img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Politika

Kineski zajmovi dužnička zamka u koju može da upadne i Srbija

21. август 2023, 14:35 M.J.
Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Copied

Zahvaljujući relativno niskom odnosu javnog duga Srbije prema BDP-u od 55 odsto i trenutnom ekonomskom rastu, kineski dug nije problem, ali ako dođe do pada BDP-a mogao bi da postane opasan, piše "Tajms"

Časopis „Tajms“ objavio je opširan tekst o saradnji Srbije i Kine i bliskim vezama koje te dve zemlje neguju. U tekstu se počinje od ljubavi Kineza prema Titu, pa se dolazi do srpskog duga Pekingu koji sada iznosi 3,5 milijardi evra godišnje, što je 12 odsto BDP-a.

„Zahvaljujući niskom odnosu duga Srbije prema BDP-u od 55 odsto i njenom trenutnom ekonomskom rastu, kineski dug nije problem, ali ako dođe do pada mogao bi postati opasan“, rekao je Stefan Vladisavljev iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost, stručnjak za kinesko-srpske veze.

„Srbija se pokazuje kao veoma efikasan instrument za unapređenje spoljnopolitičkih ciljeva Kine“, rekao Vladisavljev.

Procvat je počeo 2017. godine, kada je Srbija ukinula vize za Kineze, a lukavi preduzetnici su iznajmljivali autobuse da odvoze grupe do sela u kojima su stanovnici nosili tradicionalnu nošnju na insceniranim svadbama, uz domaća jela i ples.

Srpski ministar turizma Husein Memić izjavio je za „Tajms“ da su direktni letovi, kinesko zeleno svetlo za grupna putovanja u martu i velika promocija Srbije u Kini na društvenim mrežama pokretači procvata.

Ljubav prema Titu

„Tito je ujedinio svoj narod protiv neprijatelja, učinivši ga bogatim i srećnim i dajući mu dobar život“, rekao je Lu Dži Ven (76), koji je sa još 20 kineskih posetilaca krenuo na turneju po Srbiji i Balkanu.

Redovi na Titovom grobu i umnožavanje fabrika kojima upravljaju Kinezi rastući su odraz kineske odlučnosti da Srbiju pretvori u uporište na ivici Evrope, potkopavajući ambicije EU da približi balkansku zemlju svojoj orbiti, ističu.

Grupa je bila deo sve većeg broja kineskih posetilaca koji su dolazili u Srbiju – 40.000 u prvih šest meseci ove godine. Kina pojačava svoj udeo u srpskoj privredi, pri čemu se predviđa da će investicije u 2023. prvi put biti jednake ukupnom iznosu svih zemalja članica EU zajedno, navodi Tajms. 

Pročitajte još „Tajms“: Zapad trpi Vučića jer jedini može da ubedi Srbe za Kosovo

Pored spomenika žrtvama napada na ambasadu, koji kineski turisti redovno krase cvećem, trebalo bi da se otvori novi kineski kulturni centar, a hotel za kineske poslovne putnike je već zauzet, dok Peking podržava diplomatske napore za masivno ulaganje.

Projekti se kreću od mosta preko Dunava do nove železničke pruge između Beograda i Budimpešte i ugovora vrednog 3,2 milijarde evra za unapređenje kanalizacionih sistema u 60 lokalnih zajednica.

„Direktne strane investicije Kine prošle godine su bile 1,4 milijarde evra, odmah iza 1,44 milijarde koliko je uložila cela EU zajedno, a Kina bi ove godine trebalo da se izjednači sa EU na osnovu sadašnjeg trenda“, rekao je Vladisavljev.

Bliske veze su udarac za diplomate EU, koje su usmeravale investicije u Srbiju sa malo zahvalnosti, dok pokušavaju da približe Beograd svom bloku. Razlika je u tome što kineska rivalska investicija ne dolazi ni sa jednim od uslova koje Brisel nameće.

M.J./N1/Tajms

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Evropska unija Srbija Kina Ulaganja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure