img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Digitalno okruženje

Internet nasilje nad devojčicama i ženama u Srbiji: Neuhvatljivo i sve prisutnije

23. septembar 2024, 12:26 S.Z.
Foto: Pexels / Cottonbro
Internet nasilje u porastu
Copied

Internet nasilje nad ženama u Srbiji je u stalnom porastu, a najčešče su ugrožene novinarke, društvene aktivistkinje, političarke, kao i druge istaknute žene iz javne sfere

Digitalno nasilje nad devojčicama i ženama u Srbiji je u stalnom porastu, svedoče sve jeziviji naslovi u medijima. Među najčešćim metama nasilnika nalaze se novinarke, društvene aktivistkinje, političarke, kao i druge istaknute žene iz javne sfere. Takođe, nad poznatim ženama ovakvo nasilje češće poprima i neke ekstremnije oblike.

Slabi mehanizmi pravne zaštite, uz odsustvo sistemske edukacije i informisanja o ovoj vrsti nasilja i njegovim posledicama, čine ključne prepreke u borbi za pravedniji digitalni prostor.

Oslanjajući se na postojeće analize i inicijative, pretežno iz zajednica civilnog društva, SHARE Fondacija je pripremila mapu digitalno nasilja nad ženama koja obuhvata činjenice značajne za fenomen rodno zasnovanog digitalnog nasilja.

Obbuhvaćeni su različiti oblici onlajn nasilja, sa primerima iz iskustva devojčica i žena u Srbiji – od takozvane osvetničke pornografije, koja je posebno potresla javnost zbog uzrasta pojedinih počinalaca ili zbog rasprostranjenosti na mrežama, do inicidenata koji ujedno predstavljaju i direktnu pretnju temeljnim društvenim vrednostima kao što su ravnopravnost i sloboda govora.

U odeljku o odgovorima i izazovima u borbi za suzbiljanje ove vrste nasilja, opisani su postojeći mehanizmi pravne zaštite i način na koji se ona može ostvariti. Takođe, izložene su aktuelne inicijative za izmenu zakona, posebno u pogledu kriminalizacije zloupotrebe snimaka polne sadržine, što uključuje i one stvorene uz pomoć veštačke inteligencije.

Jedan od primera je dipfejk pornografija, oblik zlostavljanja i zloupotrebe fotografija ili snimaka koji se veštačkom inteligencijom menjaju i pretvaraju u seksualno eksplicitne sadržaje. Primarne mete su žene.

Konačno, konkretni koraci i njihov cilja

ni ishod čine odeljak sa preporukama namenjenim zakonodavnim telima, policiji, pravosudnim organima, školama i psihosocijalnim službama, ali i organizacijama civilnog društva kao i najširoj javnosti, od svakodnevnih korisnika interneta do influensera koji na njih često značajno utiču.

Digitalno okruženje nebezbedno za žene

U Srbiji, prema poslednjem istraživanju, više od 78 odsto žena, devojaka se ne oseća bezbedno u digitalnom okruženju, a više od 50 odsto njih, doživelo je digitalno nasilje. Svega jedna od četiri devojčice je prijavila da je bila uhođena i seksualno uznemiravana na digitalnim platformama.

Digitalno nasilje ima svojstvo prelivanja i odražavanja na različite dimenzije našeg postojanja, na šta ukazuju iskustva osoba koje su pretrpele ovaj oblik nasilja.

Digitalno nasilje najčešće se javlja u kombinaciji s ostalim oblicima nasilja (fizičko, ekonomsko, psihičko, seksualno), ali može da postoji i samostalno.

To pokazuje i istraživanje koje je Alternativni centar za devojke sproveo u 2019. godini. Povod za obraćanje vaninstitucionalnim sistemima podrške (SOS službe i Sigurne ženske kuće) u 64 odsto slučajeva bio je neki od „tradicionalnih“ oblika nasilja (fizičko, ekonomsko, psihološko, seksualno), mada je i u ovim slučajevima bilo elemenata/tragova digitalnog nasilja. U 27 odsto slučajeva osobe su se obraćale prvenstveno zbog rodno zasnovanog nasilja koje je učinjeno upotrebom informaciono komunikacionih tehnologija (u daljem tekstu IKT), a u 9 odsto nije bilo moguće razlučiti koji je povod za obraćanje mehanizmu podrške, „tradicionalni“ oblici nasilja ili rodno zasnovano nasilje učinjeno upotrebom IKT-a.

„Neuhvatljivo nasilje”

Analiza iskustva osoba koje su pretrpele neki oblik digitalnog nasilja ukazuje na „neuhvatljivost“ ovog oblika nasilja.

U iskustvu žrtava/preživelih prepliću se različiti oblici nasilja, koji pojedinačno dobijaju na važnosti u različitim momentima i iz različitih razloga, jer su mehanizam njihovog vršenja i posledica međusobno slični. Bilo da su prepoznati i imenovani ili ne, precizna distinkcija digitalnog nasilja u okviru kontinuuma nasilja, može se napraviti samo „veštački“ radi analize u istraživačke svrhe.

Delom i zbog toga, za sada ne postoji opšteprihvaćena definicija digitalnog nasilja. U upotrebi su različiti termini, poput online ili sajber nasilje, nasilje učinjeno/potpomognuto upotrebom tehnologije/informaciono komunikacionih tehnologija, nasilje u digitalnom okruženju i dr. Prema Evropskoj agenciji za osnovna ljudska prava, rodno zasnovano nasilje prema ženama učinjeno upotrebom IKT-a jeste krovni termin koji se koristi da označi sve vrste štetnog i nezakonitog ponašanja prema ženama u digitalnom prostoru. Definicija Evropske agencije za osnovna ljudska prava računa na karakter tehnologije kao pojave koja se brzo menja. To znači da anticipira da tehnologija može poslužiti kao sredstvo za vršenje novih i trenutno nepoznatih oblika nasilja, što je gledište blisko feminističkom.

Rodno zasnovano nasilje prema ženama učinjeno upotrebom IKT, razlikuje se od tzv. cyberbullinga, što se uglavnom odnosi na vršnjačko nasilje (među maloletnim licima) u digitalnom prostoru. Ipak, rodna dimenzija cyberbullinga pojava je o kojoj se nevoljno govori, jer se pogrešno smatra da nasilje među decom nije motivisano rodnim i polnim razlikama, iako brojna istraživanja ukazuju da cyberbulling u većoj meri pogađa devojčice.

Tagovi:

Digitalno nasilje Mapa digitalnog nasilja Nasilje nad ženama
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Kosjerić

22.jun 2025. M. L. J.

Ponavljanje izbora u Kosjeriću: Ima li opozicija šanse

Izborna komisija Opštine Kosjerić donela je 22. juna rešenje o sprovođenju ponovnog glasanja na biračkom mestu broj 25, u prostorijama KJP "Elan", i to u utorak, 1. jula

Ugradnja klima uređaja tokom leta: Mukotrpan proces

Kaznena politika

22.jun 2025. M. L. J.

Država dala rok za uklanjanje klima – kolike su kazne

Rok za uklanjanje spoljnih jedinica klima uređaja sa uličnih strana fasada je 4. avgust ove godine, izjavio je pomoćnik ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Dušan Radonjić

Dva protesta u Beogradu

21.jun 2025. S.Ć.

Poruke sa protesta: Na Vidovdan će se desiti stvari koje se ne očekuju

Studenti akcijom „Buna park“ prikupljaju sredstva za vanredne izbore, a građani su na protestu ispred zgrade RIK-a. Za to vreme iz Pionirskog parka se ore četničke pesme

Akcija

21.jun 2025. S.Ć.

Studenti ETF-a: Novine za sve koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju

Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna

Protesti u Srbiji

21.jun 2025. S.Ć.

Beograd i Sremski Karlovci: Studenti i građani zajedno pred Vidovdan

U Beogradu je prvi protest počeo ispred Pravnog fakulteta, a drugi je najavljen za 18.30 ispred zgrade RIK-a zato što „Cirkus mora da stane“, istovremeno kad i „Priprema za Vidovdan“ u Sremskim Karlovcima

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure