Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić opisao je trolejbuski sistem kao „Spajdermenovu mrežu" koja kvari estetiku Beograda. S druge strane, saobraćajni inženjer Ivan Banković za „Vreme“ ističe da „nema govora da su trolejbusi prevaziđeni”, ističući praktičnost i ekološku održivost trola u odnosu na predložene elektrobuse
„Besmisleno je to što gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić tvrdi da trolejbusi ‘koče razvoj grada’, a to što on od žica za trolebuse vidi Spajdermenovu mrežu po gradu nije argument”, izjavio je „Vremenu“ saobraćajni inženjer i predsednik Sindikata Centar u Gradskom saobraćajnom preduzeću (GSP) Ivan Banković.
Odbornici Skupštine Grada Beograda su odlučili su u sredu da će trolejbusi biti zamenjeni električnim autobusima.
U obrazloženju te odluke navedeno je da trolejbuski prevoz u Beogradu ima bogatu istoriju, ali i velike probleme kao što su zastarelost vozila i opreme, a mala efikasnost.
Kao i uvek kada bi trebalo da ćuti, i gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić imao je potrebu da sa javnošću podeli svoje mišljenje, pa je ocenio da trolejbusi „koče razvoj grada“ i da „nisu estetski dobro rešenje, jer zatvaraju nebo i prave paukovu mrežu koja liči na Spajdermena“.
Ta druga konstatacija posebno je bez rezona jer je Šapić član Srpske napredne stranke koja svoj imidž dosledno gradi na promociji kiča, pa i šunda, pa su Šapićeve opservacije po pitanju estetike same po sebi treš.
Uložene desetine miliona evra
„Trolejbusi uopšte nisu prevaziđena tehnologija, jedini problem sa tim podstistemom gradskog saobraćaja koji mi imamo su vozila, a to je najjeftiji deo trolejbuskog saobraćaja“, rekao je Banković.
On je naveo da je u Beogradu je u poslednjih dvadesetak godina uloženo je nekoliko desetina miliona evra u razvoj trolejbuske infrastrukture, odnosno na ispravljačke stanice, kontaktnu mrežu, žice, stubove i tehnološke i tehničke kapacitete za održavanja.
Ocenio je da je „najmanji problem“ da se nabave vozila nakon ulaganja toliko novca iz budžeta Grada Beograd u trolejbusku infrastrukturu, posebno zbog toga što trolejbusi imaju znatno duži vek trajanja u odnosu na elektrobuseve.
„Trolejbus može bez problema da radi 15 godina. S druge strane, kapacitet električnih autobusa je mnogo manji, i oni u proseku mogu da prime 15 do 20 odsto manje putnika nego trolejbusi. To se vidi i na već postojećim linijama elektro buseva Eko 1 i Eko 2. Ti autobusi zbog baterije i ostalih komponenti imaju takve šasije da mogu da prime manje putnika“, rekao je Banković.
Foto: Tanjug/ Dragan KujundžićTrolejbuske žice kvare mu estetiku: Da li Šapić ima problem samo sa Spajdermenom ili sa svim superherojima?
Trolejbusi sa autonomijom
On je naglasio da je postojeća tehnologija proizvođača trolejbusa takva da u Evropi postoje trolejbusi koji imaju svoju autonomiju.
„Oni se kreću kontaktnom mrežom, a tamo gde se prekine kontaktna mreža, u slučaju havarija, zastoja i saobraćajnih nezgoda trolejbus može da spusti pantograf i da se isključi sa mreže, i da bez problema nekoliko kilometara saobraća i bez mreže. Nema govora da su trolejbusi prevaziđeni, naročito u okolnostima kakve su u Beogradu gde smo 78 godina ulagali u infrastrukturu, da bismo preko noći rekli da nam ništa od toga ne treba i da počinjemo sa sečenjem stubova i skidanjem mreže ne bili smo privatnom preduzeću dali posao“, rekao je Banković.
Rekordno visoka suma
On je posebno naglasio da je Grad Beograd uz saglasnost Komisije za javno-privatna partnerstva Vlade u rekordno kratkom roku, svega dve nedelje od ponude privatnog prevoznika „Strela“ da preuzme trolejbuske linije, sa tim privatnim prevoznikom sklopio ugovor na rekordno visoku sumu.
„Grad bi platio Streli 136 milijardi dinara što je rekord, jer do sada nismo imali slučaj da Grad Beograd ijednom privatnom prevozniku daje tako ozbiljan posao, posebno što je reč o 20 godina i što ‘Strela’ nema ni jedan jedini elektroautobus u svom voznom parku, niti bilo kakvo relevatno iskustvo po pitanju takvih vozila“, rekao je Banković.
On je ukazao i da Grad Beograd na sve to ustupa zemljište na kome se sada nalazi trolejbuski pogon GSP, da bi na tom mestu privatni prevoznik napravio svoju garažu.
„Ne mogu da objasnim kako može da se isplati da Grad Beograd plaća razvoj potpuno novog sistema. Mi nemamo infrastrukturu za elektrobuseve na tolikom broju linija. To znači da će na terminusima morati da se postavljaju punjači, a mi nemamo plan gde će ti punjači biti i koliko će vremena biti potrebno da se vozila pune. Tako jedna strateški važna odluka doneta je za samo 14 dana i to na predlog zainteresovane strane, u ovom slučaju privatnog prevoznika. Nisam do sada video da gradska uprava tako efikasno funkcioniše. Da su tako bili efikasni po pitanju GSP ne znam gde bi nam bio kraj“, rekao je Banković.
On je zakljućio da je očigledno da je gradska vlast postala „servis za ispunjenje poslovnih ambicija vlasnika ‘Strele’“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Došlo je do sukoba u Užicu između građana i pristalica SNS-a koji očekuju dolazak Vučića. Za te potrebe, sklonjen je i vladika Justin. Miloš Vučević tvrdi da je policija napadnuta hladnim oružjem
Tužilac za ratne zločine Bruno Vekarić demantovao je tvrdnje koje poslednjih dana kruže medijima i društvenim mrežama – da je Aleksandar Vučić pomagao u potrazi za Ratkom Mladićem i da je upravo Vekarić razotkrio njegove navodne aktivnosti. „To jednostavno nije tačno“, rekao je tužilac
Šta god Aleksandar Vučić zbilja mislio o Ratku Mladiću, verovatno nije srećan što je ovaj umro baš pred izbore. Sada se vlasti uzdaju u „želje porodice“ koja bi mogla da „poželi“ skromnu sahranu u najužem krugu
Evropska komisija je naglasila da glorifikacija osoba osuđenih za ratne zločine nije u skladu sa temeljnim evropskim vrednostima i da takvoj praksi nema mesta ni u državama članicama EU niti u zemljama kandidatima za članstvo
Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.