img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ratni zločini

Duhovi prošlosti tumaraju Bijelim Poljem: Radovanu Karadžiću oduzeta književna nagrada

03. октобар 2025, 10:51 M. L. J.
Foto: Miloš Cvetković
Radovan Karadžić na Palama, 1992.
Copied

Osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzeta je književna nagrada „Risto Ratković“ koju je dobio 1992. godine. Odluku su pratila brojna previranja između današnjih političara u Bijelom Polju

Odlukom Haškog tribunala Radovan Karadžić služi kaznu dožitnog zatvora zbog genocida i zločina protiv čovečnosti u Bosni i Hercegovini 1990-ih godina. Pesničku nagradu u Bijelom Polju je dobio još 1993, kada je bio predsednik Republike Srpske i vrhovni komandant vojske tog entiteta.

Ipak, odluka o oduzimanju nagrade pokazala je da se mnogi lokalni političari u ovom mestu nisu suočili sa prošlošću.

Rasprava do ponoći i napuštanje sale

Lokalni parlament Bijelog Polja je usvojio inicijativu da se Radovanu Karadžiću u roku od dva meseca oduzme književna nagrada, ali je rasprava o tome trajala tri sata. Završena je dva sata pre ponoći, preneo je Radio Slobodna Evropa.

Inicijativu je predložila vladajuća Bošnjačka stranka 27. juna ove godine, dan nakon što je oduzmanje nagrade zatražio deo nevladinih organizacija i građanskih aktivista. U ime predlagača Amer Smailoviću je rekao da je ovo važan dan za taj grad i njegove stanovnike i za suočavanje sa prošlošću.

„Moramo poslati jasnu poruku da među Bjelopoljcima nema mesta ratnim zločincima“, rekao je Smailović.

Inicijativu je podržala, u Bijelom Polju vladajuća, Demokratska partija socijalista, koja je opozicija na državnom nivou.

Odbornici Pokreta Evropa premijera Milojka Spajića, Demokrata i prosrpskog Demokratskog fronta Andrije Mandića, koje su vlast na nivou države ali su opozicija u Bijelom Polju, napustili su salu u vreme glasanja.

Želidrag Nikčević, član žirija koji je 1993. dodelio Karadžiću nagradu, danas je savetnik Mandića i član žirija za Trinaestojulsku nagradu u Crnoj Gori.

Bijelospoljski odbor Bošnjačke stranke smatra da je Karadžiću 1993. godine nagrada dodeljena iz „čisto političkih razloga, a ne zbog kvaliteta njegove poezije“. Karadžiću je nagrada, koja nosi ime književnika i rođenog Bijelopoljca Rista Ratkovića, dodeljena u vreme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića.

Deo stranaka koje su na vlasti u Crnoj Gori nikada nije osudio politiku Radovana Karadžića, niti priznao genocid u Srebrenici iz jula 1995.

Zločini Radovana Karadžića

Bivši predsednik Srpske demokratske stranke, bivši predsednik Republike Srpske i bivši vrhovni komandant Vojske RS optužen je za „genocid, istrebljenje, ubistvo, progone, deportaciju, nečovečna dela, dela nasilja s primarnim ciljem širenja terora među civilnim stanovništvom, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca“.

Prva zajednička optužnica protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića podneta je 25. jula 1995, a teretila ga je za genocid i druge zločine počinjene nad civilima u Bosni i Hercegovini. Već 16. novembra iste godine, tužilac je podneo posebnu optužnicu koja se odnosi samo na masovna ubistva u Srebrenici u julu 1995.

Doktor Radovan i gospodin Dragan

Uhapšen je tek 21. jula 2008. godine, a umeđuvremenu je vodio dvostruki život na Novom Beogradu u 45. bloku, predstavljao kao doktor alternativne medicine Dragan Dabić i govorio pred stotinama ljudi.

Radovan Karadzic alias Dragan Dabic na tribini u Kikindi.28.01.2008.
Radovan Karadzic alias Dragan Dabic na tribini u Kikindi.
28.01.2008.

Tako su 10. decembra 2007. godine u koncertnoj dvorani kulturnog centra Smederevo, posetioci slušali predavanje o odnosu tihovanja i meditacije, a niko od 80 okupljenih Smederevaca nije mogao ni da sanja da ih u tajne duhovnog blaženstva upućuje glavom i bradom Radovan Karadžić, pisalo je „Vreme“.

Nvodni dr Dragan David Dabić, neuropsihijatar i istraživač u oblasti psihologije i bioenergije, nije prosvećivao samo po Smederevu. Održao je tih godina predavanje i u Kikindi, posetio Sombor i Novi Sad, a na Adi Ciganliji, u okviru Festivala zdravog života, održao je predavanje pod nazivom „Kako negovati sopstvene energije“. Sve ukupno, pre hapšenja, Karadžića je videlo, na javnim mestima, više stotina ljudi.

Većina njih, nakon hapšenja, nije mogla da prežali pet miliona dolara koji su im bili ispred nosa, a koje je američki Stejt department nudio za informacije koje bi pomogle hvatanju ovog haškog begunca.

Baš kao i Vojislav Šešelj, Radovan Karadžić je od Haškog tribunala, kada je isporučen, zahtevao da mu se dokumenta dostavljaju na srpskom jeziku, ćiriličnim pismom. Međutim, i za njega je, kao i za Šešelja, utvrđeno da engleski ne samo da razume već i da se njime odlično služi, pisala je Tamara Skrozza.

Zbog toga je prvobitna odluka Sudskog veća o dostavljanju ćiriličnih dokumenata promenjena, a od 28. marta 2009. dostavljana su mu i dokumenta na engleskom jeziku. Tužilaštvo je prethodno navelo nekoliko primera na osnovu kojih je bilo očigledno da Karadžić poznaje engleski jezik, dok je Karadžić tvrdio da je u Americi studirao pre više od 30 godina i da u poslednjih desetak godina „engleski nije govorio skoro uopšte“.

No, pokazao se kao slab advokat. Sudsko veće navelo je da se na nekoliko snimaka sa statusnih konferencija vidi i čuje da Karadžić ispravlja prevodioce koji su pravili sitne prevodilačke greške.

Veličanje ratnih zločinca

Grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivista koje su prvi pokrenuli incijativu da se Karadžiću oduzme nagrada za poeziju naglasili su da njeno povlačenje ohrabruje i šalje poruku da Bijelo Polje neće dozvoliti da bude mesto gde se slave ratni zločinci.

Navode da je posebno važno što se ova odluka donosi u trenutku kada je u Crnoj Gori sve češće veličanje ratnih zločinaca i njihove ideologije:

„Što smo mogli vidjeti i ovog ljeta kada je u Petnjici kod Šavnika Radovan Karadžić bio veličan na skupu kojem je prisustvovao i predsednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.“

Nagradu je dobio Bećir Vuković, književnik koji negira crnogorsku naciju i podržava četnički pokret, zbog čega je održan protest na kome je došlo je do sukoba građana i policije.

Bošnjačka stranka zatražila je od javnih ustanova u Bijelom polju da u roku od 60 dana sprovedu reviziju svih do sada dodeljenih nagrada, i utvrde da li je još neko od laureata osuđen za ratne i druge zločine, koji ih čine nedostojnim nagrade i o tome obaveste lokalni parlament.

Izvor: Vreme/Slobodna Evropa

 

Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Tagovi:

Ratni zločini Bosna Radovan Karadžić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Jakov Milatović

Crna Gora

02.јул 2026. A.I.

Apel Jakova Milatovića: Prevaziđimo razlike da bi Crna Gora 2028. postala 28. članica EU

Predsednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je političke lidere i poslanike svih političkih stranaka da pokažu državničku odgovornost i okupe se oko pitanja koja određuju evropsku budućnost Crne Gore

Predizborna kampanja

02.јул 2026. M. L. J.

Ako me se sete, sete: Vučević moli Vučića da bude kandidat SNS-a za premijera

Očekivana taktika je počela da se sprovodi. Formalni predsednik SNS-a Miloš Vučević izjavio je da u stranci žele da Aleksandar Vučić bude nosilac njihove liste i kandidat za premijera

Regulatorno telo za elektronske medije (REM)

Mediji

02.јул 2026. Isidora Cerić

Bezakonje u elektronskim medijima: Nekonstituisanje Saveta REM-a odgovara samo režimu

Dokle god nema Saveta REM-a režimski, propagandni mediji mogu do mile volje da krše zakon, šire rasnu, versku i nacionalnu mržnju i svakodnevno targetiraju nepodobne građane. Sagovornici „Vremena“ saglasni su da nekonstituisanje Saveta ovog tela ide na ruku samo aktuelnom režimu

Kriminal

Novi broj „Vremena“

02.јул 2026. J. G. / V. O.

„Ljubi vas Medeni“: Kako je kriminalac postao influenser

Miloš Medenica, kriminalac u bekstvu, u epizodama iznosi šta sve „zna“ o kriminalnim poslovima vlasti u Beogradu i Podgorici. I postao je stvarno „uticajan“. To je naslovne tema novog broja „Vremena“

Aleksandar Vučić viče na bini.

Novi broj „Vremena“

01.јул 2026. F. Š. / N. S. / J. J.

Vučić kao odlazi: Da li je druga strana spremna?

Kako predsednik Aleksandar Vučić unosi novu zbunjenost i razdor najavom „ostavke“? I da li opozicioni front zna šta će i kako će? O tome „Vreme“ piše u novom broju

Komentar
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure