img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpski svet

DW: Da li je Vučić dao Crnogorcima zadatak da usvoje Rezoluciju o Jasenovcu?

05. jul 2024, 14:59 DW
Foto: Tanjug
Copied

Odnosi Podgorice i Zagreba ozbiljno su narušeni zbog usvajanje Rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore. Ostaje pitanje da li je reč o „odavanju pijeteta žrtvama“ ili se više „razmišljalo o interesima režima u Srbiji“

Samo dva dana posle deblokade procesa evropskih integracija, crnogorska vlast je usvajanjem Rezolucije o Jasenovcu naljutila i Hrvatsku i Brisel, piše Dojče Vele.

Podgorica je, naime, 26. juna u Briselu dobila pozitivan IBAR (Izveštaj o ispunjenosti privremenih merila u poglavljima 23 i 24 za oblast vladavine prava) i po rečima njenih zvaničnika ušla u finalnu fazu pregovora o ulasku u Evropsku uniju. Ali, iako je premijer Milojko Spajić poručio da proces EU-integracija više nikad neće biti podređen partijskim ni drugim interesima, upravo to se desilo i to samo dva dana kasnije.

Tada je, naime, na predlog predsednika skupštine Andrije Mandića iz Nove srpske demokratije, crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen. Prva reakcija Brisela na takav vid osude genocida iz Drugog svetskog rata bila je otkazivanje posete predsednika Evropskog saveta Šarla Mišela, s kojim se, umesto u Podgorici, predsednik države Jakov Milatović sreo u Briselu. Potom je obrisana i pohvala Crnoj Gori iz zvanične izjave Evropskog saveta, što je urađeno na predlog Hrvatske.

Relativizacija Rezolucije o Srebrenici?

Usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora tri evropske države – Hrvatske, Austrije i Nemačke, jedan je od zadataka sa agende predsednika Srbije Aleksandra Vučića, a to je i relativizacija Rezolucije Ujedinjenih nacija o Srebrenici, smatra Milica Kovačević, programska direktorka nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju iz Podgorice.

„Rezolucija je usvojena zato što je to deo kampanje negiranja onoga što se dogodilo u Srebrenici, umanjivanje značaja Rezolucije UN. Ona se radi po zadatku Vučića“, kaže Kovačević za DW i dodaje da „postoji mnogo scenarija po kojima je trebalo razmišljati o državnom interesu, o interesu svih građana Crne Gore koji nepodeljeno žele članstvo u EU – a ja mislim da se ovde razmišljalo o interesima režima u Srbiji.“

O tome kakva je bila namera usvajanja Rezolucije u crnogorskom parlamentu govori i izjava jednog od predlagača, lidera prosrpske Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, koji je na beogradskoj TV Prva rekao da „ne treba zaboraviti da je Nemačka bila sponzor, a Hrvatska kosponzor Rezolucije o Srebrenici, pa je red i da se oni suoče sa svojim posledicama“.

Blokada Crne Gore

Da će usvajanjem Rezolucije Crna Gora ozbiljno narušiti odnose sa Zagrebom bilo je jasno nakon prve reakcije premijera Hrvatske Andreja Plenkovića koji je rekao da je ona donesena pod instrumentalizacijom „jedne druge države u regiji“.

Pogoršavanje odnosa sa Hrvatskom Crnoj Gori ništa nije trebalo, kaže profesorka Univerziteta Crne Gore i bivša ministarska evropskih integracija Gordana Đurović. „Mi svi imamo štete od te rezolucije, kao građani, kao država. Mi sad zebemo da li će u nekom skorijem vremenu Crna Gora biti blokirana. Pitanje je samo kad će i koliko dugo će to biti na snazi, ne da li će to učiniti. Neke se stvari ne mogu popraviti, ali je pitanje kako će se Crna Gora dalje postaviti“, kaže Đurović.

Osim što je uputila protestnu notu Ministarstvu spoljnih poslova Crne Gore, Hrvatska bi mogla poslanike koji su glasali za Rezoluciju i da proglasi „personama non grata“, što je u hrvatskom Saboru zatražio poslanik stranke Most Miro Bulj. U međuvremenu, mogla bi da se zaoštre nerešena pitanja između dve zemlje, poput razgraničenja na Prevlaci i spora oko vlasništva nad brodom „Jadran“.

„Bilateralno, do sada, Crna Gora nikad nije bila blokirana. Ali bi sve trebalo da brine pogoršanje odnosa s Hrvatskom kao najmlađom članicom EU i snažnim partnerom Crne Gore“, kaže Đurović.

Vlast se previše ne uzrujava

S druge strane, premijer Spajić tvrdi da sve odluke, i one za Srebrenicu i one za Jasenovac, Crna Gora donosi kao nezavisna zemlja koja će, kako je rekao, biti principijelna u osudi svakog zločina.

„Sve rezolucije koje su fokusirane na odavanje pijeteta žrtvama, a ne na osude, istorijske okolnosti, geopolitiku, itd, biće podržane. A ove druge teme da se ostave istoričarima, da objektivno istraže okolnosti“, poručio je Spajić – iako je, uoči donošenja Rezolucije, za briselski portal „Politiko“ tvrdio da „rezolucija definitivno šteti Crnoj Gori“.

Kako dalje?

Sagovornice DW smatraju da je šteta već napravljena i kažu da bi sada trebalo razmišljati o tome kako da se umanje posledice.

„Ovo sve može da ne bude tragedija, ukoliko se sa ovim prestane i ukoliko se institucije budu bavile svojim poslom. Crna Gora mora da se vrati politici da su nam jednako važni svi susedi i da se otkači od agende Aleksandra Vučića. Ja mislim da je on jako nesrećan ako je neko bolji od njega, i napredovanje Crne Gore ka EU nije nešto što njemu odgovara na političkoj sceni“, ukazuje Milica Kovačević.

Gordana Đurović podseća da je Crna Gora u Briselu stekla mnogo poena upravo zbog dobrosusedskih odnosa, koje je sada, kako kaže, zarad nečijih drugih interesa pokvarila. „Bilo bi dobro da se vratimo kultura dijaloga, da mislimo šta je naš zajednički interes, da se smiruje teren i da se vratimo diplomatiji i evropskoj agendi“, zaključuje Đurović.

Tagovi:

Crna Gora Jasenovac Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Istraživanje NSPM

24.jun 2025. B. B.

Vukadinović (NSPM): SNS bi na izborima izgubio od studentske liste

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, kada bi se govorilo o školskim ocenama, ima 43 odsto jedinica, 13 odsto više jedinica nego što ima četvorki i petica, pokazalo je istraživanje NSPM

Zgrada Vlade Srbije

Sastanak rektora i premijera

24.jun 2025. Novak Marković

Na sastanku rektora i premijera postignut dogovor, ali biće još razgovora

Dekan Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vladan Bogdanović rekao je, nakon današnjeg sastanka rektora univerziteta u Srbiji i premijera Đure Macuta, da je u ovom trenutku svima potrebno postizanje dogovora u znaku dobre volje

Protest na Vidovdan

24.jun 2025. M. T.

Vučić poručio studentima: Nasilnici će da budu pohapšeni na Vidovdan

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da na studentskom protestu zakazanom Vidovdan u Beogradu neće biti tolerisano bilo kakvo nasilje. Najavio je da će, u slučaju incidenata, bezbednosne snage reagovati, iako, kako je istakao, ne priželjkuje takav razvoj događaja

Suše

24.jun 2025. Dr Igor Leščešen, Klima 101

Hidrološke suše prete Zapadnom Balkanu: Reke presušuju, posledice dugoročne

Dugoročna analiza minimalnih proticaja reka u Srbiji i regionu pokazuje jasan trend opadanja vodostaja, posebno tokom leta. Suše više nisu izuzetak već pravilo, a posledice se osećaju u snabdevanju vodom, energetici i očuvanju ekosistema

Iz Beograda je u utorak otišao kargo let za Izrael

Izvoz municije

24.jun 2025. K. S.

Misteriozni let iz Beograda za Izrael: Ima li municije u avionu?

Sa Aerodroma „Nikola Tesla“ je 24. juna poleteo izraelski kargo avion.  Da li je u njemu bio tovar municije

Komentar

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač

Komentar

Brbljanje i strah pred Vidovdan

Pretnje Aleksandra Vučića i njegovi pokušaji da obeshrabri građane da se priključe Vidovdanskom protestu zvuče kao zviždanje u mraku

Ivan Milenković

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure