img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međunarodni odnosi

Evropljani umesto braće nesvrstanih: Kakvu poruku Vučić šalje Zapadu?

24. октобар 2024, 11:45 Sanja Zrnić
Foto: AP/Geert Vanden Wijngaert
Aleksandar Vučić u sedištu EU
Copied

Izostanak sa samita u Rusiji se tumači kao jasna poruku Evropi da Vučić više nije Putinova marioneta

Aleksandar Vučić izostao je sa samita BRIKS-a u Rusiji poručivši da ima važna diplomatska posla sa predstavnicima Evropska unije, ali i da ih nema, kaže, ne bi išao u Kazanj.

Srbiju u Kazanju predstavlja četvoro ministara – Aleksandar Vulin, Bratislav Gašić, Nenad Popović i Adriana Mesarović.

Vučić je u sredu uveče ugostio poljskog i grčkog premijera, Donalda Tuska i Kirijakosa Micotakisa, i rekao da je to prilika da sagovornici razmene mišljenja o aktuelnim dešavanjima u Evropi.

Predsednik je najavio i da će ukupan broj svetskih državnika sa kojima se sastao do kraja godine biti čak 70, što je predsednica Skupštine Ana Brnabić istakla na društvenoj mreži Iks, naglasivši „da se ovakve stvari nikada nisu dešavale u našoj zemlji” i da će se Vučićevo doba pamtiti kao „zlatno doba Srbije”.

Да се, пред данашњу посету Београду премијера Пољске, Доналда Туска, и премијера Грчке, Киријакоса Мицотакиса, подсетимо само неких од најважнијих светских лидера који су, током ове године, посетили нашу земљу захваљујући значају и угледу који смо стекли мудром политиком @avucic.…

— Ana Brnabic (@anabrnabic) October 23, 2024

Kada je upitan o pozivu predsednika Rusije Vladimira Putina na samit BRIKS Vučić je rekao da je dobio pozivnicu, ali da tada ima važne goste iz inostranstva. “Kako to klinci kažu – gužva u šesnaestercu”, rekao je Vučić.

Politikolog Aleksandar Đokić kaže za „Vreme“ da ovaj potez može da se tumači kao konkretan signal Evropi.

„Ne verujem da bi bilo pritisaka da se samit održava u Indiji, recimo. Sad i sekretara UN kritikuju, ne zato što prisustvuje BRIKS-u, već zato što je u Rusiji. U tom smislu poruka Evropi je da Vučić nije Putinova marioneta i da ga ne prati u korak. Nije to više taj odnos kakav je bio pre 2022. godine“, kaže Đokić.

BRIKS nije prava tema?

Sagovornik Vremena ističe i da BRIKS nije velika pretnja, jer ni u poslednjih dvadeset godina nije imao nikakvih značajnih rezultata i uspeha o kojima možemo da govorimo.

„Pre bismo mogli da kažemo da je Kina ozbiljan izazivač Zapada, a ne BRIKS. Pridaje mu se prevelika pažnja. Srbija je, na primer, ove godine potpisala bilateralni sporazum sa Kinom. Što je mnogo važniji korak u ekonomskom smislu i u odnosu na EU”, kaže Đokić.

To govori o i tome, dodaje,  koliko vlasti u Srbiji pokazuju nespremnost i manjak želje da Srbija radi na tome postane članica  EU.

„Suština je da se preuveličava značaj BRIKS-a koji se predstavlja kao geopolitički blok protiv Zapada, a zapravo je samo skup zemalja koje nemaju zajedničku ekonomsku niti političku strategiju. Oni se sastaju u okviru neke platforme koja može da im koristi na bilateralnom nivou“, smatra Đokić.

Narod za BRIKS?

Vučić je rekao i da je u Srbiji, prema najnovijim istraživanjima, 42 odsto građana za integraciju sa EU, a 42 odsto sa grupom BRIKS.

Međutim, naš sagovornik ističe da čak i kada bi Srbija želela da postane deo BRIKS-a, ne znači da bi bila pozvana.

„Mnoge veće zemlje, poput Saudijske Arabije i Alžira, su bile odbijene”, kaže Đokić.

Vučić je dodao i da bi se odnos građana promenio u korist BRIKS ako bi on promenio način na koji se do sada izjašnjavao, odnosno ako bi prestao da se zalaže za ulazak Srbije u EU.

Na XVI Samitu BRIKS u Kazanju od 22. do 24. oktobra prvi put učestvuju nove članice asocijacije.

To su, osim Brazila, Indije, Kine, Rusije i Južne Afrike, od ove godine postale Egipat, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija i Etiopija.

„U toku formiranje multipolarnog sveta“

Na ovogodišnjem samitu usvojena  je završna deklaracija, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin. On je istakao da je planirano da deklaracija bude dostavljena UN-u kao zajednički dokument.

Dokument će nositi naziv Kazanjska dekleracija, po gradu Kazanj u kome se održava.

Prilikom otvaranja ovogodišnjeg Samita, Putin je poručio da je „u toku formiranje multipolarnog sveta“.  Ruski predsednik je, takođe, označio tri glavne oblasti saradnje između zemalja BRIKS-a.

„Nastojali smo da ojačamo autoritet BRIKS-a, povećamo njegovu ulogu u svetskim poslovima, u rešavanju gorućih globalnih i regionalnih problema, i na svaki mogući način doprineli produbljivanju višestruke saradnje između naših država u tri glavne oblasti: u politici i bezbednosti, ekonomiji i finansijama, kulturnim i humanitarnim kontaktima“, rekao je predsednik Putin.

Tagovi:

Aleksandar Vučić BRIKS Rusija Srbija Vladimir Putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Mural posvećen ubijenom američkom patrioti Čarliju Kirku

Politika

17.октобар 2025. Svetozar Savić (DW)

Heroj srpske desnice Čarli Kirk

Berlinski list „Taz“ analizira kako srpska desnica koristi lik Čarlija Kirka da se približi američkom predsedniku Trampu

Kada govori o zloupotrebi ovlašćenja policije predsednik Srbije Aleksandar Vučić pominje samo slučaj Vujadina Savića.

Policijska brutalnost

17.октобар 2025. B. B.

Vučić kao paradni primer zloupotrebe ovlašćenja policije navodi slučaj Vujadina Savića

Kada govori o zloupotrebi ovlašćenja policije predsednik Srbije Aleksandar Vučić ne pominje ni divljačko pendrečenje demonstranata, ni to što Marko Kričak preti silovanjem, ni desetine izjava svedoka o prekoračenju policijskih ovlašćenja, nego slučaj bivšeg fudbalera Crvene zvezde Vujadina Savića

Mediji

Mediji

17.октобар 2025. M.S.

Cvejić: Raspisivanje izbora ima veze sa gašenjem medija

Nekadašnji član Saveta Regulatorne agencije za elektronske medije (REM) Slobodan Cvejić veruje da je raspisivanje izbora povezano sa gašenjem medija

Ekonomija

16.октобар 2025. I.M.

Grubački: Skandalazno usvajanje rebalansa budžeta u Skupštini Vojvodine

Skupština Vojvodine usvojila je rebalans budžeta od 66 milijardi dinara bez prisustva opozicije koja je revoltirano napustila sednicu

16.октобар 2025. Marija L. Janković

Informerove dimne bombe: „Tužilačka hobotnica“ i „beli uređaj“ na nadstrešnici

Režimski tablodi seju k'o ludi „nova saznanja“ o padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Sada optužuju tužioca Slobodana Josimovića da je deo hobotnice koja prikriva dokaze da se zapravo radilo o terorističkom napadu

Komentar
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure