img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Državno dotiranje režimskih medija: Milionska pomoć prijatelja

27. januar 2022, 14:23 Nedim Sejdinović
FOTO: Aleksandar Anđić
Ko i na osnovu čega dobija državnu pomoć: Novine u Srbiji
Copied

Medijski zakoni, zahvaljujući kojima je Srbija skočila na komparativnim listama medijskih sloboda polovinom prošle decenije, doprineli su – ili bolje rečeno, njihova šalabajzerska primena – tome da srpska medijska scena nikada u istoriji nije bila gora. Proces konkursnog sufinansiranja se, uz neke izuzetke, pretvorio u dotiranje režimskih medija

Najvažniji segment medijskih reformi iz 2014. godine, koje su uz velike nade pozdravila esnafska udruženja i međunarodne organizacije, bio je tzv. novi model odnosa države i medija. Ukratko, država mora da izađe iz medijskog vlasništva, ali nastavlja da finansijski interveniše u medijsku sferu tako što konkursno podržava medijske sadržaje od zakonski definisanog javnog interesa, kroz rad stručnih i nezavisnih komisija koje procenjuju vrednost predloga projekata.

Sedam i po godina posle – prema danas objavljenom istraživanju novosadskog Centra za održive zajednice, ali i prema brojnim prethodnim analizama – više je nego jasno da su očekivanja medijskih eksperata, koji su verovali da će novi zakoni potpomoći kvalitetne i profesionalne medije i medijske sadržaje, dramatično izneverena. Medijski zakoni, zahvaljujući kojima je Srbija skočila na komparativnim listama medijskih sloboda polovinom prošle decenije, doprineli su – ili bolje rečeno, njihova šalabajzerska primena – tome da medijska scena valjda nikada u istoriji nije bila gora.

Proces konkursnog sufinansiranja se, uz neke izuzetke, pretvorio u dotiranje režimskih medija. Veliki privatizovani mediji, koji su dospeli u stranačke ruke, još uvek su paternalizovani od, pre svega, lokalnih samouprava, i dobijaju ogromne novce građana za kreiranje režimskih propagandnih poruka. Tako građani sami izdašno plaćaju da budu dezinformisani i “raspamećivani”. A o tome ko će dobiti pare uglavnom odlučuju “stručnjaci” koje je delegirala vlast, i koji često samo u delo sprovode odluke koje su prethodno donete u stranačkim prostorijama.

Kako to kod nas biva, zakoni idu drumom, a stvarnost šumom. Teško da će ogroman trud novinarskih i medijskih udruženja uroditi plodom, da u igrokazu novih medijskih reformi, popravljajući zakon, poprave medijsku scenu. Apsurdno je pokušavati izmenama legislative naterati vlast da poštuje zakone. Pre će naprednjaci priznati genocid u Srebrenici nego što će se odreći kontrole nad medijskom scenom, koju ostvaruju, dobrim delom, novcem iz budžeta.

Prema podacima Centra zaodržive zajednice, država je na svim nivoima od 2015. do kraja 2021. godine utrošila više od 85 miliona evra za medijske konkurse. Najveći deo tog novca završio je u rukama naprednjačkih medijskih poslenika, odnosno za propagandne delatnosti, pogotovo na nivou lokalnih samouprava: za sufinansiranje njihovih medijskih sadržaja u ovom periodu izdvojeno je 66,8 miliona evra ili bezmalo četiri petine ukupnih sredstava. Nešto je bolja situacija na konkursima Ministarstva kulture i informisanja.

Prezentovani podaci samo su jedna od “tajni” sadašnje konfiguracije medijske scene, odnosno apsolutne dominacije medija bliskih vlasti. Ovoj, ali i drugim analizama, otimaju se skriveni podaci o tome koliko novca režimski mediji dobijaju na druge načine – preko javnih preduzeća, privatnih preduzeća koja imaju dil sa vlašću i sa njima povezanim firmama. Sveobuhvatnija analiza bi otkrila suštinu naša nesrećne scene, progovorila o nivou korupcije, ali bi se njome morao baviti tim ozbiljnih finansijskih, domaćih i stranih forenzičara. U medijima je, kao i u krimi-romanima, najvažnije pratiti putanje novca.

Prema prezentovanom istraživanju, najviše novca građana za šest godina putem konkursa dobila je Radio-televizija Novi Pazar (2,61 miliona evra), RTV Belle Amie iz Niša (1,13 miliona), Novosadska TV (1, 09 miliona), Sremska televizija (973 hiljade evra) i Studio B (907 hiljada). Svih pet televizija su bliske vlasti, a četiri od njih su bile predmet privatizacije 2015. i 2016. godine i iz državnih su dospele u stranačke ruke.

Prema Pravilniku o sufinansiranju javnog interesa u sferi javnog informisanja, jedan od glavnih kriterijuma, prilikom ocenjivanja predloga projekta, jeste aplikantovo poštovanje Kodeksa novinara Srbije. Prema analizi Saveta za štampu, u periodu od jula do septembra prošle godine, deset dnevnih listova koji izlaze u Srbiji prekršili su Kodeks čak 2.625 puta. Neslavni rekorderi su “Alo” (570), “Informer” (448) i “Srpski telegraf” (437). Istraživanje COZ-a navodi da su izdavači ovih medija od 2015.  do 2021. prihodovali putem konkursa više od 900.000 evra. Toliko o poštovanju pravnih akata u Srbiji i tome da će izmenjeni zakoni doneti neki boljitak.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Centar za održive zajednice dotiranje medija finansiranje medija javni interes konkursno sufinansiranje Mediji medijske reforme medijski zakon Ministarstvo za kulturu i informisanje novinarski kodeks
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Dva protesta u Beogradu

21.jun 2025. S.Ć.

Poruke sa protesta: Na Vidovdan će se desiti stvari koje se ne očekuju

Studenti akcijom „Buna park“ prikupljaju sredstva za vanredne izbore, a građani su na protestu ispred zgrade RIK-a. Za to vreme iz Pionirskog parka se ore četničke pesme

Akcija

21.jun 2025. S.Ć.

Studenti ETF-a: Novine za sve koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju

Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna

Protesti u Srbiji

21.jun 2025. S.Ć.

Beograd i Sremski Karlovci: Studenti i građani zajedno pred Vidovdan

U Beogradu je prvi protest počeo ispred Pravnog fakulteta, a drugi je najavljen za 18.30 ispred zgrade RIK-a zato što „Cirkus mora da stane“, istovremeno kad i „Priprema za Vidovdan“ u Sremskim Karlovcima

Najveći protest u istoriji Srbije

Protest u Beogradu

21.jun 2025. K. S.

Pred protest 28. juna: Širenje panike u režimskim medijima

Po receptu pred svaki veliki protest koji su organizovali studenti, režimski mediji i njihovi gosti pred Vidovdan pokrenuli su novu akciju zastrašivanja građana

Prinudna iseljenja

21.jun 2025. K. S.

Vučić najavljuje promenu Ustava zbog izvršitelja

Predsednik Srbije predlaže izmene Ustava koje bi zaštitile građane od prinudnog iseljenja iz sopstvenog doma tokom izvršnih postupaka

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure