Zbog početka pregovora sa poslovodstvom fabrike, radnici u Juri promenili dinamiku štrajka. Stručnjak za radno pravo Mario Reljanović istakao da je veoma hrabro štrajkovati protiv ovakvih poslodavaca
Napominje da od štrajka ne odustaju i da to jeste mehanizam borbe, ali da će on zavisiti od toka pregovora.
Kaže da su juče sastali sa predstavnicima kompanije, a da su sastanku prisustvovali predstavnici Ministarstva rada u svojstvu medijatora.
„Činjenično stanje je takvo da predstavnici poslodavca koji su pristupili pregovorima i dalje nisu imali nikakav mandat da iznesu konkretnu ponudu. Na pregovorima smo zaključili da je komunikacija između srpskog i korejskog menadžmenta u Srbiji i centrale kompanije, dakle komunikacija unutar same firme, u toj meri disfunkcionalna da će pregovori morati da se odvijaju u ritmu i tempu koji je mnogo sporiji od onoga što bi trebalo da bude“, objašnjava Atanasovski.
Objašnjava da su predstavnici „Jure“ koji su bili na pregovorima nemaju moć ni da se sastanu sa štrajkačkim odborom bez odobrenja, a kamoli da pregovaraju bez odobrenja. Ipak, smatra da su shvatili ovaj štrajk ozbiljno.
„Mislim da korejski menadžment konačno shvata ozbiljnost situacije i da će ovog puta izaći sa konkretnom finansijskom ponudom, odnosno sa mogućnošću za proširenja budžeta za plate“, ističe Atanasovski.
Narednu rundu pregovora zakazali su, kaže, za petak prepodne. Međutim, ne očekuje da tada i konačno nešto reši.
„Očekujemo ovde maraton, ne očekujemo da se u petak nešto brzo reši. Naši zahtevi su vrlo kompleksni, oni zahtevaju promenu politiku obračuna plate u firmi, a ne samo visinu plate“, objašnjava Atanasovski.
Podsetimo, zahtevi štrajkača su se plata poveća 20 odsto, da se poveća naknada za topli obrok, da se bonus na prisutnost obračunava po danu prisutnosti na radnom mestu, kao i da se omoguće humaniji uslovi u toaletima fabrike.
Foto: FoNet/Medija centarMario Reljanović
Reljanović: Jasno da je štrajk zakonit
U javnosti su se pojavile i sumnje o legalnosti i legitimitetu štrajka s obzirom da rad ne obustavljaju svi radnici i radnice, stručnjak za radno pravo, Mario Reljanović iz Centra za dostojanstven rad za portal Mašina.rs pojašnjava da je štrajk zakonit.
„U štrajku učestvuje oko polovine zaposlenih ali je jasno da je on zakonito organizovan jer ga vodi sindikat, što znači da ne mora da učestvuje 50 odsto +1 zaposlenih da bi bio u skladu sa Zakonom o štrajku. Ne zaboravimo da nam je Zakon o štrajku iz 1996. godine i da sadrži razne čudna rešenja, u ovom slučaju ona idu u prilog štrajkačima odnosno sindikatima koji organizuju štrajk“, kaže Reljanović.
Ocenjuje da ne postoji ništa što bi moglo biti u pogledu zakona problematično u ovim zahtevima koji suštinski traže zakonito postupanje poslodavca.
„Naravno, poslodavac koji je poznat po kršenju zakona odmah je započeo sa svim poznatim strategijama zastrašivanja i razbijanja štrajka. Ostaje da se vidi koliko će u tome biti uspešan, ako se održi jedinstvo radnika i ako još radnika pristupi štrajku, moguće je da će biti u stanju da se izbore za određene zahteve. Tragedija je u tome što bi se ti zahtevi morali uglavnom podrazumevati, kada ne bi bio u pitanju politički zaštićen investitor. Iako je za sada izostala, verovatno će uslediti i reakcija vlasti koja će biti usmerena ka razbijanju štrajka. Ako se izdrži i taj pritisak, možemo pričati o pozitivnom ishodu štrajka“, naveo je Reljanović.
Smatra da do ovakvog nezadovoljstva radnika i radnica u Leskovcu ne bi došlo da se išta rešilo od svih problema o kojima godinama unazad pišu svi koji se bave radnim pravima u Srbiji.
„Štrajk je u Srbiji uvek potez očajnih i besnih radnika koji više ne vide druga sredstva za zaštitu svojih najosnovnijih interesa i prava. On nikada nije isplativ za štrajkače, jer neće dobijati nikakvu naknadu za vreme štrajka, pa je dodatno opterećenje u finansijskom smislu. A uvek je neizvestan sa stanovišta ishoda, jedino je izvesno da će poslodavac pokušati sa nizom nezakonitih pritisaka na radnike da obustave štrajk“, objašnjava Reljanović.
Ističe da je veoma hrabro štrajkovati protiv poslodavca koji je miljenik vlasti, ali i da je veoma velika nevolja koja tera ljude da započnu taj štrajk.
„To je jasan znak da se ništa nije promenilo na bolje ne samo u okvirima makro-politika, što i sami znamo bez štrajkova, nego i u smislu da nema nikakvog napretka na nivou primene postojećih zakona, koliko god oni bili loši, na šta su se radnici najčešće žalili“, zaključuje Reljanović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predsednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je da Hrvatska mora da upozorava zapadne saveznike na bezbednosne rizike u regionu, tvrdeći da se Srbija ne naoružava samo odbrambenim već i ofanzivnim oružjem
Grad Niš namerava da državi bez naknade ustupi parcelu od 37.400 kvadratnih metara u blizini Niške Banje za izgradnju data centra. Predlog je usvojilo Gradsko veće, a konačnu odluku trebalo bi da donese Skupština grada
Republička izborna komisija (RIK) odlučila je da pokrene postupak nabavke oko 30.000 novih paravana za glasanje, čija je vrednost procenjena na oko šest miliona evra. Odluka je doneta u pregovaračkom postupku bez objavljivanja javnog poziva, dok će na predstojećim izborima, prema odluci RIK-a, biračima biti na raspolaganju i nove i postojeće glasačke kabine
Govoreći o stanju Ratka Mladića, ministar pravde Nenad Vujić je ocenio da se pitanje ljudskog dostojanstva ne može posmatrati isključivo kroz kvalitet medicinske terapije
Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda
Petnaest godina ove vlasti se ogledaju u tome što duže od mesec dana nadležni ne umeju da ugase požar u Deliblatskoj peščari. Tu ne pomažu nikakve teorije zavere
Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.