img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Električna energija iz obnovljivih izvora: Rekordna proizvodnja u EU

18. oktobar 2022, 09:24 J.H.
Foto: Seagul on Pixabay
Copied

Od početka rata u Ukrajini Evropska unija proizvodi rekordnu količinu električne energije iz obnovljivih izvora. Od marta do septembra skoro jedna četvrtina potrošene struje dobijena je iz sunčeve svetlosti i vetra

Studija organizacije Ember i E3G pokazuje da u Evropskoj uniji nikada nije bila proizvedena tolika količina električne energije iz sunca i vetra, kao od početka rata u Ukrajini – 24 odsto ukupne proizvodnje struje. U istom periodu prošle godine električna energija iz obnovljivih izvora je iznosila 21 odsto ukupne proizvodnje struje. Iz vetra i sunca dobijeno je 345 teravat sati električne energije, što je plus od 39 teravat sati u odnosu na prošlu godinu.

Devetnaest država članica EU su od marta ostvarile rekordnu proizvdnju energije iz obnovljivih izvora, među kojima su Francuska, Italija, Poljska i Španija. Nemačka je u tom periodu proizvela 104 teravat sati čiste električne energije.

Studija Ember i E3G pokazuje da je ovom rekordnom proizvodnjom EU nadomestila kupovinu (ruskog) gasa u vrednosti od 11 milijardi evra, a potencijal je daleko veći.

Rat u Ukrajini i sankcije Rusiji zbog kojih su cene energenata dostigle rekordne vrednosti, ubrzale su planove EU za razvoj obnovljivih izvora energije.

Evropska komisija priprema paket mera koji bi trebalo da ublaži posledice poskupljenja struje i gasa po privredu i građane, o čemu bi u četvrtak i petak na samitu u Briselu odluku trebalo da donesu šefovi država i vlada EU.

U međuvremenu, Nemačka je zbog krize na energetskom tržištu potpuni izlazak iz atomske energije odložila za 15. april 2023. godine. Turbulentnu disksiju unutar vladajuće koalicije Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala da li da dve ili tri preostale atomske centrale ostanu u funkciji i posle 1. januara 2023, ili ne, je presekao Olaf Šolc na osnovu ustavnog ovlašćenja prema kojima je kancelar kompetentan da određuje smernice politike.

Šolc se nije obratio naciji, niti medijima, već je napisao pismo koje, piše nemački Špigel“, na strani A4 formata sadrži 18 redova čija je suština: uprkos prethodnom koalicionom sporazumu da samo dve atomske centrale nastave sa radom i posle 31. decembra, u funkciji će do 15. Aprila 2023. ostati i treća. A onda je kraj, Nemačka definitivno izlazi iz atomske energije.

Na kraju su se kancelarskoj presudi povinovali i Zeleni.

J.H./Spiegel

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

čista električna energija električna energija iz obnovljivih izvora električna energija sunce vetar obnovljiva električna energija proizvodnja struje sunce proizvodnja struje vetar solarna energija vetar električna energija vetropark životna sredina električna energija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju „Ćacilend”, a potom im razbio kameru.

Napad na N1

20.novembar 2025. V. K.

Ekipa televizije N1 napadnuta u blizini Ćacilenda

Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju Ćacilend, a potom im razbio kameru. Sumnja se da je napadač jedan od ljudi iz KRIK-ove baze podataka

KiM

20.novembar 2025. N. M.

Raspuštena Skupština: Na Kosovu se spremaju novi izbori

Predsednica Kosova Vjosa Osmani u četvrtak je potpisala odluku o raspuštanju Skupštine, nakon što kandidat za premijera Gljauk Konjufca ni u drugom pokušaju nije uspeo da formira vladu

Studentski protesti

20.novembar 2025. I.M.

Studenti pred Tužilaštvom: Nećemo odustati od odbrane Generalštaba

Okupljeni studenti poručili su da su svedočenja o zloupotrebama u vezi sa Generalštabom postala nesporna i da se odgovorni vraćaju na funkcije. Predali su pismo tužiocu tražeći istragu do kraja

Leks specijalis

20.novembar 2025. I.M.

Studenti najavili protest pred Tužilaštvom: Zaustavite rušenje Generalštaba

Zbog odluke Skupštine da omogući rušenje zgrade Generalštaba, studenti Beogradskog univerziteta organizuju protest ispred Tužilaštva za organizovani kriminal, zahtevajući potpunu i transparentnu istragu

Vremenske nepogode

20.novembar 2025. I.M.

Poplave na jugu Srbije: Evakuisano devet osoba, među njima petoro dece

Devet osoba, uključujući petoro dece, evakuisano je u četvrtak, 19. novembra, iz poplavljenih domaćinstava na području Vranja, nakon što su obilne padavine podigle nivo Južne Morave i dovele do poplava na jugu Srbije

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure