
Protest u Beogradu
„Koliko života mora da bude izgubljeno da bi korupciji došao kraj?“
Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu se održava protest studenata u blokadi i građana
Izrael poseduje najmoderniji odbrambeni raketni sistem na svetu. Ni on, međutim, ne pruža potpunu zaštitu
Da nema „Gvozdenu kupolu“ u Izraelu bi bilo daleko više žrtava, ne samo u najnovijem napadu Hamasa, već i u prošlosti.
To je jedan od najmodernijih sistema za presretanje raketa na svetu, bukvalno lovi neprijateljske projektile i neutrališe ih. Proteklih dana su nebo iznad Izraela parali bljeskovi koje prati tupa eksplozija – svaki put je to značilo da je uništena jedna neprijateljska raketa, da su sačuvani ljudski životi, piše nemački „Špigel“.
Izraelci decenijama žive sa raketnim napadima mnogobrojnih neprijatelja iz regiona. Da bi se zaštitio, Izrael je razvio nekolicinu odbrambenih sistema – protiv raketa srednjeg i dugog dometa poseduje sisteme David’s Sling i Arrow 3.
Najčešći su, međutim, napadi raketama kratkog dometa koje lete veoma nisko. Za odbranu protiv takvih projektila imaju nekolicinu američkih Patriot-sistema i, pre svega, Iron Dome – „Gvozdenu kupolu“.
„To je veoma sposoban sistem“, objašnjava za „Špigel“ stručnjak tink tenka International Institute for Strategic Studies iz Londona Daglas Beri. „Gvozdena kupola“ veoma rano otkriva rakete kratkog dometa i veoma brzo reaguje ispaljivanjem odbrambenih raketa.
Ali da li je zaštita efikasne i kada se istovremeno ispali na hiljade raketa, što je Hamas učinio u subotu?
Kako sistem funkcioniše
Svaka baterija sistema „Gvozdena kupola“ pokriva teritoriju od oko 150 kvadratnih kilometara. Prvi put je u upotrebu stavljen 2011. godine, kada je uništio jednu raketu koja je iz Pojasa Gaze bila ispaljena na grad Aškelon na jugu Izraela. Od tada je ovaj sistem presreo na hiljade neprijateljskih raketa.
Sistem se sastoji od različitih, razdvojenih, mobilnih komponenti, tako da ga u slučaju da ga pogodi neprijateljski projektil ne bi celog uništio. Poseduje radar koji ne prepoznaje samo rakete, već i granate i artiljerijske projektile. Proizvodi ga državna odbrambena industrija Rafael Advanced Defense Systems.
Svaka baterija „Gvozdene kupole“ poseduje šaržer u koji staje 20 odbrambenih raketa. Podaci sa radara se obrađuju u komandnoj centrali. Jedina manuelna radnja je pritisak na dugme kojim se ispaljuju „interseptori“ – rakete presretači. Sve drugo je u potpunosti automatizovano.
Pitanje troškova
Problem velike većine odbrambenih raketnih sistema je što cena rakete presretača često višestruko premašuje cenu ofanzivne neprijateljske rakete, čime na duge staze napadač ostvaruje prednost.
Hamas, na primer, često koristi jednostavne rakete Kasam koje može i sam ručno da proizvodi. Izrada takve rakete bez navigacionog sistema košta manje od 1.000 dolara. Raketa Tamir koju koristi „Gvozdena kupola“ košta sa druge strane oko 50.000 dolara.
Da ne bi svaki put skupocenom raketom obarao jeftine rakete, radarski sistem Kupole izračunava mesto udara neprijateljskog projektila. Ukoliko pada na nenastanjeno područje, sistem je propušta.
Kako nadmudriti Gvozdenu kupolu
Osim što je sistem „Gvozdena kupola“ potpuno automatizovan, svaka od najmenje 10 baterija koje su u Izraelu u upotrebi može istovremeno da gađa do 6 meta.
Jedini način da se nadmudri ovaj sistem je da se veliki broj raketa iz različitih pravaca ispali istovremeno. To je Hamas prvi put probao 2021. godine kada je iz Gaze istovremeno ispaljeno preko 1.000 raketa, ne bi li izračunao rupe u sistemu. Kalkulacija je jednostavna: većina raketa će biti presretena, ali će neke stići do cilja, piše „Špigel“.
Ista taktika je primenjena i u najnovijem napadu. Hamas tvrdi da je samo u subotu u jutarnjim satima istovremeno ispalio 5.000 raketa. Nema podataka koliko ih je stiglo do cilja.
Proizvođač „Kupole“ tvrdi da je efikasnost sistema 90 odsto, što mnogi vojni stručnjaci smatraju preteranim. U svakom slučaju, kada su svi izraelski sistemi u funkciji, istovremeno može da se ispali 800 raketa. Kada su ispaljene, traje nekoliko minuta da se šaržeri napune. Tu nastaje rupa za neprijateljske projektile.
Bez obzira na to, kada se hiljade raketa ispali istovremeno, tu potpune odbrane nema – izvestan broj će stići do cilja. Da je to tako, potvrđuju slike razaranja iz Aškelona ili Tel Aviva.
J.H./Spiegel
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu se održava protest studenata u blokadi i građana
Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)
Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a
Dok Beogradski univerzitet traži fleksibilnost i prelazak na onlajn nastavu, profesorke u Srbobranu bivaju kažnjene zbog solidarnosti sa studentima. Ovi događaji otvaraju pitanje – važe li ista pravila i mere za sve delove obrazovnog sistema u Srbiji
„Vučić je nešto obećao Trampu“, kaže za „Vreme“ spoljnopolitički analitičar Boško Jakšić, povodom optužbi Rusije da joj Srbija zabija nož u leđa naoružavanjem Ukrajine. „Najava da bi Tramp mogao uskoro da dođe u Beograd je potvrda da odnosi sa Amerikancima idu uzlaznom linijom do mere koja alarmira Moskvu“
Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac
Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve