

Evropska unija
Evropa zabrinuta zbog stanja u Srbiji
Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos




Članice EU traže da se i nepotpisani sporazumi Beograda i Prištine o "normalizaciji" uključe u pregovore o članstvu u EU. Da li je to sudar sa realnošću ili dokaz da EU neće Srbiju, kako kaže predsednik Vučić?
Neposredno pred izbore u Srbiji, u Briselu se dešava po ko zna koji „dan D“ kada su u pitanju odnosi Beograda i Prištine.
Evropski savet – to jest države članice Evropske unije – bi ovog utorka trebalo da pozovu Evropsku komisiju da „dopuni merila“ za poglavlje 35 u pregovorima sa Srbijom. U prevodu, da u to poglavlje uvrsti ovogodišnje sporazume iz Ohrida i Brisela.
To bi trebalo učiniti do kraja januara, piše u nacrtu zaključaka današnjeg sastanka ministara spoljnih ili evropskih poslova članica EU, u koji je agencija Beta imala uvid.
„Savet podseća da će napredak Srbije u vladavini prava i normalizaciji odnosa sa Kosovom nastaviti da određuje ukupan tempo pristupnih pregovora“, piše u nacrtu.
Od Beograda se traži da ide ka „sveobuhvatnom“ sporazumu sa Prištinom. Nedavno je na proputovanju Balkanom šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen to prevela kao „defakto“ priznanje nezavisnosti Kosova.
Potpisao ili prihvatio, a možda je svejedno
Predsednik Aleksandar Vučić je tokom cele godine insistirao na tome da ništa nije potpisao, i da u sporazumu iz Ohrida postoje stvari koje su neprihvatljive – posebno članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama.
No početkom godine, kada su stvari dogovarane, visoki predstavnik EU Žozep Borelj hvalio je Vučića, a kudio kosovskog premijera Aljbina Kurtija. Navodno, Vučić je bio spremniji na dogovor.
U nepotpisanim zaključcima iz Ohrida se između ostalog navodi da Srbija neće ometati Kosovo u članstvu u svim međunarodnim organizacijama, kao i da Beograd i Priština primaju k znanju da će miniranje sporazuma imati negativnog uticaja na njihov evropski put.
Sada je izgleda došlo dotle – ako taj sporazum zbilja postane zvanični deo poglavlja 35.
„Ja ne mislim da je moguće da to bude u celini deo pregovaračkog poglavlja zato što bi time defakto zatvorili vrata za Srbiju“, rekao je Vučić početkom decembra.
„Ako vi stavite u to da je članstvo Kosova u UN deo poglavlja 35, onda nam je jasno da ne želite Srbiju“, naveo je Vučić.
Hoće li drug Orban pomoći?
Doduše, tek treba videti u kojoj će meri Evropska komisija menjati zvanične uslove za Srbiju.
„Uključenje Ohridskog sporazuma može zakomplikovati evropske integracije Srbije, ali je sada pitanje koliko će se oko toga postići saglasnost unutar same Evropske unije“, rekao je za Igor Novaković iz Centra za međunarodne i bezbednosne poslove za Dojče vele.
Vučić je već natuknuo da bi bitnu ulogu mogla da odigra Mađarska, čije vlasti su naklonjene Srbiji, a to je potvrdio i sam Viktor Orban. Ako tako bude, onda će i ovaj „dan D“ biti samo jedan u nizu.
No, ima i onih koji misle da su u Briselu čvrsto rešili da stvar teraju do kraja.
„Ukoliko bi formalno to postao deo poglavlja 35 onda je jasno da će se ubuduće pregovarati o modalitetu priznanja Kosova od strane Srbije“, rekao je Naim Leo Beširi iz Instituta za evropske poslove.
„To bi značilo i da pet zemalja EU koje nisu priznale Kosovo traže od Srbije da ga prizna. Ukoliko na početku pregovora sa EU nije bilo jasno šta znači normalizacija odnosa Beograda i Prištine, mislim da je sada, deset godina kasnije, to kristalno jasno“, istakao je Beširi.
N.R./Beta, Dojče vele, Vreme
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos


Univerziteti moraju ostati mesta kritičkog razmišljanja i otvorene debate, slobodna od bilo kakvih oblika zastrašivanja, navela je evropska komesarka za proširenje Marta Kos


Zbog toga što Srbija ne ispunjava svoje obaveze u sklopu evropskih integracija, Evropska unija je blizu odluke da zamrzne predviđenu pomoć od 1,5 milijardi evra. To bi bila prva konkretna mera Brisela zbog politike Aleksandra Vučića koja gazi po standardima EU


Portugalska investiciona grupa Alpak kapital pregovara oko kupovine N1 i drugih medija Junajted grupe, kažu izvori „Vremena“. Alpak kapital, čiji je čelnik blizak Viktoru Orbanu, drži Juronjuz i koristi ga kao „franšizu za autokrate“


Mnogi kažu da „znaju za jadac“ komentarišući Vučićeve izjave da će izbore možda raspisati ovog leta. Pojedini nisu ubeđeni da samo ispaljuje probne balone
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve