img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Obrazovni sistem

Nametanje državne mature: Sve apsurd do apsurda

16. jun 2022, 08:29 Filip Mirilović
Foto: Tanjug
Čas jedno, čas drugo: Neizvesnost mature
Copied

Za dve godine bi trebala prvi put da se polaže državna matura. Učenici su protiv, fakulteti takođe, ali je Ministarstvo prosvete odlučno da je sprovede. Nacrt državne mature po zamisli onih koji je guraju je prepun apsurda i nelogičnosti, a mnogo toga je prosto gurnuto pod tepih. Ministarstvo ističe “saradnju” sa učenicima, a istovremeno im poručuje da se oni, kojih se direktno tiče, “ništa ne pitaju”. Nova državna matura najviše bi pogodila učenike koji su srednju školu započeli po starim pravilima

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja pokušava da po svaku cenu progura uvođenje državne mature, koja bi u teoriji, pored ostalog, trebalo da zameni prijemne ispite na fakultetima. U praksi to i nije baš tako, ali je sigurno da Ministarstvo u samohodu pokušava da odluči o budućnosti srednjoškolaca, iako i dalje nema rešenja za brojne izazove koje bi ovakva matura nosila sa sobom.

Prema upitnoj viziji onih koji su je osmislili trebalo bi da se održava u dva roka, a iste testove polagale bi sve škole. Polagala bi se tri predmeta i svi učenici bi radili zadatke svih nivoa – osnovnog, srednjeg i naprednog – i oni koji su časove matematike imali dva puta nedeljno, i oni koji su imali pet časova nedeljno. I osobe sa smetnjama u razvoju bi polagale iste testove, ali bi verovatno imale više vremena za test.

Ministarstvo je smslilo da se kao obavezni predmeti polažu i srpski jezik i matematika, barem za one smerove koji su imali matematiku sve četiri godine. Prema tome bi nekome ko želi da upiše društvene nauke, upis na fakultet jednako zavisio od matematike kao i onome ko cilja Elektrotehnički fakultet ili PMF.

Kada dolazi do ovako bitnih sistemskih izmena, obično se sačeka da prođe neki vremenski rok pre nego što se one implementiraju. U ovom slučaju trebalo bi sačekati makar dok oni koji su upisali srednju školu po “starom sistemu” ne završe sve četiri godine.

Međutim, Ministarstvo je odlučilo da za to nema potrebe – prva državna matura zakazana je za generaciju koja je sada završava drugu godinu i škole bi trebalo da je realizuju školske godine 2023/24.

Čemu bi ovo trebalo da služi?

U teoriji, državna matura bi trebalo da poboljša kvalitet srednjoškolskog obrazovanja, kao i da olakša upisivanje na fakultet – odnosno da oslobodi maturante svih troškova i zavrzlama oko prijemnih ispita.

Prvi argument se zasniva na tome da će deca morati više da uče kako bi položila konačnu maturu, što je unapred problematično jer se vrlo često ovakve provere znanja zasnivaju dobrim delom na prepisivanju. To se, uostalom, dešavalo i na eksperimentima sa malom maturom. Posledično, znanje neće nužno biti garant uspeha, već veština snalažljivosti. Tu je i faktor (ne)sreće na koga će učenici nabasati da im dežura.

Varanje na testovima, prepisivanje, korišćenje telefona ili bubica je sistemski problem koji na neki način mora biti rešen da bi imalo smisla uvoditi državne mature. Na prijemnim ispitima na fakultetima je prag tolerancije za one koje uhvate znatno snižen, a kandidati uhvaćeni u varanju nemaju više mogućnost da ponove prijemni, pa se to samim tim manje radi – što ne zanči da se uopšte ne pokušava.

Drugi argument vezan za ukidanje prijemnih ispita je takođe i više nego problematičan, s obzirom da su fakulteti među prvima digli glas protiv ove provere znanja, pa su pojedini fakulteti odmah najavili da će i pored državne mature organizovati prijemne ispite. Zakon o visokoškolskom obrazovanju im to i dozvoljava.

Na sajtu Ministartva navode da fakulteti ne veruju rezultatim sa sadašnje mature, te da zato žele da izmene važeći sistem. Međutim, kako se ranije mediji izveštavali, predstavnici fakulteta nemaju poverenja ni u ovaj projekat, niti su zadovoljni načinom na koji su bili uključeni u izradu državne mature i odlučivanje o njenoj primeni.

Ovde dolazi do još većeg apsurda Ministarstva – oni su sami predložili da neki fakulteti mogu da organizuju dodatne provere, što znači da bi maturanti i budući studenti morali da prolaze nekoliko krugova filtriranja, a da nije precizirano šta će biti merodavno. Ovo rešenje obesmišljava celi projekat.

“Vi se ništa ne pitate”

Predstavnik Udruženja srednjoškolaca “I mi se pitamo” Luka Babić, učenik druge godine u Trećoj beogradskoj gimnaziji, objavio je tekst u “Peščaniku” koji sumira njihove utiske sa sastanka sa predstavnicima Ministarstva prosvete. Nakon što se kadar ministra Branka Ružića pohvalio kako je ovo “prvi put da su učenici uključeni u proces odlučivanja”, jasno su im stavili do znanja da su svi “zakonski i podzakonski akti već gotovi i da nema prostora za izmene”.

Na pitanje učenika Babića kako mogu da tvrde da i oni participiraju u odlučivanju, ako je već sve odlučeno, predstavnici su dali direktan odgovor – “vi se ništa ne pitate”.

Svršen čin

Koncept državne mature usvojen je još 2017. godine Izmenama zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju u članovima 60,61 i 62. Više puta je odlagano kada će državna matura početi da se realizuje. Jedan od razloga za odlaganje je svakako pravdanje Ministarstva prosvete da je epidemija korone usporila proces pripreme.

Novim Izmenama istog zakona iz 2021. godine, odlučeno je da će prva državna matura biti održana 2023/24 školske godine. Ministar prosvete u odlazećoj Vladi Branko Ružić odgodio je privođenje kraju realizacije, ostavivši to za sledeće ministrovanje, bilo njegovo, bilo nekog drugog.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Branko Ružić državna matura Luka Babić Ministarstvo prosvete zakon o visokoškolskom obrazovanju
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Voz

09.septembar 2025. K. S.

Voz zaglavljen u tunelskoj cevi kod Vukovog spomenika duže od tri sata

Duže od tri sata, u tunelskoj cevi kod stajališta Vukov spomeni, u tunelskoj cevi blokirana je kompozicija na liniji Pančevo - Zemun

Evropski parlament

09.septembar 2025. K. S.

Opozicija u Strazburu tražila da EP uvede sankcije Vučiću, Brnabić, Dačiću i Macutu

Predstavnici opozicije Srbije koji borave u Strazburu, zatražili su uvođenje sankcija predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i drugim visokim funkcionerima

Protest u Nišu

Studentski protesti

09.septembar 2025. K. S.

„Koga nazivate ustašama“: Novi studentski protest u Nišu

Pošto su gradonačelnik Niša i odbornik SNS-a nazvali studente i građane „ustašama“, studenti pozivaju na protest u utorak od 17 časova ispred Skupštine grada

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić

Beograd

09.septembar 2025. Milica Srejić

Šta u teoriji, a šta u praksi znači što DRI traži Šapićevo razrešenje

Skupštini grada Beograda Državna revizorska institucija uputila je zahtev za razrešenje gradonačelnika Aleksandra Šapića. Šta to uopšte znači i koliko je relano da snosi posledice

Evropski parlament

Evropski parlament

09.septembar 2025. M. L. J.

Ujedinjen nastup opozicje u Strazburu: Vučiča treba tretirati kao Lukašenka

Srpski opozicioni lideri uspeli su da se dogovore da ujedinjeni poslanike Evropskog parlamenta obaveste o urušavanju demokratije u Srbiji, policijskoj brutalnosti i transformaciji Aleksandra Vučića u Lukašenka

Komentar

Komentar

Usamljenost vođe

A da šta smo drugo očekivali dame i gospodo, građanke i građani? Da će predsednik svih građana po povratku s onog bala vampira u Kini da shvati kako je budućnost ove zemlje u poštovanju zakona, demokratskim procedurama i republikanskoj podeli vlasti, obrazovanju i uzdizanju kulture?

Ivan Milenković

Komentar

Satanski smeh Aleksandra Vučića

Aleksandar Vučić odaje utisak duboko frustriranog čoveka koji uživa u patnji drugih. Njegov kez ujedno je i njegov stav prema Novom Sadu, njegovim žiteljima i, posebno, šesnaestero mrtvih u padu nadstrešnice

Filip Švarm

Pregled nedelje

Čujemo se Novi Sade, odlično se čujemo

U Novom Sadu, u Zaječaru, u Novom Pazaru, u svakoj školi u kojoj se sprovode staljinističke čistke i na svakom mestu gde vladaju nepravda, laž i strah dok pada pomrčina ukidanja ustavno-pravnog poretka, građani Srbije i te kako čuju jedni druge

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure