
Rusija
Talibani za Ruse više nisu teroristi
Posle više od 20 godina, talibani iz Avganistana više nisu na listi terorističkih organizacija u Rusiji
Elena Koposova je po oceni BIA bezbednosno rizična po državu. Za poslednjih šest meseci, ovo je četvrti slučaj proterivanja ruskih državljana iz Srbije
Ruska državljanka Elena Koposova, koja sa porodicom već četiri godine živi u Srbiji, a u avgustu 2023. je podnela zahtev za stalno nastanjenje, primila je rešenje policije kojim se ne samo odbija njen zahtev, nego joj naređuju da u roku od 30 dana napusti Srbiju, saopštio je danas ruski antiratni aktivista Pjotr Nikitin.
Razlog za to je, tvrdi Nikitin u saopštenju prosleđenom medijima, procena Bezbednosno informativne agencije (BIA) da Elena, koja je inače književni prevodilac, predstavlja „neprihvatljiv bezbednosni rizik”.
Prema članu 9 Zakona o strancima, neprihvatljiv bezbednosni rizik postoji ukoliko raspoloživi podaci i saznanja ukazuju da stranac zagovara, podstiče, pomaže, priprema ili preduzima aktivnosti kojima ugrožava ustavno uređenje i bezbednost Srbije, dobra zaštićena međunarodnim pravom i nacionalnu, regionalnu i globalnu bezbednost od značaja za Srbiju i pravni poredak.
Koposova je, prema navodima Nikitina, 5. marta 2022. godine, sa 25 drugih Rusa koji žive u Srbiji, javno potpisala otvoreno obraćanje pripadnika ruske dijaspore povodom rata u Ukrajini kojim se poziva na miting protiv rata i diktature, koji je održan u Beogradu 6. marta.
Osim toga, nikada se nije bavila aktivizmom ili politikom.
„Ovo je možda najšokantniji od svih dosadašnjih slučajeva progona antiratnih Rusa u Srbiji koji može da ima tragične posledice po jednu sasvim običnu porodicu, jedino zato što se čovek jednom usudio da se javno izjasni da je protiv bombardovanja mirnih gradova i ubistva ljudi“, ocenio je Nikitin, naglašavajući da će se Koposova žaliti na tu odluku.
Krajem januara, presudom Upravnog suda odbačena je žalba ruskog državljanina Vladimira Volokhonskog na rešenje policijske uprave za grad Beograd kojom mu je odbijen zahtev za produženje boravka u Srbiji.
Krajem septembra prošle godine, Upravni sud odbio je i zahtev Jevgenija Iržanskog, takođe ruskog državljanina, za odlaganje izvršenja rešenja kojim mu je ukinuta dozvola za boravak. On i njegova supruga tada su morali da napuste Srbiju i otišli su da žive u Crnu Goru.
Nekoliko nedelja pre toga na beogradskom aerodrmu je oko 48 sati bio zadržan Peter Nikitin, antiratni aktivista i osnivač Ruskog demokratskog društva, koje se nalazi u Beogradu. Posle toga mu je ipak dozvoljeno da uđe u Srbiju.
Odluke da se Iržanskom ne produži dozvola za boravak i da se Nikitin zadrži na aerodromu u Beogradu, obrazložene su na identičan način kao i u slučaju Volokhonskog – prema proceni BIA njihov boravak u Srbiji je bezbednosno rizičan. Sudske odluke u vezi sa njima se još uvek čekaju.
U vreme kada su trojica Rusa označeni kao bezbednosni rizik, na čelu BIA bio je Aleksandar Vulin.
Posle više od 20 godina, talibani iz Avganistana više nisu na listi terorističkih organizacija u Rusiji
U toku je četvrti dan blokade zgrada Radio-televizije Srbije u Takovskoj ulici u Beogradu i na Košutnjaku. Javni servis je bio prinuđen da promeni programsku šemu
Pokret Kreni-promeni tvrdi da su do sada primili prijave za čak 410 institucija koje su, navodno, vršile pritisak na zaposlene da prisustvuju mitinzima SNS-a. Među njima su najčešće škole, vrtići, centri za socijalni rad i domovi zdravlja
Četvrti put od početka studentskih protesta policija je privela tviteraša Kristal Met Dejmona (Marka Marjanovića) zbog objava na društvenim mrežama. Ovog puta zbog objavljivanja ličnih podataka novinarke RTS-a i Ane Brnabić
„Pozivam studente na još snažniju blokadu, a građane da snažno podrže studente u ratu. Mi smo zemlja kojoj je režim objavio rat. U ratu nema ni Velikog petka, ni Vaskrsa, ni praznika, ni rođendana“, kaže za „Vreme“ predsednik Demokratske stranke Srđan Milivojević, povodom njegove izjave da je Vučić naredio hitno razbijanje blokada
Vučić i Šešelj: Gde ja stadoh, ti produži
Povratak radikalskog nasilja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve