img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Očajni i besni radnici

Jednosatni štrajkovi u Juri: „Hrabro štrajkovati protiv poslodavca koji je miljenik vlasti“

13. јун 2024, 15:30 I.M. / Južne vesti / Mašina.rs
Foto: Tanjug/Dimitrije Nikolić
Radnici u Juri počeli da obustavljaju rad na po sat vremena
Copied

Zbog početka pregovora sa poslovodstvom fabrike, radnici u Juri promenili dinamiku štrajka. Stručnjak za radno pravo Mario Reljanović istakao da je veoma hrabro štrajkovati protiv ovakvih poslodavaca

Nakon što radnici „Jure“ u Leskovcu dva dana štrajkovali puno radno vreme, sinoć u 21 sat su ga prekinuli, ali zakazali nove jednosatne štrajkove za večeras u 21 sati i sutra u 13 sati. Član pregovaračkog tima Srđan Atanasovski kaže da je odluka da dinamika štrajka prati dinamiku pregovora, objavile su Južne vesti.

Napominje da od štrajka ne odustaju i da to jeste mehanizam borbe, ali da će on zavisiti od toka pregovora.

Kaže da su juče sastali sa predstavnicima kompanije, a da su sastanku prisustvovali predstavnici Ministarstva rada u svojstvu medijatora.

„Činjenično stanje je takvo da predstavnici poslodavca koji su pristupili pregovorima i dalje nisu imali nikakav mandat da iznesu konkretnu ponudu. Na pregovorima smo zaključili da je komunikacija između srpskog i korejskog menadžmenta u Srbiji i centrale kompanije, dakle komunikacija unutar same firme, u toj meri disfunkcionalna da će pregovori morati da se odvijaju u ritmu i tempu koji je mnogo sporiji od onoga što bi trebalo da bude“, objašnjava Atanasovski.

Objašnjava da su predstavnici „Jure“ koji su bili na pregovorima nemaju moć ni da se sastanu sa štrajkačkim odborom bez odobrenja, a kamoli da pregovaraju bez odobrenja. Ipak, smatra da su shvatili ovaj štrajk ozbiljno.

„Mislim da korejski menadžment konačno shvata ozbiljnost situacije i da će ovog puta izaći sa konkretnom finansijskom ponudom, odnosno sa mogućnošću za proširenja budžeta za plate“, ističe Atanasovski.

Narednu rundu pregovora zakazali su, kaže, za petak prepodne. Međutim, ne očekuje da tada i konačno nešto reši.

„Očekujemo ovde maraton, ne očekujemo da se u petak nešto brzo reši. Naši zahtevi su vrlo kompleksni, oni zahtevaju promenu politiku obračuna plate u firmi, a ne samo visinu plate“, objašnjava Atanasovski.

Podsetimo, zahtevi štrajkača su se plata poveća 20 odsto, da se poveća naknada za topli obrok, da se bonus na prisutnost obračunava po danu prisutnosti na radnom mestu, kao i da se omoguće humaniji uslovi u toaletima fabrike.

Foto: FoNet/Medija centar
Mario Reljanović

Reljanović: Jasno da je štrajk zakonit

U javnosti su se pojavile i sumnje o legalnosti i legitimitetu štrajka s obzirom da rad ne obustavljaju svi radnici i radnice, stručnjak za radno pravo, Mario Reljanović iz Centra za dostojanstven rad za portal Mašina.rs pojašnjava da je štrajk zakonit.

„U štrajku učestvuje oko polovine zaposlenih ali je jasno da je on zakonito organizovan jer ga vodi sindikat, što znači da ne mora da učestvuje 50 odsto +1 zaposlenih da bi bio u skladu sa Zakonom o štrajku. Ne zaboravimo da nam je Zakon o štrajku iz 1996. godine i da sadrži razne čudna rešenja, u ovom slučaju ona idu u prilog štrajkačima odnosno sindikatima koji organizuju štrajk“, kaže Reljanović.

Ocenjuje da ne postoji ništa što bi moglo biti u pogledu zakona problematično u ovim zahtevima koji suštinski traže zakonito postupanje poslodavca.

„Naravno, poslodavac koji je poznat po kršenju zakona odmah je započeo sa svim poznatim strategijama zastrašivanja i razbijanja štrajka. Ostaje da se vidi koliko će u tome biti uspešan, ako se održi jedinstvo radnika i ako još radnika pristupi štrajku, moguće je da će biti u stanju da se izbore za određene zahteve. Tragedija je u tome što bi se ti zahtevi morali uglavnom podrazumevati, kada ne bi bio u pitanju politički zaštićen investitor. Iako je za sada izostala, verovatno će uslediti i reakcija vlasti koja će biti usmerena ka razbijanju štrajka. Ako se izdrži i taj pritisak, možemo pričati o pozitivnom ishodu štrajka“, naveo je Reljanović.

Smatra da do ovakvog nezadovoljstva radnika i radnica u Leskovcu ne bi došlo da se išta rešilo od svih problema o kojima godinama unazad pišu svi koji se bave radnim pravima u Srbiji.

„Štrajk je u Srbiji uvek potez očajnih i besnih radnika koji više ne vide druga sredstva za zaštitu svojih najosnovnijih interesa i prava. On nikada nije isplativ za štrajkače, jer neće dobijati nikakvu naknadu za vreme štrajka, pa je dodatno opterećenje u finansijskom smislu. A uvek je neizvestan sa stanovišta ishoda, jedino je izvesno da će poslodavac pokušati sa nizom nezakonitih pritisaka na radnike da obustave štrajk“, objašnjava Reljanović.

Ističe da je veoma hrabro štrajkovati protiv poslodavca koji je miljenik vlasti, ali i da je veoma velika nevolja koja tera ljude da započnu taj štrajk.

„To je jasan znak da se ništa nije promenilo na bolje ne samo u okvirima makro-politika, što i sami znamo bez štrajkova, nego i u smislu da nema nikakvog napretka na nivou primene postojećih zakona, koliko god oni bili loši, na šta su se radnici najčešće žalili“, zaključuje Reljanović.

Tagovi:

Štrajk Radnici Fabrika Jura Mario Reljanović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predsednik Srbije

Predsednik Srbije

13.фебруар 2026. M. L. J.

Vučić: „U Minhenu svi pričaju o ratu“

Aleksandar Vučić izjavio je da u Minhenu nikada više nije video ljudi u uniformama, kao i da svi pričaju o ratu. Brinu ga, kaže, i susedi

Kosovo

13.фебруар 2026. Iva Manojlović/DW

Atak na preostale srpske institucije na Kosovu

Srpske institucije na Kosovu zamiru, a zvanični Beograd ćuti, iako se busa nacionalizmom kad god ustreba

Prebijanje demonstranta u Valjevu, čovek na asfaltu, policajac sa podignutim pendrekom

Protesti u Srbiji

13.фебруар 2026. K. S.

Šest meseci od „najcrnje noći“ u Valjevu: Protest povodom avgustovske policijske brutalnosti

U Valjevu će u subotu, 14. februara, biti održan protest povodom šest meseci od policijske brutalnosti nad građanima tog grada. Kakav je plan skupa i šta se u Valjevu desilo lane

Studenti

13.фебруар 2026. Filip Đorđević (DW)

Studenti i opozicija: Hoće li politička zrelost prevagnuti nad sujetama?

„Prema poverenju koje uvažavamo se odnosimo svesno i odgovorno, stoga ne želimo da dopustimo da na bilo koji način zavisimo od drugih aktera", objašnjava Anja, studentknija Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu

Protest u Kragujevcu

Studentski protesti

12.фебруар 2026. K. S.

„Sretnimo se ponovo”: Kakav je plan protesta u Kragujevcu

U Kragujevcu i Orašcu će na Sretenje biti održani studentski skupovi. Kakav je plan protesta

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure