Pritisak na fakultete i univerzitete dobio je novi nivo - počela su saslušanja. Jelena Jerinić, poslanica Zeleno-levog fronta i fakultetska profesorka kaže za „Vreme” da je saslušanje rektora Vladana Đokića još jedan pritisak na univerzitet i možda uvod u saslušanje dekana
Posle pretnji, javnih prozivki preko medija, napada, „krompira” na bankovnim računima, počela su i saslušanja zaposlnih na fakultetima.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, po nalogu tužilaštva, saslušan je u petak (18. april) u Upravi kriminalističke policije u Beogradu. Na teret mu se stavlja krivično delo zloupotrebe službenog položaja.
Jelena Jerinić, narodna poslanica Zeleno-levog fronta i profesorka Pravnog fakulteta Univerziteta Union, kaže za „Vreme” da je saslušanje Vladana Đokića još jedan vid pokušaja pritiska na fakultete.
„Rektor bilo kog univerziteta ima jako male ingerencije. Mali broj studijskih programa sprovodi se na samom Univerzitetu. Ne znam šta bi rektor mogao da uradi da zloupotrebi službeni položaj. Mislim da se radi o pritisku njega koji je, od kada je govorio na Skupštinskom odboru na obrazovanje, postao lice blokade u Beogradu, kao što je dekanica Natalija Jovanović u Nišu i onda se čitava mašinerija SNS-a srušila na njih”, govori Jerinić za „Vreme”.
Kako dodaje, sve je smišljeno kao pritisak na ljude sa raznih strana.
„Nekim ljudima jeste bilo određeno policijsko zadržavanje, to je pritisak sa svih strana i nekako je to bilo očekivano od Srpske napredne stranke. Cilj jeste da se ljudi zastraše i pokolebaju da se blokade prekinu. Možda je ovo najava da će sada redom krenuti da podnose prijave protiv dekana fakulteta”, priča Jerinić.
Ono što ohrabruje je, kaže, da svaki put kada se nešto desi, u većem broju slučajeva, javnost reaguje, ljudi se okupljaju i dodaje i da će od reakcije javnosti zavisiti kako će postupci dalje teći.
Ništa ne ukazuje da će SNS odustati od pritisaka, dodaje Jerinić.
Foto: FoNet/Milena VlajićDa li kreće još veći pritisak na fakultete?
Saslušanje od dva i po sata
Dok je Đokić bio na saslušanju, pred zgradom Uprave kriminalističke policije na Novom Beogradu bio je okupljen veliki broj univerzitetskih profesora, studenata i građana.
Saslušanje je trajalo dva i po sata, a Đokić je zatim rekao da je dan ranije dobio poziv da se javi u policiju zbog krivične prijave podnete protiv njega zbog zloupotrebe službenog položaja.
Reč je o predistražnom postupku, rekli su Vladan Đokić i njegov advokat Nebojša Maraš, te ne mogu da saopšte više informacija o tome šta se u policijskoj stanici dešavalo.
„Izjasnio sam se da smatram da nisam izvršio nikakvo krivično delo. Ovo krivično delo se stavlja na teret meni, ali i svim članovima akademske zajednice koji pokušavaju više meseci da artikulišu i donesu neke odluke koje su studenti započeli, a profesori i građani ove zemlje podržali“, rekao je on.
Kako je rekao, to je prijava ne samo protiv njega, već protiv svih dekana, profesora i studenata i čitave naše akademske zajednice.
„Nadam se da će naša akademska zajednica i dalje ostati jedinstvena i složna”, rekao je Đokić u kratkoj izjavi, dodavši da ne može da dalje komentariše.
Ko je i zašto podneo krivičnu prijavu protiv rektora Đokića?
Odgovor na ova pitanja još nije poznata, a to nisu želeli posle saslušanja da komentarišu ni Đokić i njegov advokat.
Kako je javio Tanjug, pozivajući se na uvid u krivičnu prijavu, nju je podnela grupa studenata koji žele da uče učinila je to. Oni su su polovinom marta podneli krivičnu prijavu protiv rektora Đokića jer je teže povredio pravo studenata na obrazovanje, prenosi Tanjug.
Međutim, tužilaštvo nije zvanično potvrdilo da je Đokić zbog te prijave saslušan.
Kako javlja N1, javni tužilac posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu naložilo je policiji da sasluša rektora Đokića u svojstvu građanina po krivičnoj prijavi, međutim tužilaštvo nije zvanično saopštilo ko je prijavu podneo.
„Potpuno je nebitno ko je podnosilac krivične prijave, to može da bude bilo ko, to je nebitno. Ta krivična prijava pisana je u SNS-u, ko je potpisao, manje je važno. Našli su nekoga da podnese prijavu da bi vršili pritisak na rektora i čitavu akademsku zajednicu. Ono što može da se primeti je da se ne postupa po svim krivičnim prijavama podjednako”, zaključuje Jelena Jerinić.
Foto: FoNet/Milena VlajićSaslušanje rektora Vladana Đokića trajalo je dva i po sata
„Vlast se ponaša skandalozno”
Pred zgradom Uprave kriminalističke policije podršku je sve vreme trajanja saslušanja pružao veliki broj okupljenih građana, a mnogi univerzitetski profesori današnje saslušanje smatraju dodatnim pritiskom na univerzitet usled blokada koje traju više od pet meseci.
Profesorka Fakulteta političkih nauka u penziji Snježana Milivojević na skupu podrške rektoru Vladanu Đokiću rekla je za N1 da vlast pokušava da uvuče Univerzitet u policijske zgrade.
Dolazak rektora u prostorije UKP po nalogu tužilaštva kako bi odgovarao na pitanja policije, profesorka Milivojević ocenjuje kao jedan od najvećih skandala u odnosu na Univerzitet.
„Vlast se sve vreme ponaša skandalozno, ali kako situacija eskalira, svako radi svoje. Oni se brane policijom, čak i u policijske zgrade uvlače Univerzitet, a građani i akademska zajednica, kao što ste čuli, ne daju rektora“, navela je Milivojević za N1.
Uzvikivali su to okupljeni na protestu ispred UKP-a na koji je pozvala Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA), a zatim su to učinili i Studenti u blokadi.
Inicijativa Pobunjeni univerzitet izdala je saopštenje, kako su naveli, „povodom još jednog pritiska na srpske univerzitete, Prošireni rektorski kolegijum BU i rektora Vladana Đokića” i obratila se Upravi kriminalističke policije.
„Obraćamo se vama, kojima smo poverili da držite mač i terazije u Republici Srbiji. Slovo zakona kaže da ‘Službeno lice koje iskorišćavanjem svog službenog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granice svog službenog ovlašćenja ili nevršenjem svoje službene dužnosti pribavi sebi ili drugom fizičkom ili pravnom licu kakvu korist, drugom nanese kakvu štetu ili teže povredi prava drugog, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina’. Dragi sugrađani iz Uprave kriminalističke policije, šta vi to radite?“, upitali su oni u saopštenju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić
Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović
Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN
Skupština Srbije usvojila je izmene pet pravosudnih zakona koje su ponovo upućene u proceduru nakon što su prvobitna rešenja iz januara razmotrena i usaglašena sa preporukama Venecijanska komisija. Poslanici su istovremeno izglasali i više zakona iz oblasti zdravstva, stambene politike, energetike i međunarodnih finansijskih sporazuma
Nakon što je Visoki krivični sud Hrvatske potvrdio presudu Branimiru Glavašu za ratne zločine nad osječkim Srbima, predsednik Zoran Milanović doneo je odluku o oduzimanju svih ranije vraćenih odlikovanja i generalskog čina. Branimir Glavaš nakon ove odluke Milanovića objavio: „Sada ću u svečanim prilikama nositi tatina odličja kojim ga je odlikovao poglavnik NDH, dr Ante Pavelić"
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.