img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Električna energija iz obnovljivih izvora: Rekordna proizvodnja u EU

18. октобар 2022, 09:24 J.H.
Foto: Seagul on Pixabay
Copied

Od početka rata u Ukrajini Evropska unija proizvodi rekordnu količinu električne energije iz obnovljivih izvora. Od marta do septembra skoro jedna četvrtina potrošene struje dobijena je iz sunčeve svetlosti i vetra

Studija organizacije Ember i E3G pokazuje da u Evropskoj uniji nikada nije bila proizvedena tolika količina električne energije iz sunca i vetra, kao od početka rata u Ukrajini – 24 odsto ukupne proizvodnje struje. U istom periodu prošle godine električna energija iz obnovljivih izvora je iznosila 21 odsto ukupne proizvodnje struje. Iz vetra i sunca dobijeno je 345 teravat sati električne energije, što je plus od 39 teravat sati u odnosu na prošlu godinu.

Devetnaest država članica EU su od marta ostvarile rekordnu proizvdnju energije iz obnovljivih izvora, među kojima su Francuska, Italija, Poljska i Španija. Nemačka je u tom periodu proizvela 104 teravat sati čiste električne energije.

Studija Ember i E3G pokazuje da je ovom rekordnom proizvodnjom EU nadomestila kupovinu (ruskog) gasa u vrednosti od 11 milijardi evra, a potencijal je daleko veći.

Rat u Ukrajini i sankcije Rusiji zbog kojih su cene energenata dostigle rekordne vrednosti, ubrzale su planove EU za razvoj obnovljivih izvora energije.

Evropska komisija priprema paket mera koji bi trebalo da ublaži posledice poskupljenja struje i gasa po privredu i građane, o čemu bi u četvrtak i petak na samitu u Briselu odluku trebalo da donesu šefovi država i vlada EU.

U međuvremenu, Nemačka je zbog krize na energetskom tržištu potpuni izlazak iz atomske energije odložila za 15. april 2023. godine. Turbulentnu disksiju unutar vladajuće koalicije Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala da li da dve ili tri preostale atomske centrale ostanu u funkciji i posle 1. januara 2023, ili ne, je presekao Olaf Šolc na osnovu ustavnog ovlašćenja prema kojima je kancelar kompetentan da određuje smernice politike.

Šolc se nije obratio naciji, niti medijima, već je napisao pismo koje, piše nemački Špigel“, na strani A4 formata sadrži 18 redova čija je suština: uprkos prethodnom koalicionom sporazumu da samo dve atomske centrale nastave sa radom i posle 31. decembra, u funkciji će do 15. Aprila 2023. ostati i treća. A onda je kraj, Nemačka definitivno izlazi iz atomske energije.

Na kraju su se kancelarskoj presudi povinovali i Zeleni.

J.H./Spiegel

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

vetar električna energija električna energija sunce vetar vetropark obnovljiva električna energija životna sredina električna energija proizvodnja struje sunce proizvodnja struje vetar čista električna energija električna energija iz obnovljivih izvora Solarna energija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Beograd

Grad Beograd

10.фебруар 2026. I.M.

CLS: Rasulo u gradskoj upravi, sekretar za komunalne i stambene poslove podneo ostavku

Dosadašnji sekretar za komunalne i stambene poslove Beograda Rajko Tanasijević podneo je ostavku bez javnog objašnjenja i bez obaveštavanja medija, saopštio je Centar za lokalnu samoupravu

Advokatska komora Vojvodine

Pravosuđe

10.фебруар 2026. I.M.

Jednodnevna obustava rada vojvođanskih advokata zbog „Mrdićevih zakona“

Vojvođanski advokati štrajkuju jedan dan zbog „Mrdićevih zakona“ koji ugrožavaju nezavisnost pravosuđa. Ministarstvu pravde upućen je hitan zahtev za izmene

Hronika

09.фебруар 2026. I.M.

Inspektorima Milenkoviću i Mitiću smanjeno policijsko obezbeđenje uprkos pretnjama

Vrh policije doneo je odluku da smanji fizičko obezbeđenje inspektorima Slobodanu Milenkoviću i Dušanu Mitiću, koji su godinama unazad izloženi pretnjama nakon otkrivanja plantaže marihuane „Jovanjica“

Aleksandar Vučić, Miloš Vučević, Ana Brnabić i Bratislav Gašić

Predsednik Srbije

09.фебруар 2026. K. S.

Vučić: Molim vas, ne govorite da sam budući premijer

„Možete svašta da mi zamerite, milion grešaka, možete da me mrzite ili volite, ali ne možete da lažete da nisam bio vredan, marljiv i da nisam radio”, kaže Vučić za sebe

Vučić i Vučević ispred kioska brze hrane u Novom Sadu

Vučić u Novom Sadu

09.фебруар 2026. K. S.

Sendvič umesto stanice: Vučićev dolazak u Novi Sad

Posle višemesečnih protesta i političke krize, Aleksandar Vučić se prvi put vratio u Novi Sad. Bez najave i bez javnog programa, pojeo je sendvič, popio vino i otvorio sajam

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure