img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Evropska komisija ne ukida Božić: Izgubljeni u političkoj korektnosti

07. januar 2022, 10:40 S.Ć.
Foto: Wikipedia
Kaži praznici kada misliš Božić: Evropska unija
Copied

Evropska komisija priprema nove smernice politički korektnog božićnog govora i uverava uzbunjenu evropsku javnost i Vatikan da nema nameru da ukine Božić

Samo trideset i pet dana nakon što je objavljen, dokument Evropske komisije (EK) „Smernice za inkluzivnu komunikaciju“ povučen je zbog pritiska javnosti, najjednostavnije rečeno zbog – Božića.

Naime, u „Smernicama za inkluzivnu komunikaciju“ – kojima se definišu fraze i izrazi koji se neće smatrati stigmatizujućim prema polu, seksualnom identitetu, etničkom poreklu i kulturi – predloženo je da se umesto izraza koji sadrže pojam „Božić“, poput „božićni praznici“ i „božićni period“,  kaže „praznici“ i „praznični period“, zato što se ne sme pretpostaviti da su svi stanovnici Evrope  hrišćani, odnosno, zato što treba izbegavati pojmove koji se jasno vezuju za religiju.

Po istom principu preporučeni su i novi termini koji se odnose na pol, bračni status, poreklo i sve vrste identiteta, pa tako žene ne treba oslovljavati sa „gospođice“ i „gospođo“ zato što to implicira njihov bračni status, kolektivu se ne treba obraćati sa „dame i gospodo“ već sa „drage kolege“, i tako dalje, sve u tom smislu.

Informaciju o postojanju ovakvog dokumenta obelodanio je italijanski konzervativni list „Il Điornale“, nekako baš u vreme kad je čitava Evropa bila okićena u očekivanju Božića. Tvrdnju ovog lista da „u ime inkluzivnoisti Evropska komisija ide toliko daleko da otkazuje Božić“ preneli su i drugi evropski mediji.

Deo evropske javnosti je uzbuđeno optužio Evropsku uniju da hoće da poništi hrišćanske korene Evrope i njen hrišćanski identitet i da joj nametne globalizm kao glavnu ideologiju novog svetskog poretka.

Papa Franja je nameru EK da uspostavi verbalnu jednakost uporedio sa diktatorskim režimima iz istorije i preporučio EU da poštuje raznolikost zemalja, a ne da ih čini jednolikim.

Nakon svega toga dokument je povučen, bez obzira što EK kategorički tvrdi da su njene „Smernice“ pogrešno protumačene, da je sve zamišljeno  samo kao preporuka službenicima EK zaduženim za komunikaciju.

Reč Božić, piše u odbrani EK, navedena je s ciljem da se izbegne upotreba oblika jezika koji svakog ko pripada manjini prikazuje kao da je u nepovoljnom položaju ili nešto „drugo“. Dokument ne zabranjuje upotrebu reči Božić, samo preporučuje da zaposleni budu osetljivi na činjenicu da ljudi imaju različite verske tradicije i kalendare.

Portparol EK Kristijan Vigand je objasnio da Komisija ne zabranjuje ili obeshrabruje korišćenje reči „Božić“, već joj je cilj „podizanje svesti da su svi ravnopravni“.

Ovo poslednje, postizanje svesti da su svi ravnopravni, podseća na osnovni razlog zašto je nakon Drugog svetskog rata nova vlast Jugoslavije ukinula Božić. Kako bi rešili problem multikonfesionalnosti, koji se tokom rata pokazao kao jedan od vidnih razloga etničkih sukoba i stradanja, jugoslovenski komunisti su primenili model svojih kolega iz Sovjetskog saveza: ukinuli su državni status svim verskim praznicima.

Državni narodni praznik, dakle praznik svih konfesija, postala je Nova godina. Dodelili su joj tri neradna dana, kićenje jelke, razmenu poklona, pečeno prase i tortu i ostale običaje vezane za proslavu Božića. Obaveza svih škola je bila da organizuje novogodišnju priredbu čiji će program biti očišćen od uticaja mističkih i simboličnih obreda koji su vezani za Božić.

Proslava Božića, kao i ostalih verskih praznika nije zvanično bila zabranjena, ali je bila nepodobna. U porodičnim albumima nisu retke fotografije sa rupom na mestu gde se video badnjak, ili slavski kolač.

Sociolozi i istoričari ne negiraju mogućnost da je odluka jugoslovenske vlasti da ukine verske praznike, kao i restrikcije slične vrste, imala suprotan efekat od željenog.

S.Ć./Jutarnji list/AFP

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

Božić praznici vernici Evropska komisija EK božićni praznici jelka Kristijan Vigand
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Tramvajska nesreća u Beogradu

Iskakanje iz šina

26.maj 2026. Katarina Stevanović

Šapić ćuti posle tramvajske nesreće, niko nije podneo ostavku

Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke

Ubijeni Nešović

Ubistvo

26.maj 2026. B. B.

VJT potvrdilo da је kod Inđije pronađeno telo Aleksandra Nešovića

Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba

Komunikacija

26.maj 2026. Nemanja Rujević

Zašto je njuzleter zlatna koka za Studentsku listu

Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?

In memoriam

26.maj 2026. Marija L. Janković

Dragoljub Mićunović (1930-2026): Čovek koji je obeležio politički vek Srbije

Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini

Izbori

26.maj 2026. Marija L. Janković

Zaječarski scenario: A šta ako uopšte ne bude izbora?

Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo

Komentar

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
23. maj

Komentar

Kraj prebrojavanja na ulici – sada „samo“ treba glasati

Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Studentski memorandum o Kosovu i „svakosatno klepetalo”

Kako su studenti memorandumom o Kosovu i Metohiji ućutkali „svakosatno klepetalo” Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1846
Poslednje izdanje

Slučaj Veselina Milića

Malo ubistvo među prijateljima Pretplati se
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko

Javna ustanova i privatna sila

Studentski pokret

Da li je Srbija napokon umorna od lidera?

Intervju: Aleksandra Krstić

Biće jako teško osloboditi medije

Intervju: Bojan Zulfikarpašić, džez pijanista

Vratiti muzici dug

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure