

Komunikacija
Zašto je njuzleter zlatna koka za Studentsku listu
Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?




Demonstracija sile i sa ruske i sa američke strane preti da postane svakodnevna realnost u vremenima najvećih tenzija od Hladnog rata. Samo je pitanje ko je spreman dalje da ode u provociranju onog drugog i dokle ide crvena linija koja se nikako ne bi smela preći
Letovi dva dva najveća strateška američka bombardera Boinga B-52 zvani “leteće tvrđave”, najavljena su za danas iznad Dubrovnika, da bi se kasnije zaputili prema Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Albaniji. Krenuće iz jedne od najvećih američkih vazduhoplovnih baza u Evropi – Glosteršir u Velikoj Britaniji.
SAD, odnosno NATO demonstrira silu i šalje jasnu poruku balkanskim članicama da je uz njih. Takođe, ali pre tri nedelje, Jadranskim morem je prodefilovala ruska ratna mornarica.
Vest da su ruski ratni brodovi na Jadranu, objavila je prvo italijanska “La republika”, a kasnije potvrdilo i hrvatsko ministarstvo odbrane. Oni su se navodno tako rasporedili da su blokirali izlaz američkom nosaču aviona “USS Truman”.
Međutim, nosaču su se pridružili brodovi iz Turske, Grčke, Italije, Španije i SAD, napravili kvadrat oko njega, I svetu jasno dali na znanje da se NATO neće odreći kontrole nad Jadranom.
Ruske brodove su svo vreme pratile italijanske krstarice, kao i lovci ratnog vazduhoplovstva te države.
Ovakve aktivnosti ruske vojske nisu novost, ali su se do sada uglavnom dešavale na Mediteranu i na Severnom moru. Na ovaj način, zvanični Kremlj testira organizaciju NATO saveza i ispituje kako se članice ovog Saveza ponašaju u kriznim situacijama.
Radio Slobodna Evropa je citirao jednog italijanskog admirala po kome je ruski predsednik Vladimir Putin krajem jula potpisao dokument kojim “Mediteran naziva strateškim područjem koje će biti stožer sukoba s NATO-om”, te da će “Rusi tu stalno održavati stabilnu pomorsku silu“.
Rusija je inače preoblikovala jednu sirijsku luku za svoje potrebe.
“Leteće tvrđave” mogu da lete 24 časa dnevno, ali i da nose više nuklearnih raketa sa nekoliko bojevih glava. Takođe mogu nositi i savremene rakete sa mogućnošću samostalnog leta. Ovi bombarderi su korišeni uglavnom u svim američkim intervencijama od kad su nastali. Za vreme bombardovanja Jugoslavije 1999. godine, bili su angažovani na “zasipanju” granice sa Albanijom.
Nastali su nakon Drugog svetskog rata, a za vreme najvećih tenzija između SSSR i SAD-a, bili su stalno u pripravnosti.
Potezima poput današnjeg preleta i ulaska u Jadran, NATO i Ruska Federacija šalju jasne poruke članicama i nečlanicama, saveznicima i nesaveznicima da su uveliko prisutni, sada kada su tenzije između Rusije i NATO zemalja na vrhuncu.
F.M./RSE/Danas
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?


Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini


Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo


U okviru višednevne posete Kini, srpska delegacija učestvuje u nizu sastanaka sa kineskim zvaničnicima. Miloš Vučević je potpisivanje memoranduma opisao kao priliku za učenje iz kineskog modela razvoja i jačanje bilateralne saradnje


Drugi put za nekoliko meseci program televizije Informer je zabranjen u Crnoj Gori zbog govora mržnje i negiranja nacionalnog identiteta Crnogoraca
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve