Lažni pornografski snimci kreirani putem veštačke inteligencije preplavili su internet. Lako su dostupni, svako može da ih napravi i bilo ko može biti žrtva. Kako se boriti protiv ovog alata koji ima potencijal da naruši nečiji ugled i mentalno zdravlje
Italijanska premijerka Đorđa Meloni pozvana je da 2. jula svedoči u građanskoj parnici protiv dvojice muškaraca koji su optuženi da su pravili lažne pornografske snimke sa njenim likom i postavljali ih na internet.
Meloni je tako postala žrtva takozvane „dipfejk“ pornografije – italijanskoj premijerki je „ukradeno“ lice, koje je putem veštačke inteligencije zatim konstruisano na telu koje nije njeno. Ona zbog toga traži simboličnih 100.000 evra odštete koje će donirati fondu ministarstva unutrašnjih poslova za žene žrtve porodičnog nasilja.
Žrtve su žene
I zaista, žrtve ovakve manipulacije gotovo bez izuzetka su žene. Sanja Pavlović iz Autonomnog ženskog centra objašnjava da, prema istraživanjima iz sveta, veštački generisan seksualno eksplicitan sadržaj u 99 odsto slučajeva prikazuje žene, a u 70 odsto slučajeva javnosti nepoznate pojedinke čije su fotografije preuzete sa društvenih mreža ili iz drugih privatnih arhiva.
„Razlozi za to kriju se u mizoginiji – i to navodim bez ikakve namere da simplifikujem i banalizujem situaciju, već da bih pokazala složenost i rasprostranjenost ove pojave. Mi znamo da, bez obzira na mnoge proboje, žene u informaciono-komunikacionim tehnologijama i dalje nisu dovoljno zastupljene, a posebno ne na mestima kreativnosti, gde se tehnologija stvara. Stoga brojne tehnološke inovacije i dalje stvaraju muškarci, a posledice prvih masovnih zloupotreba najčešće osete žene i druge ranjive društvene grupe. U savremenom dobu, ovo je samo još jedan način da se žene zastraše i da se one same, njihova seksualnost i njihova tela, stave pod kontrolu“, ukazuje naša sagovornica.
Porast broja video snimaka
U nedavnoj analizi britanskog „Channel 4 News“ pronađeno je da je na pet najposećenijih sajtova koji nude ovakav sadržaj zloupotrebljeno lice preko 4000 poznatih ličnosti. Najčešće su u pitanju muzičarke, glumice i jutjuberke čije je lice lako pronaći i zloupotrebiti. Video zapisi na ovim sajtovima prikupili su preko 100 miliona pregleda u roku od tri meseca, uprkos činjenici da je od 31. januara u Ujedinjenom Kraljevstvu distribuiranje ovakve pornografije ilegalno. Zakon o tome donet je kao vid borbe protiv sve većih mogućnosti zloupotrebe koje veštačka inteligencija nudi, ali odnosi se samo na distribuiranje pornografije bez pristanka, ne i kreiranje iste.
Istraživači su 2016. identifikovali jedan dipfejk pornografski video na internetu. U prva tri kvartala 2023. godine 143.733 takvih pornografskih video snimaka postavljeno je na 40 najčešće korišćenih sajtova za dipfejk pornografiju – više nego svih prethodnih godina zajedno.
Nismo sve Tejlor Svift
Alati za kreiranje AI video snimaka su brzo napredovali, postali su široko dostupni i koriste podatke koji se mogu lako pronaći u okviru nečijih društvenih mreža. Šaka fotografija i desetak sekundi glasovnih snimaka često su dovoljni da kreiraju sadržaj sa upečatljivim realizmom.
Na primer, lažne pornografske slike pevačice Tejlor Svift nedavno su preplavile internet. Njena horda obožavalaca brzo je reagovala, zahtevajući od Iks-a (bivšeg Tvitera) da se fotografije uklone. To se na kraju i desilo, ali ne pre nego što su iste pregledane, sačuvane i podeljene više miliona puta.
I dok taj incident govori da bilo koja žena može biti žrtva, takođe ilustruje ozbiljan problem koji imaju žene van javne scene. Žene koje nisu poznate ličnosti nemaju tako masovnu podršku i armiju fanova koja će im pomoći da se izbore za uklanjanje takvog sadržaja.
Važna je podrška žrtvama
Iz Autonomnog ženskog centra naglašavaju da je ženama koje se nađu u takvoj situaciji važno pružiti podršku.
„Možemo da kažemo žrtvi da joj verujemo, da ne umanjujemo i ne ismevamo njenu povređenost i strah, bez obzira na digitalnu formu nasilja. Važno je da je podržimo da se javi nekoj stručnoj osobi sa kojom može da razgovara i koja će joj biti podrška u vraćanju kontrole. To mogu biti i ženske organizacije“, objašnjava Sanja Pavlović i dodaje da posledice ovakvih snimaka po mentalno zdravlje žene mogu biti ogromne.
„Stvaranje i deljenje seksualno eksplicitnog sadržaja, bilo da je reč o veštački generisanom ili ne, spada u domen seksualnog nasilja. To znači da posledice mogu biti identične onima koje preživljaju žrtve drugih oblika seksualnog nasilja – strah, stid, sramota, povlačenje u sebe i krivljenje sebe, jer to je prvo što društvo nametne devojčicama i ženama još pre nego što postanu žrtve, od malih nogu – da si sama kriva ako ideš sama kući, noću, ako si ušla u njegov auto, ako si nosila kratku suknju, ako si se slikala“, upozorava naša sagovornica.
Ona objašnjava da postoje i brojne druge posledice, kao što su snažan osećaj izdaje, potreba za izolacijom, gubitak poverenja u sebe, ljude oko sebe i u celokupno društvo. Posebno ako se ne naiđe na podršku.
Borba za zakonsku regulaciju
Na koji način se društvo može boriti protiv ovakvog vida nasilja? Društvene mreže, kao što je Meta, u čijem vlasništvu su Fejsbuk i Instagram, zabranile su deljenje seksualno eksplicitnog sadržaja bez saglasnosti, ali aplikacije koje isti mogu da stvore su i dalje lako dostupne.
U Srbiji još uvek ne postoji zakon koji propisuje da je neovlašćeno deljenje intimnih fotografija i snimaka krivično delo. Zbog toga je Autonomni ženski centar pokrenuo peticiju „Zakuni se u zakon“. Njom se, između ostalog, traži donošenje zakona koji bi obuhvatio ne samo situacije kada neko objavi privatno poslati sadržaj, već i kada su žene snimane bez svog znanja, ili kada su njihove fotografije ili snimci iskorišćeni za stvaranje veštački generisanog seksualno eksplicitnog sadržaja. Sličan zakon već postoji u susedstvu.
„U Crnoj Gori su aktivistkinje uspešno dobile bitku da ovaj vid nasilja postane krivično delo, pa sada već stižu vesti o prvim krivičnim prijavama“, zaključuje aktivistkinja Autonomnog ženskog centra. „Poslednje što sam videla jeste da je 14-godišnjak osumnjičen da je fotografije drugog maloletnog lica iskoristio da sačini fotografiju eksplicitnog sadržaja, a potom to lice ucenjivao putem društvenih mreža. Nadamo se da će odgovarajućih zakonskih regulativa uskoro biti u Srbiji”.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studija Romske ženske mreže pokazuje da postoji više faktora koji doprinose ranim dečijim brakovima u Srbiji: zatvorenost zajednice, ekonomska nestabilnost, siromaštvo. Jedan od ključnih faktora je svakako nedostatak pristupa obrazovanju
U Srbiji je sve projektovano za motorna vozila, kao da su svi na strani jačeg, rekao je za “Vreme” saobraćajni inženjer Igor Velić i dodao da je nedostatak biciklističkih staza glavni razlog stradanja biciklista
Program kojim će se zvanično obeležiti godišnjica masovnog ubistva u „Ribnikaru” nosi simboličan naziv „Buđenje”. Vreme je da zastanemo i pogledamo šta se u ovih godinu dana promenilo i jesu li institucije ispunile zahteve ožalošćenih građana. Isto tako, potrebno je da jedni druge pogledamo u oči i zapitamo se: jesmo li se zaista probudili
U Beogradu i Novom Sadu je razbijen jedan lanac proizvodnje i prodaje falsifikata kućne hemije i čuvenog Plazma keksa. Borci za zaštitu potrošača apeluju da se ne pazari u neregistrovanim trgovinama jer su falsifikati često na tržištu
Na Sokolskim planinama ima medveda, ali do sada nisu dirali stoku. Međutim sada, kada su okusili krv, zauvek će ostati mesožderi, upozoravaju stručnjaci
Kada se ispostavilo da je D. D. umro nasilnom smrću, malo ko je bio zaista iznenađen. Nije se tu radilo samo o želji za osvetom, čak ni o tome da smo oguglali na različite oblike zla, već da smo očekivali da država deluje protivdržavno, da oni koji bi trebalo da štite sistem jesu isti oni koji ga podrivaju i ruše
Jovanović i Vučić za razliku od Grbovića i Đilasa ne priznaju presude Haškog tribunala. Međutim, PSG i SNS će se ogledati na beogradskim izborima gde neće biti SSP-a i NDSS-a. Odnos prema Rezoluciji o Srebrenici daleko je od najvećeg problema opozicije u Srbije, ali je prilično ilustrativan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!