
Pad nadstrešnice
Režimsko spinovanje: I Dačić o „diverziji” nadsteršnice
Godinu dana posle tragedije na novosadskoj železničkoj stanici, vlast i provladini mediji lansiraju nove teorije zavere o padu nadstrešnice
Vilu u kojoj je proživela svoje poslednje 33 godine, Jovanka Broz je uredila po ugledu na rezidenciju u kojoj je živela pre toga, sa Titom. Izložba „Partizanka i Fragonar“ otvorena u Galeriji Matice srpske, nastavila je u tom pravcu
Kad joj je umro suprug Josip Broz Tito, Jovanka Broz se preselila iz predsedničke rezidencije u Užičkoj 15 u vilu u Bulevaru kneza Aleksandra Karađorđevića 75, i iz starog prostora u novi prenela drage stvari.
Deo tog ambijenta u kome je živela svoje poslednje 33 godine, pokazan je na izložbi „Partizanka i Fragonar. Kolekcija slika Jovanke Broz“ koja je otvorena danas u sredu u Galeriji „Matice srpske“ u Novom Sadu.
Autori izložbe Nikola Ivanović i Ana Panić izabrali su da pokažu 36 umetničkih dela, njene lične predmete, fotografije i desetak komada nameštaja.
Nema pismenih ni usmenih svedočenja „zašto je izabrala da i u novom prostoru živi okružena nameštajem iz prestoničke rezidencije i zašto baš tim a ne nekim drugim stvarima“, kaže za „Vreme“ Nikola Ivanović. Pretpostavlja da se najverovatnije radi „o njenoj potrebi da zadrži svakodnevnicu u kojoj je do tada živela“.
Nakon Titove smrti, o njegovoj zaostavštini brine Memorijalni fond Josip Broz Tito, pa tako i o stvarima koje je Jovanka prenela na novu adresu. „Na svakoj je inventarski broj Fonda, što znači da je ona sve vreme živela kao u muzeju“, kaže Nikola Ivanović i dodaje da upravo zato Ana Panić i on svoju izložbu zovu „zbirka Jovankinih uspomena, imaginarni muzej sećanja“.
Svaki eksponat na izložbi je postavljen onako kako se nalazio u Jovankinoj vili. „U spavaćoj sobi je slika Dječje igre Miljenka Stančića iznad kreveta, tamo gde je bila u njenoj vili i pre toga u rezidenciji. Pored kreveta su dve gravire rađene po slikama francuskog rokoko umetnika Žana Onora Fragonara Dobra majka i Ljubavni zavet, a na stočiću je njegov portret Madam Rekamije“, navodi Nikola Ivanović.
Indikativno je, smatra Ivanović što se u spavaćoj sobi nalaze umetnička dela baš tog sadržaja „u čemu je moguće videti metaforu za Jovankino neproživljeno roditeljstvo“, isto kao što i izbor da joj u blizini bude Madam Rekamije poznata iz Francuske revolucije, govori da se moguće poistovećivala s njom zbog učešća u NOB-u.
Iako bi se zbog naslova ove izložbe moglo pomisliti da su Brozovi bili koleklcionari, u pitanju je slučajni skup slika različitih po stilovima, vrednostima i značaju, koje su dobijali na poklon. Među njima je najznačajnija Žene u razgovoru Vlaha Bukovca iz 1898. i monumentalno platno Mladena Josića Priprema toalete u stilu poetizovanog realizma.
„Jovanka Broz je bila uzor drugim ženama“ kaže za „Vreme“ Ana Panić. „Ona je svojim izgledom, ponašanjem i javnim nastupima nastojala da se prikaže kao neko ko zastupa ravnopravnost i emancipaciju žena. U intervjuima ’Svijetu’ i ’Bazaru’ priča o opterećenosti žene koja radi i na poslu i kod kuće, i predstavljala sebe kao ženu radi i ima radnu sobu“, kaže Ana Panić.
U radnoj sobi su Jovankin sto i stolica, i Žene u razgovoru Vlaha Bukovca. a na stolu su Fabričke radnice. „Jovanka Broz nije mogla da utiče koje će slike dobiti na poklon ali je uticala na to šta će biti na zidovima prostorija u kojima živi“, smatra Ana Panić.
Tako je, objašnjava, „izabrala Bukovčevo platno na kome dve žene razgovaraju i deluju sigurno u sebe, i Pripremu toalete, najreprezentativniju sliku iz Josićevog ciklusa portreta glumica i pozorišnog sveta iz Narodnog pozorišta u kome je on bio scenograf. Na ovoj slici je portret primadone beogradske Opere Katice Jovanović u raskošnoj haljini dok se pred ogledalom priprema za scenu. Izgleda da Jovanka nije bežala od buržoa-ukusa: na svim portretima predstavljena je kao gospođa, samo na jednom je u partizanskom šinjelu“.
Autori izložbe su pokazali i Jovankine haljine u kojima je portretisana, i njene portrete.
Izložna „Partizanka i Fragonar. Kolekcija slika Jovanke Broz“ realizovana je u saradnji Galerije Matice srpske i Muzeja Jugoslavije, kao prvi projekat programskog luka „Heroine“ Evropske prestonice kulture.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Godinu dana posle tragedije na novosadskoj železničkoj stanici, vlast i provladini mediji lansiraju nove teorije zavere o padu nadstrešnice
Sud je odredio pritvor do 30 dana Đ. Z. (21) i M. P. (18) zbog sumnje da su 16. oktobra 2025. godine u Hercegovačkoj ulici na podmukao način lišili života za sada NN muško lice, najverovatnije crnogorskog državljanina
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u subotu, 18. oktobra, uveče u Banjaluci odluku o imenovanju Ane Trišić Babić za vršioca dužnosti predsednice Republike Srpske
Kome smeta kultura, pitali su okupljeni na protestu ispred Narodnog pozorišta, građani ispred TV Informera tražili da se Dragan J. Vučićević izvini zato što je novosadske žrtve nazvao „šatro žrtve“, u Novom Sadu je bio „Marš slobode“, u Kraljevu je govorio Jovo Bakić
Ministarka državne uprave i lokalne samouprave Snežana Paunović rekla je da bi Predlog izmena Zakona o jedinstvenom biračkom spisku mogao da se nađe pred poslanicima „jako brzo“
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD
Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve