatnih smrti moglo je da bude sprečeno da je postignut cilj (SZO) da se vakciniše 40 odsto stanovništva svake države. U Srbiji je dato 8.534.688 doza vakcina

Vakcine protiv koronavirusa sprečile su skoro 20 miliona smrti u prvoj godini otkako su uvedene, rezultat je istraživanja zasnovanog na podacima iz 185 zemalja i teritorija. Rezultati su objavljeni ove nedelje u britanskom nedeljniku „The Lancet“, najstarijem medicinskom časopisu na svetu.

Zahvaljujući vakcinama, sprećeno je 19,8 miliona smrti od potencijalnih 31,4 miliona smrti do kojih bi došlo da nije bilo dostupnih vakcina. U procentima, to je 63 odsto.

Studija je otkrila da je najviše smrti izbegnuto u zemljama sa visokim i srednjim prihodima – 12,2 miliona od ukupno 19,8. Zaključak je da ovaj podatak ukazuje na nejednakost u pristupu vakcinama u svetu.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), od kovida je u svetu umrlo 6,3 miliona ljudi. Skoro 600.000 dodatnih smrti moglo je da bude sprečeno da je postignut cilj da se vakciniše 40 odsto stanovništva svake države do kraja 2021, zaključilo je istraživanje.

Virus se ponovno širi u nekim jestima, uključujući u Evropi, gde se smatra da su za ponovno pojavljivanje virusa krive podvarijante omikrona. Srbija je jedna od tih država.

Za poslednja 24 sata u Srbiji je na koronavirus testirano 6.072 osobe, od kojih je 587 pozitivno, a 97 ih je hospitalizovano. Preminula je još jedna osoba.

U Srbiji su od početka epidemije zvanično potvrđena 2.025.042 slučaja infekcije. Preminulo ih je 16.120. Procenat smrtnosti je 0,80 odsto. Do 15 časova 24. juna 2022. godine, u Srbiji su sprovedena 9.865.883 testa na osobama koje su ispunjavale kriterijume definicije slučaja.

Prema portalu „Vratimo zagrljaj“, do 23. juna u Srbiji je dato 8.534.688 doza vakcina. Prvu dozu je primilo 3.354.075 građana, drugu 3.278.198, a treću dozu 1.902.412 stanovnika Srbije.

S.Ć./N1

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

korona Vakcina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure