img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nauka

Gospodari fuzije: Dramatična promena života koji poznajemo

17. decembar 2022, 12:15 Slobodan Bubnjević
Foto: LLNL via AP
Veliko otkriće: Laboratorija Lorens Livermor
Copied

U postrojenju američke nacionalne laboratorije Lorens Livermor, u Kaliforniji, istraživači su uspeli da postignu kontrolisanu fuziju, što bi moglo da reši sve naše probleme sa energijom u budućnosti

Naizgled, ništa novo. Cinik bi mogao reći da je primena nuklearne fuzije počela još kada je na atolu Enivetak, koji je deo Maršalskih ostrva, u Tihom okeanu, izvršena nuklearna proba sa kodnim imenom Ivy Mike. Ovaj atol, nekada davno nemačka kolonija, potom deo imperijalnog Japana, američka vojska je osvojila 1944. nakon petodnevne bitke, da bi na njemu tokom Hladnog rata bilo izvršeno čak 48 nuklearnih proba.

U okviru probe koja je izvedena 1. novembra 1952. godine, na atol je bačena i prva atomska bomba koja je potpuno dezintegrisala osrtvce Elugelab, a čija energija nije oslobođena u procesu fisije, nego je bila zasnovana na nešto drugačijem fenomenu – na procesu nazvanom fuzija. Sovjeti su brzo sustigli Amerikance i na ovom terenu i počela je era razornih termonuklearnih, fuzionih bombi, koje su čak 1000 puta jače od onih, fisionih, kakve su bačene na Hirošimu i Nagasaki.

Međutim, za razliku od fisije, gde je razvoj nuklearnih oružja tekao uporedo sa razvojem mirnodopskih nuklearnih reaktora koji mogu da proizvode električnu energiju (i mogu zaista mnogo da je proizvedu), fuzija osim za najrazornija oružja koja je čovek napravio do sada nije koriščena ni za šta produktivno i korisno za svakodnevni život ljudi. Zapravo, bilo je potrebno punih sedamdeset godina da to postane moguće.

Ovih dana, mediji širom sveta izveštavaju o istorijskom eksperimentu sa fuzijom čiji je fascinantan rezultat 5. decembra objavilo američko Ministarstvo energije (DOE). Naime, u postrojenju nacionalne laboratorije Lorens Livermor, u Kaliforniji, američki istraživači su uspeli da postignu kontrolisanu fuziju tokom koje su, prvi put u istoriji, proizveli više energije nego što je uloženo u pokretanje reakcije. Ovo prelomno dostignuće najavljuje novu epohu u mogućim primenama fuzije, a to bi zaista moglo – onako kako se to desilo u prvoj indsutrijskoj revoluciju ili tokom ove današnje, digitalne – da dramatično promeni život koji poznajemo.

Smeštena oko 70 kilometara istočno od San Franciska, ova nekada tajna i strogo zatvorena laboratorija uspela je u poduhvatu kome se fizičari nadaju još otkako je 1927. godine australijski fizičar Markus Olifant, kao student koji je u Kembridžu radio na opremi uglednog Ernesta Raderforda, otkrio da dva jezgra vodonika fuzijom postaju helijum i da se pritom oslobađa zavidna energija. Radovi Hansa Betea i niza astrofizičara pokazali su da se u takvom procesu unutar zvezda “stvara” njihova energija. Snovi o kontroli energije zvezda, sa njenim oslobađanjem u termonuklearnim oružjima pretvorili su se u košmar, ali naučnici nikad nisu prestali da pokušavaju da zauzdaju fuziju i postanu njeni gospodari.

Kontrola nad energijom koja se dobija fuzijom predstavlja dostignuće koje bi jednog dana moglo da omogući čovekovu kontrolu nad jednim nepresušnim izvorom energije, zbog čega bi klimatske promene, sagorevanje fosilnih gorina, pa i fisioni rekatori otišli u istoriju. Očekuje da bi samo jedan fuzioni reaktor jednog dana mogao da proizvodi dovoljno energije za teritoriju veličine Balkana, a samo nekoliko takvih bi snabdevalo celu Evropu. Svet u kome bi toliko energije bilo dostupno izgledao bi sasvim drugačije od našeg. Nije izvesno koliko vremena će proći i koliko bi izgradnja takvih reaktora mogla koštati, ali sada je jasno da su mogući na onaj način na koji je to učinjeno u Kaliforniji.

Fuzija je nuklearni fenomen i moguća je zbog delovanja sila unutar atomskog jezgra, isto kao i fisija. No, fisioni reaktori energiju dobijaju u rekacijama koje podrazumevaju cepanje teških, i pritom radioaktivnih, jezgara atoma, dok fuzija, sasvim suprotno, počiva na fenomenu spajanja laganih jezgara, tako što se jezgra vodonika spajaju u helijum i u razlici, oslobađaju zapanjujuću energiju.

Kod ovih reaktora se zato ne koristi neugodno uranijumsko gorivo, već običan, svuda dostupan i gotovo besplatan vodonik. Priroda je pritom htela da se u fuzionim procesima oslobađa hiljadu puta više energije nego pri fisiji, zbog čega su takozvane fuzione bombe hiljadu puta jače od fisionih. Najveća ikad detonirana nuklearna naprava, sovjetska Car bomba, koja je 1961. godine detonirana sa snagom od čak 50 megatona, zasnovana je na procesu fuzije.

Kontrolisana fuzija i praktična primena ove energije do sada je bila nedostižna zbog naizgled naivnog, ali nerešivog tehničkog izazova – najjednostavnije rečeno, temperature koje se dostižu pri fuzionim procesima ravne su onima na Suncu i na Zemlji nije moguće naći materijal i posudu u kojoj se takav proces može održavati.

Sovjetski Savez je tokom 20. veka uspeo da razvije reaktore koji umesto zidova koriste snažna magnetna polja, a na bazi ove ideje razvija se i veliki evropski ITER eksperiment, kao i slični projekti u Kini.

No, svi ovi pokušaji još uvek troše više energije za pokretanje procesa (pre svega, za održavanje tako snažnih polja), nego što mogu da proizvedu. Eksperiment u laboratorijama Lorens Livermor počiva na nešto drugačijoj ideji – fuzioni materijal se održava ne uz pomoć magneta, nego pomoću 192 izuzetno snažna lasera.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Tagovi:

energija budućnosti Kalifornija kontrolisana fuzija laboratorija Lorens Livermor vodonik
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Građanska solidarnost

03.avgust 2025. I.M.

Novi Pazar – borba za puštanje na slobodu poslednjeg uhapšenog građanina

Iako je sud u Novom Pazaru ukinuo pritvor većini uhapšenih nakon nedavnih protesta, protesti u ovom gradu ne staju dok se, kako demonstranti poručuju, ne oslobodi i poslednji uhapšeni iz ovog grada

Vojska Srbije

03.avgust 2025. Davor Lukač

Promocija mladih potporučnika: Vučićeve poruke u duhu Tita i Lenjina

Mladi potporučnici u subotu promovisani u kasarni na Banjici tek će videti šta ih čeka u vojsci moralno razorenoj, kada shvate da u karijeri možeš da napreduješ samo na osnovu poltronstva

Protesti

02.avgust 2025. S.Ć.

Autokomanda i Temerin: Protesti za pravdu i za pijaću vodu

„Pravda spava, vi nećete!“, poziv je studenata i zborova za protest na Autokomandi, a Temerin bi da posle 20 godina dobije pijaću vodu

Protest

02.avgust 2025. S.Ć.

Studenti i beogradski zborovi: Večeras se blokira Autokomanda

Studenti u blokadi i zborovi pojedinih beogradskih opština pozvali su građane da se večeras od 20 časova priključe blokadi Autokomande

Reagovanje

02.avgust 2025. S.Ć.

Savo Manojlović: Za 48 sati će se znati da li je sistem vlasti uzdrman

Ako tužilaštvo zatraži pritvor od 30 dana, a sudija ga odredi - sistem vlasti je uzdrman. Ako budu pušteni nakon 48 sati, biće to još jedan pucanj u prazno, izjavio je Savo Manojlović

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure