img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Evropska Unija: Ka energetskoj nezavisnosti od Rusije

13. mart 2022, 17:58 Nemanja Milović
Foto: AP
Evropsko ubrzanje na energetskoj tranziciji: jedad od trenutnih izvora
Copied

EU želi da potražnju za ruskim gasom smanji za dve trećine do isteka 2022. Rešenja su prelazak na obnovljive izvore energije, otvaranje novih nalazišta fosilnih goriva, i ulaganje u unapređenje energetske efikasnosti. Međutim, rezultati tih akcija su na dugačkom štapu

Nakon što su 8. marta Sjedinjene Američke Države uvele zabranu uvoza nafte iz Rusije, a Evropska komisija predstavila plan koji u narednim godinama treba da okonča veliko oslanjanje Evropske Unije na ruska fosilna goriva, cene nafte i gasa dostigle su višegodišnje maksimume.

EU želi da potražnju za ruskim gasom smanji za dve trećine do isteka 2022. godine, a predložena je i zakonska obaveza da sva skladišta gasa u Uniji do 1. oktobra budu na najmanje 90% popunjenosti, piše Nemanja Milović u tekstu „Kako će rat u Ukrajini uticati na energetiku i klimatske planove Evropske unije“ na portalu Klima 101.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen takođe je potcrtala važnost bržih investicija u obnovljive izvore: „Što pre se prebacimo na obnovljive izvore i vodonik, uz unapređenja u energetskoj efikasnosti, pre ćemo postati zaista nezavisni i upravljaćemo svojim energetskim sistemom”, izjavila je ona.

Međutim to neće biti jednostavan zadatak. Evropska unija 90% svojih potreba za gasom podmiruje iz uvoza, a ključan snabdevač je Ruska Federacija iz koje dolazi 45% ukupnog uvoza. Imajući ovo u vidu jasno je da energetski sistem u Evropi čekaju radikalne promene kakve nisu viđene od kriznih situacija iz prošlosti.

I dok se  mnogi eksperti i zvaničnici zalažu za ubrzanje energetske tranzicije i prelazak na obnovljive izvore energije, pojedini ocenjuju da je će biti ključno otvaranje novih nalazišta fosilnih goriva.

Frans Timermans, izvršni potpredsednik za Evropski zeleni dogovor, najavio je u narednom periodu razvoj obnovljivih izvora energije „munjevitom brzinom” ističući da su oni jeftin i čist izvor energije koji kreira poslove u Uniji umesto slanja novca u industriju fosilnih goriva u inostranstvu.

Nemačka je zvanično potvrdila svoj plan da do 2035. proizvodi 100% električne energije iz čistih izvora.

U prethodnim danima pojavile su se i informacije da bi Nemačka mogla da odloži zatvaranje preostalih nuklearnih elektrana, ili da čak ponovo pokrene neke koje su nedavno ugašene. Međutim najviši nemački zvaničnici su odbacili takvu mogućnost ističući da preostale tri elektrane nemaju dovoljno goriva da nastave da proizvode električnu energiju i u 2023, a da bi proces ponovnog pokretanja onih koje su već ugašene bio komplikovan i da bi trajao predugo.

Holandija i Španija u poslednje vreme predvode Evropsku uniju kada je u pitanju rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora zahvaljujući velikom broju novih postrojenja koja koriste solarnu. Prethodne dve godine Holandija je smanjila upotrebu gasa za 22% a Španija za 17%.

U ovom trenutku je izvesno da će države morati da povećaju potrošnju uglja kako bi nadomestile manju upotrebu gasa. Rusija jeste jedan od najvećih snabdevača ugljem, ali za ovaj energent nije potrebna komplikovana infrastruktura kao za gas,  te se članice EU jednostavnije mogu okrenuti drugim proizvođačima.

Govori se i o otvaranju novih polja za proizvodnju tečnog prirodnog gasa u SAD i izgradnji infrastrukture koja treba da obezbedi više ovog goriva u Evropi, a pojedine države takođe razmatraju i pokretanje domaćih projekata eksploatacije fosilnih goriva kako bi se osigurale od velike nestabilnosti cena.

Međutim, za realizovanje takvih planova neophodno je da prođu godine dok nova nalazišta fosilnih goriva ne počnu da snabdevaju Evropsku uniju, a njihova upotreba bi morala da ima ograničen rok trajanja kako ne bi ugrozila ispunjavanje evropskih ciljeva za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Postoji i predlog radikalnih ulaganja u unapređenje energetske efikasnosti, što bi smanjilo  potražnju za energentima. Prema pojedinim analizama, samo izolacija krovova i tavanskog prostora bi mogla da smanji potrošnju energije za grejanje za 14% na nivou cele EU.

Jasno je da Evropsku uniju na polju energetike čekaju ogromne promene, ali i na polju klimatskih promena.

Politička volja, mobilizacija kapitala i podrška javnog mnjenja za promene koje Evropsku uniju treba da učine energetski nezavisnom od Rusije, znače brze i dramatične promene koje treba da transformišu čitav energetski sistem Evropske unije za svega nekoliko godina.

Sudeći po izjavama najviših zvaničnika EU, ali i država članica, opredeljenje ka obnovljivim izvorima energije je neupitno, ali još postoji mnogo neizvesnosti: koliko će rat trajati, koliki će biti konačan doseg sankcija Rusiji, kao ni potpune razmere njihovog uticaja na svetsku ekonomiju. Jedino u šta možemo biti sigurni je da se globalni energetski sistem nije susreo sa ovakvim šokovima još od naftne krize sedamdesetih godina 20. veka.

Međutim kakav god konačan ishod po energetsku tranziciju bio, u ovom trenutku je ipak najvažnije da se rat i stradanje civila završe što pre.

Nemanja Milović

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

EU gas Nafta Rat Rusija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Novi Sad

27.avgust 2025. K. S.

Sukob demonstranata i policije ispred Filozofskog fakulteta

Ispred Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, došlo je do sukoba građana i policije. Građani i studenti okupili su se ranije tokom dana na protestu, pred fakultetom je celog dana policija za razbijanje demonstracija

Iz novog broja

27.avgust 2025. J. J.

Andreas Šider za „Vreme“: Zašto Evropa ćuti o „prijatelju“ Vučiću

Evropska unija ima ekonomske interese u Srbiji pa zato žmuri na ogoljeno režimsko nasilje, kaže za „Vreme“ austrijski evroposlanik Andreas Šider

Protesti u Srbiji

27.avgust 2025. K. S.

Aranđelovac na nogama: Ujedinjeni zborovi u četvrtak na ulicama

Aranđelovački zborovi građana pozvali su građane iz drugih mesta na skup koji organizuju u četvrtak (28. avgusta) od 19 sati

Sukobi u Vrbasu: Pirotehnikom na građane

Hapšenja

27.avgust 2025. K. S.

Vrbas: Hapšenje demonstranata zbog napada na policiju i pristalice SNS-a

Dvojica demonstranata uhapšena su u Vrbasu pod sumnjom da su izvršili krivično delo nasilničko ponašanje na javnom skupu, saopštila je policija

Železnički saobraćaj

27.avgust 2025. K. S.

Hitna sanacija nadstrešnice železničke stanice u Staroj Pazovi

Infrastruktura železnice Srbije traži izvođača radova za sanaciju nadstrešnice železničke stanice u Staroj Pazovi

Komentar

Komentar

Vučićeva sirotinja

Uz Aleksandra Vučića su većinski jedino penzioneri i oni koji imaju najviše osmoletku. Drugim rečima – sirotinja koju je najviše ojadio i u koju se opet uzda

Nemanja Rujević

Komentar

Kamo dalje Vučiću

Šta znači kada Aleksandar Vučić na razgovor poziva teroriste, ustaše, izdajnike i ostale blokadere i obara cene hrane i kamate na kredite

Ivan Milenković

Komentar

Dva tipa ćacija: Zašto ni Vučić ne veruje batinašima

Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure