Suština ekspozea mandatara Đura Macuta bila je utemeljena na razlogu zbog kojeg je Aleksandar Vučić baš njega odabrao za svog novog rukovodioca Vlade – zato što je ekspert i univerzitetski profesor, pa kao takav pogodan da uguši pobunu na univerzitetima
Pre nego što će zajedno sa svojim ministrima biti izglasan za predsednika Vlade, prof. dr Đuro Macut je pročitao svoj ekspoze. Uglavnom su to bila opšta mesta, kao da odnarođeni ministri moraju više da idu među narod, ili da će “ljudski kapital i ostanak mladih biti u središtu” njegove politike, ili da će strateški cilj njegove Valde biti “da Srbija postane lider digitalne ekonomije”, te da će nastaviti sa reformom pravosuđa.
Nimalo konkretniji prof. Macut nije bio ni što se tiče njegovih namera kako da odbrani Kosovo i Metohiju.
Naglašavajući da je trenutno u Srbiji aktivno 166.000 gradilišta, mandatar je, sa druge strane, konkretno najavio usvajanje prostornog plana Republike Srbije, kao najvišeg planskog dokumenta i sveobuhvatnu reformu zakonskog okvira u oblastima građevine i saobraćene infrastrukture. Nije precizirao kako će se zakonski reformisati građevinski sektor, ali valja pretpostaviti da će omogućiti privatnim investitorima još bržu gradnju, sa još manje kontrole i transparentnosti.
Takođe konkretno je najavio da ima nameru da u okviru izmena Zakona o ministarstvima visoko obrazovanje izdvoji iz Ministarstva prosvete i pripoji ga Ministarstvu nauke i tehnološkog razvoja. Zašto bi to bilo bolje za visoko obrazovanje, nije objasnio.
Govorio je, naravno, i o povećanju plata i penzija, o otklanjanju problema u sistemu obrazovanja, nije govorio o potpunom, višegodišnjem zastoju Srbije po pitanju približavanja Evropskoj uniji.
Srbija umorna od blokada
Suština njegovg ekspozea bila je utemeljena na razlogu zbog kojeg je Aleksandar Vučić baš njega odabrao za svog novog rukovodioca Vlade – zato što je ekspert i univerzitetski profesor do sada neukaljan kao jurišnik Srpske napredne stranke, pa se činio pogodnim da pokuša da uguši pobunu na univerzitetima i bude pandan zahtevima za ekspertskom vladom.
Đuro Macut je tako poručio da je „Srbija umorna od podela i blokada“.
„Niko nema i ne sme imati više prava od drugog i to je jedina mera vrednosti. Institucije sistema moraju da funkcionišu u punom kapacitetu i to je naš osnovni zadatak“, rekao je Macut.
Drugim rečima: uložiće napor da odblokira fakultete čime bi se ispumpao revolt u društvu, naravno ne popuštanjem pred studentskim zahtevima.
Istakao je i da mora da se reformiše obrazovanje u Srbiji i da je to prvenstveno neophodno zbog toga što su ključni činioci obrazovanja učenici i studenti.
„Njima gradimo i ostavljamo državu. Njihova usmerenja i delovanja treba da budu etična i pravična, sa izgrađenim radnim navikama, novim i aktuelnim znanjima, ali i da poštuju univerzalne vrednosti, a to su autoritet starijih i njihova životna iskustva. Mora da se zna ko je učenik, ko student, a ko profesor“, istakao je Macut.
Poručio je, dakle, svim mladim ljudima u Srbiji, osnovcima, srednjoškolcima i studentima, da treba da budu poslušni, da poštuju hijerarhiju, da gledaju svoja posla, a njihov posao je da uče, a ne da se bune. Njegova poruka je veoma konzervativna, ima prizvuk poziva na bespogovorno priznavanja autoriteta, pa tako i autoritativnog državnog sistema. Mada se nije pozivao na pravoslavlje, njegovo shvatanje uloge mladih u društvu preklapa se sa najkonzervativnijim učenjima SPC-a.
U tom poduhvatu moći će da računa na punu podršku novog ministra prosvete Dejana Vuka Stankovića.
Sve po zakonu
„Kao profesor sam upućen u prednosti i nedostatke obrazovnog sistema. Generacije su ginule da bismo mi imali državu. Srbija je svetinja i ona je jedini način da živimo u slobodi. Moja obaveza je da nezadovoljstva raspravimo, da podržimo mladost ali u skladu sa zakonom. To je moj prvi prioritet“, naveo je Macut.
Dakle – blokade su nezakonite i njegov prvi prioritet je da se obračuna sa blokaderima.
Zatražio je podršku da započne „dijalog“ u prosveti i poručio da je neprihvatljivo da škole ne rade.
„Pozivam na hitan dijalog sve dekane i studente. Ovo stanje mora da se prekine. Tražim vašu podršku da institucije funkcionišu“, naglasio je mandatar.
Sve što je rekao po pitanju pobune u obrazovnom sistemu je u apsolutnom skladu sa stavovima koje su iznosili njegovo prethodnik Vučević, Vučić i predsednica Narodne skuštine Ana Brnabić koja je vodila svečarsku sednicu. Nije se profesor Macut osvrnuo na kresanje plata njegovim kolegama.
Jednom jedinom rečju prof. dr Đuro Macut se nije osvrnuo na bezakonje koje su Vučić i njegova partija uspostavili u Srbiji, što se, naravno, i očekivalo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Opozicija u Boru upozorava na kupovinu glasova, upis novih birača i razne vrste pritiska pred lokalne izbore 29. marta. Režim Aleksandra Vučića čini sve da SNS sačuva vlast
O tome kako se Beograd menjao u poslednjih deset godina, kako danas izgleda odnos između gradnje, javnog interesa i struke, kao i o tome šta ove promene znače za identitet grada i kvalitet života u njemu, razgovarali su učesnici tribine „Šta se gradi, a sta ruši u Beogradu" u organizaciji nedeljnika Vreme
U samo nekoliko dana studenti su uhapšeni u Novom Pazaru, u Aranđelovcu su im izbušene gume i otete im donacije, a pretučeni cu i učenici Valjevske gimanzije. Režim pred lokalne izbire pokreće novi talas nasilja
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!