img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ratni zločini

Duhovi prošlosti tumaraju Bijelim Poljem: Radovanu Karadžiću oduzeta književna nagrada

03. oktobar 2025, 10:51 M. L. J.
Foto: Miloš Cvetković
Radovan Karadžić na Palama, 1992.
Copied

Osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzeta je književna nagrada „Risto Ratković“ koju je dobio 1992. godine. Odluku su pratila brojna previranja između današnjih političara u Bijelom Polju

Odlukom Haškog tribunala Radovan Karadžić služi kaznu dožitnog zatvora zbog genocida i zločina protiv čovečnosti u Bosni i Hercegovini 1990-ih godina. Pesničku nagradu u Bijelom Polju je dobio još 1993, kada je bio predsednik Republike Srpske i vrhovni komandant vojske tog entiteta.

Ipak, odluka o oduzimanju nagrade pokazala je da se mnogi lokalni političari u ovom mestu nisu suočili sa prošlošću.

Rasprava do ponoći i napuštanje sale

Lokalni parlament Bijelog Polja je usvojio inicijativu da se Radovanu Karadžiću u roku od dva meseca oduzme književna nagrada, ali je rasprava o tome trajala tri sata. Završena je dva sata pre ponoći, preneo je Radio Slobodna Evropa.

Inicijativu je predložila vladajuća Bošnjačka stranka 27. juna ove godine, dan nakon što je oduzmanje nagrade zatražio deo nevladinih organizacija i građanskih aktivista. U ime predlagača Amer Smailoviću je rekao da je ovo važan dan za taj grad i njegove stanovnike i za suočavanje sa prošlošću.

„Moramo poslati jasnu poruku da među Bjelopoljcima nema mesta ratnim zločincima“, rekao je Smailović.

Inicijativu je podržala, u Bijelom Polju vladajuća, Demokratska partija socijalista, koja je opozicija na državnom nivou.

Odbornici Pokreta Evropa premijera Milojka Spajića, Demokrata i prosrpskog Demokratskog fronta Andrije Mandića, koje su vlast na nivou države ali su opozicija u Bijelom Polju, napustili su salu u vreme glasanja.

Želidrag Nikčević, član žirija koji je 1993. dodelio Karadžiću nagradu, danas je savetnik Mandića i član žirija za Trinaestojulsku nagradu u Crnoj Gori.

Bijelospoljski odbor Bošnjačke stranke smatra da je Karadžiću 1993. godine nagrada dodeljena iz „čisto političkih razloga, a ne zbog kvaliteta njegove poezije“. Karadžiću je nagrada, koja nosi ime književnika i rođenog Bijelopoljca Rista Ratkovića, dodeljena u vreme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića.

Deo stranaka koje su na vlasti u Crnoj Gori nikada nije osudio politiku Radovana Karadžića, niti priznao genocid u Srebrenici iz jula 1995.

Zločini Radovana Karadžića

Bivši predsednik Srpske demokratske stranke, bivši predsednik Republike Srpske i bivši vrhovni komandant Vojske RS optužen je za „genocid, istrebljenje, ubistvo, progone, deportaciju, nečovečna dela, dela nasilja s primarnim ciljem širenja terora među civilnim stanovništvom, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca“.

Prva zajednička optužnica protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića podneta je 25. jula 1995, a teretila ga je za genocid i druge zločine počinjene nad civilima u Bosni i Hercegovini. Već 16. novembra iste godine, tužilac je podneo posebnu optužnicu koja se odnosi samo na masovna ubistva u Srebrenici u julu 1995.

Doktor Radovan i gospodin Dragan

Uhapšen je tek 21. jula 2008. godine, a umeđuvremenu je vodio dvostruki život na Novom Beogradu u 45. bloku, predstavljao kao doktor alternativne medicine Dragan Dabić i govorio pred stotinama ljudi.

Radovan Karadzic alias Dragan Dabic na tribini u Kikindi.28.01.2008.
Radovan Karadzic alias Dragan Dabic na tribini u Kikindi.
28.01.2008.

Tako su 10. decembra 2007. godine u koncertnoj dvorani kulturnog centra Smederevo, posetioci slušali predavanje o odnosu tihovanja i meditacije, a niko od 80 okupljenih Smederevaca nije mogao ni da sanja da ih u tajne duhovnog blaženstva upućuje glavom i bradom Radovan Karadžić, pisalo je „Vreme“.

Nvodni dr Dragan David Dabić, neuropsihijatar i istraživač u oblasti psihologije i bioenergije, nije prosvećivao samo po Smederevu. Održao je tih godina predavanje i u Kikindi, posetio Sombor i Novi Sad, a na Adi Ciganliji, u okviru Festivala zdravog života, održao je predavanje pod nazivom „Kako negovati sopstvene energije“. Sve ukupno, pre hapšenja, Karadžića je videlo, na javnim mestima, više stotina ljudi.

Većina njih, nakon hapšenja, nije mogla da prežali pet miliona dolara koji su im bili ispred nosa, a koje je američki Stejt department nudio za informacije koje bi pomogle hvatanju ovog haškog begunca.

Baš kao i Vojislav Šešelj, Radovan Karadžić je od Haškog tribunala, kada je isporučen, zahtevao da mu se dokumenta dostavljaju na srpskom jeziku, ćiriličnim pismom. Međutim, i za njega je, kao i za Šešelja, utvrđeno da engleski ne samo da razume već i da se njime odlično služi, pisala je Tamara Skrozza.

Zbog toga je prvobitna odluka Sudskog veća o dostavljanju ćiriličnih dokumenata promenjena, a od 28. marta 2009. dostavljana su mu i dokumenta na engleskom jeziku. Tužilaštvo je prethodno navelo nekoliko primera na osnovu kojih je bilo očigledno da Karadžić poznaje engleski jezik, dok je Karadžić tvrdio da je u Americi studirao pre više od 30 godina i da u poslednjih desetak godina „engleski nije govorio skoro uopšte“.

No, pokazao se kao slab advokat. Sudsko veće navelo je da se na nekoliko snimaka sa statusnih konferencija vidi i čuje da Karadžić ispravlja prevodioce koji su pravili sitne prevodilačke greške.

Veličanje ratnih zločinca

Grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivista koje su prvi pokrenuli incijativu da se Karadžiću oduzme nagrada za poeziju naglasili su da njeno povlačenje ohrabruje i šalje poruku da Bijelo Polje neće dozvoliti da bude mesto gde se slave ratni zločinci.

Navode da je posebno važno što se ova odluka donosi u trenutku kada je u Crnoj Gori sve češće veličanje ratnih zločinaca i njihove ideologije:

„Što smo mogli vidjeti i ovog ljeta kada je u Petnjici kod Šavnika Radovan Karadžić bio veličan na skupu kojem je prisustvovao i predsednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.“

Nagradu je dobio Bećir Vuković, književnik koji negira crnogorsku naciju i podržava četnički pokret, zbog čega je održan protest na kome je došlo je do sukoba građana i policije.

Bošnjačka stranka zatražila je od javnih ustanova u Bijelom polju da u roku od 60 dana sprovedu reviziju svih do sada dodeljenih nagrada, i utvrde da li je još neko od laureata osuđen za ratne i druge zločine, koji ih čine nedostojnim nagrade i o tome obaveste lokalni parlament.

Izvor: Vreme/Slobodna Evropa

 

Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Tagovi:

Ratni zločini Bosna Radovan Karadžić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Skupština Srbije

17.april 2026. M. L. J.

„Studenti pobeđuju“ se i dalje vijori na Skupštini Srbije

Poslanici Skupštine Srbije naširoko raspravljaju o 40 tačaka zakona. Građanima je pažnju pak privukao natpis na Skupštini - „Studenti pobeđuju“, a za sada niko nije pokušao da ukloni poruku

Parlament

Skupština Srbije

17.april 2026. K. S.

Izbori, izbori, izbori: O čemu govore poslanici u Skupštini

U petak od 10 časova nastavljeno je prvo zasedanje Skupštine Srbije. Na dnevnom redu 40 tačaka

Policijska sirena i svetlo

Dojava o bombi

17.april 2026. K. S.

Dojava o bombi u Pančevu tokom seminara o Evropskoj uniji

Hotel Tamiš u Pančevu evakuisan je u četvrtak uveče zbog dojave o bombi. U njemu se u tom trenutku održavao seminar o Evropskoj uniji

Ustavni sud

Zaječar

16.april 2026. K. S.

Ustavni sud poništio presudu Višeg suda o verifikaciji mandata u Zaječaru

Usvojena žalba SNS-a, ocenjeno da je odluka Višeg suda narušila izborno pravo i pravnu sigurnost

Parlament

Parlament

16.april 2026. I.M.

Poslanici o 40 tačaka: Nastavak sednice Narodne skupštine u petak

Sednica Skupštine na čijem dnevnom redu je predlog za glasanje o nepoverenju Vladi nastaviće se u petak, 17. aprila

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure