Svim silama je gurao istragu slučaja "Žuta kuća", ispitivao je zloglasne zatvore CIA u Evropi i nije se plašio nikoga. Tako Dika Martija u razgovoru za "Vreme" opisuje Milan St. Protić, koji ga je odlično poznavao. "Nije bio lak za saradnju, ali mene je impresionirao njegov nezavisni duh"
Neverovatna energija i nezavisni duh Dika Martija doveli su do čuvenog izveštaja o slučaju „Žute kuće“ na severu Albanije, u kojoj su ubijani Srbi, a njihovi organi preprodavani na crnom tržištu, kaže za „Vreme“ istoričar Milan St. Protić.
Milan St. Protić ga je izvrsno poznavao jer se Protićevo imenovanje za ambasadora Srbije u Švajcarskoj poklopilo sa Martijevim imenovanjem za specijalnog izvestioca Saveta Evrope za „Žutu kuću“.
„Sarađivali smo punih godinu i po dana i među nama se stvorilo, ako ne baš prijateljstvo, a ono veliko razumevanje“, priseća se Protić.
„To je ogromna zasluga Dika Martija i našeg Tužilaštva za ratne zločine, tada sa Vladimirom Vukčevićem na čelu. Oni su imali izvanredan dokazni materijal. Na to je došla neverovatna upornost Martija“, dodaje Protić.
„Nije bio lak za saradnju“
Dik Marti, čovek širokog obrazovanja, zapravo je švajcarski Italijan, baš kao i Karla del Ponte. Upravo ga je ona nasledila na mestu tužioca kantona Tičino kad je postao švajcarski senator kao član Liberalno-radikalne partije.
U Savetu Evrope se još pre „Žute kuće“ proslavio izveštajem o zloglasnim i tajnim „kaznionicama“ CIA u nekoliko evropskih zemalja. Onde su nečovečno mučeni osumnjičeni za terorizam.
„Time se veoma zamerio Amerikancima. Niti su oni marili njega, niti je on mario njih“, kaže Protić.
foto: Marija JankovićMilan St. Protić
„Iako je znao engleski vrlo dobro, nikad nije hteo da priča na tom jeziku. Sa mnom je pričao na francuskom, to mu je bio intelektualni jezik. Maternji mu je bio italijanski, ali je dobar deo školovanja prošao na francuskom“, kaže naš sagovornik.
Dik Marti je, dodaje Protić, bio jedan od retkih ljudi apsolutnog nezavisnog duha današnjeg vremena.
„Nikome nije polagao račune i nikoga nije uvažavao bez osnova. Nije bio lak za saradnju, ali mene je impresionirao njegov nezavisni duh.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Požari u Hrvatskoj i Srbiji su tokom noći uglavnom bili mirniji, ali vatrogasci i dalje dežuraju na terenu, dok visoke temperature, suša i vetar otežavaju potpuno gašenje
Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“
Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla
Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.