Lider francuskog krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN) Žordan Bardela predvodiće novoformiranu desničarsku grupaciju u Evropskom parlamentu (EP) „Patriote za Evropu“. Bardela je nakon poraza na izborima u Francuskoj istakao da će ta „velika grupacija uticati na ravnotežu snaga u Evropi, odbacivanje poplave migranata, kaznenu ekologiju i oduzimanje našeg suvereniteta“
On je istakao da će sa svojim partnerima raditi zajedno kako bi ponovo preuzeli „naše institucije i preorijentisali politike da služe našim nacijama i narodima“, piše Bi-Bi-Si.
„Patriotski manifest za mir, bezbednost i razvoj“
Osnivanje saveza „Patriote za Evropu“ najavili su u junu premijer Mađarske Viktor Orban, predsednik krajnje desničarske Slobodarske partije Austrije (FPO) i lider populističke Akcije nezadovoljnih građana (ANO) u Češkoj Andrej Babiš.
Orban je naveo da su oni potpisali „patriotski manifest“ i da obećavaju „mir, bezbednost i razvoj umesto rata, migracija i stagnacije koju je donela briselska elita“.
Foto: AP/Laszlo BaloghMađarski premijer Viktor Orban
Stranke desnice i krajnje desnice u 12 evropskih zemalja, kao što su portugalska desničarka partija Šega (Chega), španska partiija Voks (Vox), holandska Partija za slobodu (PVV), Danska narodna partija i partija flamanskih nacionalista iz Belgije Flamanski interes (Vlaams Belang) najavile su da će se u narednih nedelju dana pridružiti savezu „Patriote za Evropu“.
Savezu se već pridružili Nacionalno okupljanje i italijanska desničarska populistička partija Liga, čime je ukupan broj članova grupe porastao na 84.
Većina tih partija je pripadala grupi Identitet i demokratija (ID), koja je prestala da postoji, a sa 30 poslanika u EP, Bardelino Nacionalno okupljanje biće najveća partija u savezu „Patriote za Evropu“.
Taj savez je treći po veličini u EP, posle Evropske narodne partije (EPP) desnog centra i Socijalista i demokrata (S&D) levog centra.
Braća Italije i AfD nisu u savezu
Posebno je primetno odsustvo partija Braća Italije (Fratelli d’Italia) italijanske premijerke Đorđe Melonija, koja pripada savezu evropskih Konzervativaca i reformista (ECR), i nemačka Alternativa za Nemačku (AfD) koja je postala svojevrsni politički beskućnik nakon niza skandala ranije tokom 2024. godine.
Foto: AP Kopredsednici AfD-a Tino Krupala i Alis Vajdel
Krajem juna 2024. godine visoki funkcioner AfD po drugi put se našao pred sudom jer je u decembru 2023. godine drugi put svesno koristio nacistički slogan na skupu u nemačkoj saveznoj državi Tiringiji.
Bjorn Hoke je prethodno u maju 2024. godine kažnje sa 13.000 evra zbog prethodnog korišcćenja slogana.
Na političkom skupu, Hoke je, prema pisanju Al Džazire uzviknuo frazu „sve za“, podstičući ljude da mu odgovore – Nemačku.
Taj moto, „Sve za Nemačku“ zabranjen je u toj zemlji zajedno sa drugim nacističkim sloganima i simbolima, jer ih je koristila paravojna grupa Šturmabtajlung (SA) zloglasnog Ernesta Rema, a koja je igrala ključnu ulogu u dolasku Adolfa Hitlera na vlast.
Pridruživanju poljske partije Pravo i pravda (PiS) savezu „Patriote za Evropu“ stopirao je sam Orban, pa je rukovodstvo te partje odlučilo da ostane u savezu ECR.
Predsednik Flamanskog interesa Tom Van Griken rekao je da „desničarske, patriotske i nacionalističke stranke“ koje čine savez „Patriote za Evropu“ imaju „više zajedničkog od onoga što ih deli“.
Ipak, stranke članice saveza „Patriote za Evropu“ se razlikuju u nekim ključnim oblastima, posebno u pogledu njihovog stava o NATO-u i podršci Evropskoj uniji Ukrajini.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Najava predsednika Vučića da će abolirati državne funkcionere u slučaju Generalštab tumači se kao njegov stav da je svemoćan i u okviru institucija. Komentar Srđana Šajna je jedan od takvih
Poslednji slučajevi napada na tužioce i sudije nameću pitanje: da li pritisci Vučićevog režima ulaze u novu fazu, od institucionalnog ometanja i medijskih kampanja do direktnih fizičkih obračuna
Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!