img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Električna energija iz obnovljivih izvora: Rekordna proizvodnja u EU

18. октобар 2022, 09:24 J.H.
Foto: Seagul on Pixabay
Copied

Od početka rata u Ukrajini Evropska unija proizvodi rekordnu količinu električne energije iz obnovljivih izvora. Od marta do septembra skoro jedna četvrtina potrošene struje dobijena je iz sunčeve svetlosti i vetra

Studija organizacije Ember i E3G pokazuje da u Evropskoj uniji nikada nije bila proizvedena tolika količina električne energije iz sunca i vetra, kao od početka rata u Ukrajini – 24 odsto ukupne proizvodnje struje. U istom periodu prošle godine električna energija iz obnovljivih izvora je iznosila 21 odsto ukupne proizvodnje struje. Iz vetra i sunca dobijeno je 345 teravat sati električne energije, što je plus od 39 teravat sati u odnosu na prošlu godinu.

Devetnaest država članica EU su od marta ostvarile rekordnu proizvdnju energije iz obnovljivih izvora, među kojima su Francuska, Italija, Poljska i Španija. Nemačka je u tom periodu proizvela 104 teravat sati čiste električne energije.

Studija Ember i E3G pokazuje da je ovom rekordnom proizvodnjom EU nadomestila kupovinu (ruskog) gasa u vrednosti od 11 milijardi evra, a potencijal je daleko veći.

Rat u Ukrajini i sankcije Rusiji zbog kojih su cene energenata dostigle rekordne vrednosti, ubrzale su planove EU za razvoj obnovljivih izvora energije.

Evropska komisija priprema paket mera koji bi trebalo da ublaži posledice poskupljenja struje i gasa po privredu i građane, o čemu bi u četvrtak i petak na samitu u Briselu odluku trebalo da donesu šefovi država i vlada EU.

U međuvremenu, Nemačka je zbog krize na energetskom tržištu potpuni izlazak iz atomske energije odložila za 15. april 2023. godine. Turbulentnu disksiju unutar vladajuće koalicije Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala da li da dve ili tri preostale atomske centrale ostanu u funkciji i posle 1. januara 2023, ili ne, je presekao Olaf Šolc na osnovu ustavnog ovlašćenja prema kojima je kancelar kompetentan da određuje smernice politike.

Šolc se nije obratio naciji, niti medijima, već je napisao pismo koje, piše nemački Špigel“, na strani A4 formata sadrži 18 redova čija je suština: uprkos prethodnom koalicionom sporazumu da samo dve atomske centrale nastave sa radom i posle 31. decembra, u funkciji će do 15. Aprila 2023. ostati i treća. A onda je kraj, Nemačka definitivno izlazi iz atomske energije.

Na kraju su se kancelarskoj presudi povinovali i Zeleni.

J.H./Spiegel

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

čista električna energija električna energija iz obnovljivih izvora Solarna energija vetar električna energija električna energija sunce vetar vetropark obnovljiva električna energija životna sredina električna energija proizvodnja struje sunce proizvodnja struje vetar
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Aleksandar Vučić viče na bini.

Novi broj „Vremena“

01.јул 2026. F. Š. / N. S. / J. J.

Vučić kao odlazi: Da li je druga strana spremna?

Kako predsednik Aleksandar Vučić unosi novu zbunjenost i razdor najavom „ostavke“? I da li opozicioni front zna šta će i kako će? O tome „Vreme“ piše u novom broju

Aleksandar Vučić uživa u povetarcu

Aleksandar Vučić

01.јул 2026. B. B.

Fajnenšel tajms: Vučić nije kockar i cilja na „Putinov scenario“

Aleksandar Vučić možda koristi najave o ostavci i izborima kako bi testirao političku klimu i da bi mogao da odustane od obećanja da će se povući ako proceni da tajming nije povoljan, piše Fajnenšel tajms

Jelena Pavlović govori na studentskom protestu „Sve se vidi na Vidovdan“

Studenti

01.јул 2026. B. B.

Studenti: Preterali ste u kritikama na račun Jelene Pavlović

Studenti su istakli da je Jelena Pavlović samostalna poslanica, ali i advokat u postupcima koji se vode protiv studenata, te da njen govor ne predstavlja kršenje principa studentskog pokreta

Vladimir Đukanović: Najpoznatiji advokat koji hoće da radi

Afera „Zvučni top“

01.јул 2026. B. B.

Vladimir Đukanović o derneku na TV Informer: Šalio sam se s upotrebom „zvučnog topa“

Na opasku da je u direktnom programu TV Informer slavio upotrebu „zvučnog topa“ uz naručivanje pesama poput „Duni vetre malo preko jetre“ i „Ne može nam niko ništa...“, advokat i poslanik SNS-a Vladimir Đukanović je kazao da zapravo ništa nije slavio, nego da se šalio

Aleksandar Vučić dodeljuje orden Veselinu Miliću

Vlast i kriminal

01.јул 2026. Sanja Kljajić (DW)

Zajednički poslovi režima i podzemlja: Aranžman na obostranu korist

Navodi o vezama političkog vrha Srbije i organizovanog kriminala potkrepljivani su sudskim postupcima, iskazima svedoka, dešifrovanim komunikacijama s aplikacija skaj i višegodišnjim radom istraživačkih novinara

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure