img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Gradski saobraćaj

Gradski vizionar: Zašto Šapić hoće da ukine trolejbuse?

26. decembar 2024, 13:57 B. B.
Foto: Tanjug/ Dragan Kujundžić
Hoće li zbog Aleksandra Šapića beogradski trolejbusi zauvek otići u nebeske garaže?
Copied

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić opisao je trolejbuski sistem kao „Spajdermenovu mrežu" koja kvari estetiku Beograda. S druge strane, saobraćajni inženjer Ivan Banković za „Vreme“ ističe da „nema govora da su trolejbusi prevaziđeni”, ističući praktičnost i ekološku održivost trola u odnosu na predložene elektrobuse

„Besmisleno je to što gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić tvrdi da trolejbusi ‘koče razvoj grada’, a to što on od žica za trolebuse vidi Spajdermenovu mrežu po gradu nije argument”, izjavio je „Vremenu“ saobraćajni inženjer i predsednik Sindikata Centar u Gradskom saobraćajnom preduzeću (GSP) Ivan Banković.

Odbornici Skupštine Grada Beograda su odlučili su u sredu da će trolejbusi biti zamenjeni električnim autobusima.

U obrazloženju te odluke navedeno je da trolejbuski prevoz u Beogradu ima bogatu istoriju, ali i velike probleme kao što su zastarelost vozila i opreme, a mala efikasnost.

Kao i uvek kada bi trebalo da ćuti, i gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić imao je potrebu da sa javnošću podeli svoje mišljenje, pa je ocenio da trolejbusi „koče razvoj grada“ i da „nisu estetski dobro rešenje, jer zatvaraju nebo i prave paukovu mrežu koja liči na Spajdermena“.

Ta druga konstatacija posebno je bez rezona jer je Šapić član Srpske napredne stranke koja svoj imidž dosledno gradi na promociji kiča, pa i šunda, pa su Šapićeve opservacije po pitanju estetike same po sebi treš.

Uložene desetine miliona evra

„Trolejbusi uopšte nisu prevaziđena tehnologija, jedini problem sa tim podstistemom gradskog saobraćaja koji mi imamo su vozila, a to je najjeftiji deo trolejbuskog saobraćaja“, rekao je Banković.

On je naveo da je u Beogradu je u poslednjih dvadesetak godina uloženo je nekoliko desetina miliona evra u razvoj trolejbuske infrastrukture, odnosno na ispravljačke stanice, kontaktnu mrežu, žice, stubove i tehnološke i tehničke kapacitete za održavanja.

Ocenio je da je „najmanji problem“ da se nabave vozila nakon ulaganja toliko novca iz budžeta Grada Beograd u trolejbusku infrastrukturu, posebno zbog toga što trolejbusi imaju znatno duži vek trajanja u odnosu na elektrobuseve.

„Trolejbus može bez problema da radi 15 godina. S druge strane, kapacitet električnih autobusa je mnogo manji, i oni u proseku mogu da prime 15 do 20 odsto manje putnika nego trolejbusi. To se vidi i na već postojećim linijama elektro buseva Eko 1 i Eko 2. Ti autobusi zbog baterije i ostalih komponenti imaju takve šasije da mogu da prime manje putnika“, rekao je Banković.

Foto: Tanjug/ Dragan Kujundžić
Trolejbuske žice kvare mu estetiku: Da li Šapić ima problem samo sa Spajdermenom ili sa svim superherojima?

Trolejbusi sa autonomijom

On je naglasio da je postojeća tehnologija proizvođača trolejbusa takva da u Evropi postoje trolejbusi koji imaju svoju autonomiju.

„Oni se kreću kontaktnom mrežom, a tamo gde se prekine kontaktna mreža, u slučaju havarija, zastoja i saobraćajnih nezgoda trolejbus može da spusti pantograf i da se isključi sa mreže, i da bez problema nekoliko kilometara saobraća i bez mreže. Nema govora da su trolejbusi prevaziđeni, naročito u okolnostima kakve su u Beogradu gde smo 78 godina ulagali u infrastrukturu, da bismo preko noći rekli da nam ništa od toga ne treba i da počinjemo sa sečenjem stubova i skidanjem mreže ne bili smo privatnom preduzeću dali posao“, rekao je Banković.

Rekordno visoka suma

On je posebno naglasio da je Grad Beograd uz saglasnost Komisije za javno-privatna partnerstva Vlade u rekordno kratkom roku, svega dve nedelje od ponude privatnog prevoznika „Strela“ da preuzme trolejbuske linije, sa tim privatnim prevoznikom sklopio ugovor na rekordno visoku sumu.

„Grad bi platio Streli 136 milijardi dinara što je rekord, jer do sada nismo imali slučaj da Grad Beograd ijednom privatnom prevozniku daje tako ozbiljan posao, posebno što je reč o 20 godina i što ‘Strela’ nema ni jedan jedini elektroautobus u svom voznom parku, niti bilo kakvo relevatno iskustvo po pitanju takvih vozila“, rekao je Banković.

On je ukazao i da Grad Beograd na sve to ustupa zemljište na kome se sada nalazi trolejbuski pogon GSP, da bi na tom mestu privatni prevoznik napravio svoju garažu.

„Ne mogu da objasnim kako može da se isplati da Grad Beograd plaća razvoj potpuno novog sistema. Mi nemamo infrastrukturu za elektrobuseve na tolikom broju linija. To znači da će na terminusima morati da se postavljaju punjači, a mi nemamo plan gde će ti punjači biti i koliko će vremena biti potrebno da se vozila pune. Tako jedna strateški važna odluka doneta je za samo 14 dana i to na predlog zainteresovane strane, u ovom slučaju privatnog prevoznika. Nisam do sada video da gradska uprava tako efikasno funkcioniše. Da su tako bili efikasni po pitanju GSP ne znam gde bi nam bio kraj“, rekao je Banković.

On je zakljućio da je očigledno da je gradska vlast postala „servis za ispunjenje poslovnih ambicija vlasnika ‘Strele’“.

Tagovi:

Aleksandar Šapić Gradsko saobraćajno preduzeće Beograd Gradski saobraćaj Trolejbusi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Tramvajska nesreća u Beogradu

Iskakanje iz šina

26.maj 2026. Katarina Stevanović

Šapić ćuti posle tramvajske nesreće, niko nije podneo ostavku

Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke

Ubijeni Nešović

Ubistvo

26.maj 2026. B. B.

VJT potvrdilo da је kod Inđije pronađeno telo Aleksandra Nešovića

Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba

Komunikacija

26.maj 2026. Nemanja Rujević

Zašto je njuzleter zlatna koka za Studentsku listu

Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?

In memoriam

26.maj 2026. Marija L. Janković

Dragoljub Mićunović (1930-2026): Čovek koji je obeležio politički vek Srbije

Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini

Izbori

26.maj 2026. Marija L. Janković

Zaječarski scenario: A šta ako uopšte ne bude izbora?

Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo

Komentar

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
23. maj

Komentar

Kraj prebrojavanja na ulici – sada „samo“ treba glasati

Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Studentski memorandum o Kosovu i „svakosatno klepetalo”

Kako su studenti memorandumom o Kosovu i Metohiji ućutkali „svakosatno klepetalo” Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1846
Poslednje izdanje

Slučaj Veselina Milića

Malo ubistvo među prijateljima Pretplati se
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko

Javna ustanova i privatna sila

Studentski pokret

Da li je Srbija napokon umorna od lidera?

Intervju: Aleksandra Krstić

Biće jako teško osloboditi medije

Intervju: Bojan Zulfikarpašić, džez pijanista

Vratiti muzici dug

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure