img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Očajni i besni radnici

Jednosatni štrajkovi u Juri: „Hrabro štrajkovati protiv poslodavca koji je miljenik vlasti“

13. jun 2024, 15:30 I.M. / Južne vesti / Mašina.rs
Foto: Tanjug/Dimitrije Nikolić
Radnici u Juri počeli da obustavljaju rad na po sat vremena
Copied

Zbog početka pregovora sa poslovodstvom fabrike, radnici u Juri promenili dinamiku štrajka. Stručnjak za radno pravo Mario Reljanović istakao da je veoma hrabro štrajkovati protiv ovakvih poslodavaca

Nakon što radnici „Jure“ u Leskovcu dva dana štrajkovali puno radno vreme, sinoć u 21 sat su ga prekinuli, ali zakazali nove jednosatne štrajkove za večeras u 21 sati i sutra u 13 sati. Član pregovaračkog tima Srđan Atanasovski kaže da je odluka da dinamika štrajka prati dinamiku pregovora, objavile su Južne vesti.

Napominje da od štrajka ne odustaju i da to jeste mehanizam borbe, ali da će on zavisiti od toka pregovora.

Kaže da su juče sastali sa predstavnicima kompanije, a da su sastanku prisustvovali predstavnici Ministarstva rada u svojstvu medijatora.

„Činjenično stanje je takvo da predstavnici poslodavca koji su pristupili pregovorima i dalje nisu imali nikakav mandat da iznesu konkretnu ponudu. Na pregovorima smo zaključili da je komunikacija između srpskog i korejskog menadžmenta u Srbiji i centrale kompanije, dakle komunikacija unutar same firme, u toj meri disfunkcionalna da će pregovori morati da se odvijaju u ritmu i tempu koji je mnogo sporiji od onoga što bi trebalo da bude“, objašnjava Atanasovski.

Objašnjava da su predstavnici „Jure“ koji su bili na pregovorima nemaju moć ni da se sastanu sa štrajkačkim odborom bez odobrenja, a kamoli da pregovaraju bez odobrenja. Ipak, smatra da su shvatili ovaj štrajk ozbiljno.

„Mislim da korejski menadžment konačno shvata ozbiljnost situacije i da će ovog puta izaći sa konkretnom finansijskom ponudom, odnosno sa mogućnošću za proširenja budžeta za plate“, ističe Atanasovski.

Narednu rundu pregovora zakazali su, kaže, za petak prepodne. Međutim, ne očekuje da tada i konačno nešto reši.

„Očekujemo ovde maraton, ne očekujemo da se u petak nešto brzo reši. Naši zahtevi su vrlo kompleksni, oni zahtevaju promenu politiku obračuna plate u firmi, a ne samo visinu plate“, objašnjava Atanasovski.

Podsetimo, zahtevi štrajkača su se plata poveća 20 odsto, da se poveća naknada za topli obrok, da se bonus na prisutnost obračunava po danu prisutnosti na radnom mestu, kao i da se omoguće humaniji uslovi u toaletima fabrike.

Foto: FoNet/Medija centar
Mario Reljanović

Reljanović: Jasno da je štrajk zakonit

U javnosti su se pojavile i sumnje o legalnosti i legitimitetu štrajka s obzirom da rad ne obustavljaju svi radnici i radnice, stručnjak za radno pravo, Mario Reljanović iz Centra za dostojanstven rad za portal Mašina.rs pojašnjava da je štrajk zakonit.

„U štrajku učestvuje oko polovine zaposlenih ali je jasno da je on zakonito organizovan jer ga vodi sindikat, što znači da ne mora da učestvuje 50 odsto +1 zaposlenih da bi bio u skladu sa Zakonom o štrajku. Ne zaboravimo da nam je Zakon o štrajku iz 1996. godine i da sadrži razne čudna rešenja, u ovom slučaju ona idu u prilog štrajkačima odnosno sindikatima koji organizuju štrajk“, kaže Reljanović.

Ocenjuje da ne postoji ništa što bi moglo biti u pogledu zakona problematično u ovim zahtevima koji suštinski traže zakonito postupanje poslodavca.

„Naravno, poslodavac koji je poznat po kršenju zakona odmah je započeo sa svim poznatim strategijama zastrašivanja i razbijanja štrajka. Ostaje da se vidi koliko će u tome biti uspešan, ako se održi jedinstvo radnika i ako još radnika pristupi štrajku, moguće je da će biti u stanju da se izbore za određene zahteve. Tragedija je u tome što bi se ti zahtevi morali uglavnom podrazumevati, kada ne bi bio u pitanju politički zaštićen investitor. Iako je za sada izostala, verovatno će uslediti i reakcija vlasti koja će biti usmerena ka razbijanju štrajka. Ako se izdrži i taj pritisak, možemo pričati o pozitivnom ishodu štrajka“, naveo je Reljanović.

Smatra da do ovakvog nezadovoljstva radnika i radnica u Leskovcu ne bi došlo da se išta rešilo od svih problema o kojima godinama unazad pišu svi koji se bave radnim pravima u Srbiji.

„Štrajk je u Srbiji uvek potez očajnih i besnih radnika koji više ne vide druga sredstva za zaštitu svojih najosnovnijih interesa i prava. On nikada nije isplativ za štrajkače, jer neće dobijati nikakvu naknadu za vreme štrajka, pa je dodatno opterećenje u finansijskom smislu. A uvek je neizvestan sa stanovišta ishoda, jedino je izvesno da će poslodavac pokušati sa nizom nezakonitih pritisaka na radnike da obustave štrajk“, objašnjava Reljanović.

Ističe da je veoma hrabro štrajkovati protiv poslodavca koji je miljenik vlasti, ali i da je veoma velika nevolja koja tera ljude da započnu taj štrajk.

„To je jasan znak da se ništa nije promenilo na bolje ne samo u okvirima makro-politika, što i sami znamo bez štrajkova, nego i u smislu da nema nikakvog napretka na nivou primene postojećih zakona, koliko god oni bili loši, na šta su se radnici najčešće žalili“, zaključuje Reljanović.

Tagovi:

Štrajk Radnici Fabrika Jura Mario Reljanović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Požar

Pomoć u gašenju šumskih požara

22.avgust 2026. Redakcija Vremena

Požari u Srbiji: Stiže pomoć iz EU, ruski avion izbacio 420 tona vode

EU šalje četiri „Black Hawka“ i kopnene vatrogasne timove iz Nemačke i Rumunije. Istovremeno, ruski „Iljušin“ nastavlja da učestvuje u gašenju požara u Deliblatskoj peščari

Predsednik Srbije i potpredsednik SPS-a

Sukob SNS-a i SPS-a

22.avgust 2026. I.M.

Vučić o Ružiću: Ceo trag u svemu što je radio uvek je bio sitni lopovluk, sitni tender i ništa više

Izjava Branka Ružića o požaru u Deliblatskoj peščari izazvala je oštru reakciju predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je funkcionera SPS-a optužio da su mu „pare i biznis planovi“ uvek bili na prvom mestu

Sarajevo, Vehabija

BiH

22.avgust 2026. N.R.

Terorista izlazi iz zatvora i ide u Srbiju?

Vehabija Mevlid Jašarević je pre petnaest godina napao američku ambasadu u Sarajevu. Sada bi trebalo da izađe na slobodu i verovatno se vrati u Srbiju gde je rođen

Ukrajina, front

Geopolitika

22.avgust 2026. Uroš Mitrović

Stvaranje nove Evrope: Države suverene, a funkcionalno zavisne

Kako nevidljive mreže uticaja i zavisnosti iz temelja menjaju Stari kontinent? Zašto će Evropa, u potrazi za novim osloncima, morati da računa i na region Balkana? I gde je u svemu tome Srbija?

Požari

Šumski požari

22.avgust 2026. I.M.

Srbija prihvatila pomoć EU u gašenju požara, i Crna Gora ponudila avion

Zbog velikih požara i najavljenih ekstremnih temperatura, Srbija je aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU i prihvatila pomoć u vidu četiri helikoptera, kao i timova iz Nemačke i Rumunije. Pomoć ponudila i Crna Gora

Komentar
Aleksandar Vučić sedi za stolom pod šatorom, pred njim meze, sokovi i mikrofovni televizija

Pregled nedelje

Portparoli razočaranih birača

Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija

Filip Švarm
Aleksandar Vučić u Paraćinu

Komentar

Trijumf volje nad ruševinama republike

Vučićev Igrokaz na Grzi, kada je zloupotrebio nesreću jedne građanke i njene porodice, bio je, naravno, jeftin medijski trik, ali to ne umenjuje njegovu skandaloznost. Naprotiv. Bila je to demonstracija moći čoveka lišenog emocija i civilizacijskih ograda koji pred kamerama gazi zakon

Ivan Milenković
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev
Vidi sve
Vreme 1859
Poslednje izdanje

Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”

Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati se
Rat u MUP

Kako policajci razvaljuju policiju

Izveštači i predsednik Srbije

Strogo kontrolisana i dozirana pitanja

Srbija i Crna Gora

Ekonomski pritisak na Crnu Goru

Globalno zagrevanje

Da li čovečanstvo ima budućnost

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure