

Studenti
Studenti u blokadi: U toku hapšenja studenata po kućama
Studenti u blokadi saopštili su da je nekoliko njihovih kolega privedeno, a da su hapšenja i dalje u toku




Aleksis Cipras je bio premijer Grčke tokom najturbulentnijih godina ekonomske krize u zemlji, kada su uvedene takozvane mere štednje radi spašavanja ekonomije
Glavni grčki opozicioni lider Aleksis Cipras podneo je danas ostavku na čelu levičarske partije Siriza nakon poraza na izborima u nedelju.
On je u televizijskom obraćanju istakao da je neophodna reforma partije i da to što je Siriza izgubila na izborima ne treba da predstavlja kraj, već novi početak.
Kako je naglasio, povlači se da bi se otvorila mogućnost za nekog novog lidera.
„Odlučio sam da predložim izbor novog rukovodstva, pri čemu ja, naravno, neću biti kandidat“.
Na parlamentarnim izborima u nedelju, konzervativna partija Nova demokratija Kirjakosa Micotakisa obezbedila je drugi mandat i osvojila 40,43 odsto glasova, što će joj doneti većinu od 157 mesta od 300 raspoloživih u parlamentu, dok je Siriza osvojila svega 17,8 odsto glasova i 47 mesta.
Više o pobedi Micotakisa možete pročitati ovde.
U obraćanju nakon poraza na izborima Cipras je rekao da je „izborni rezultat negativan za tu stranku, ali i za društvo i demokratiju“.
Ekonomska kriza i mere štednje
Siriza je došla na vlast 2015. godine na vrhuncu duboke ekonomske krize kada su uvedene takozvane mere štednje radi spašavanja ekonomije. Cipras je od tada do 2019. godine bio premijer Grčke.
Siriza je obećala da će okončati fiskalnu štednju koju su nametnuli kreditori zemlje u zamenu za kredite za spašavanje.
U julu 2015. nakon održanog pobedničkog, ali uzaludnog referenduma protiv zahteva kreditora, Cipras je morao da bira između izlaska iz evra i novog programa spašavanja pod uslovima kreditora. Izabrao je ovo drugo i ponovo je izabran u septembru 2015. godine za drugi mandat.
Tokom drugog mandata 2018. zemlja je konačno izašla iz „perioda spašavanja“.
Kao levičarska partija formirana je 2004. godine, da bi u narednim godinama sve više dobijala na popularnosti među mladima, posebno 2008. kada su u Atini održani protesti nakon što su dva policajca ubila petnaestogodišnjaka.
Godinu dana kasnije, Siriza na parlamentarnim izborima i dobija 5,04 odsto glasova, čime jedva premašuje cenzus, a Aleksis Cipras uspeva da prvi put postane poslanik.
A.E./Radio Slobodna Evropa/Al Džazira
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Studenti u blokadi saopštili su da je nekoliko njihovih kolega privedeno, a da su hapšenja i dalje u toku


Izjava predsednika SNS-a Miloša Vučevića da niko od onih koji protestuju ne pokazuje žaljenje zbog tragične smrti studentkinje Filozofskog fakuleta je „drska i bezobrazna“ i predstavlja javnu sekundarnu viktimizaciju, ukazuju sagovornice „Vremena“


Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić kaže da će izbori biti raspisani kada Aleksandar Vučić odluči. Srpska napredna stranka razmatra da trenutnog predsednika Srbije kandiduje za premijera


Direktor istraživanja Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Predrag Petrović objašnjava za „Vreme” kako koordinisano dejstvuju „policijske i parapolicijske strukture" i kakvu ulogu u kontekstu izbora ima Uprave kriminalističke policije na čijem je čelu Marko Kričak


Nerazjašnjena smrt devojke na Filozofskom fakultetu dovela je onde policiju koja uredno dotura sve što nađe Informeru. „Vreme“ u novom broju raspetljava slučaj koji je uvod u novi talas odmazde prema univerzitetu i „blokaderima“
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve