img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Dan 23: Putinova manifestacija u Moskvi i razgovor Bajdena i Sija

19. mart 2022, 09:45 J.H.
Foto: AP Photo/Andrew Marienko
Bombardovanje nesmanjenom žestinom: Harkov
Copied

Na stadionu Lužnjiki u Moskvi Putin je demonstrirao patriotizam i odlučnost. Predsednici SAD i Kine Bajden i Si razgovarali su o ratnoj krizi. Ruski civilni avioni menjaju lokaciju, elektromreža Ukrajine se priključila evropskoj, ruske kopnenne trupe ne ostvaruju nikakav napredak, bombardovanje i granatiranje ukrajinskih gradova se nastavlja nesmanjenom žestinom

Gotovo sve televizije zapadne Evrope i severne Amerike emitovale su delove propagandističko-patriotske manifestacije na stadionu Lužnjiki u Moskvi povodom godišnjice pripajanja Krima Ruskoj Federaciji 18. marta 2014. Vrhunac je bio govor Vladimira Putina. Njegova namera jeste bila da ga čuje ceo svet.

Russia Crimea Reunification Anniversary
Vladimit Putin na stadionu Lužnjiki u Moskvi / Foto: Alexander Vilf/Sputnik Pool Photo via AP

Putin je u poslednje vreme često kritikovan što se ne pojavljuje u javnosti, prikazuje se samo u svom carski opremljenom kabinetu. Možda je i zbog toga sada hteo da se pokaže pred širokim narodnim masama.

Dopisnik nemačkog RTL-a, koji je bio prisutan, je rekao da se zna da su mnogi zaposleni u državi bliskim institucijama dobili nalog da prisustvuju svečanosti, ali da ih je mnogo došlo i dobrovoljno. Na osnovu nezavisnog ispitivanja javnog mnenja RTL prenosi da 71 odsto stanovnika Ruske Federacije bezrezervno stoji zu svog predsednika.

Razgovor Bajdena i Sija

Glavna vest jučerašnjeg dana je ipak dvočasovni telefonski razgovor kineskog predsednika Si Đinpinga i njegovo ameičkog kolege Džoa Bajdena. Njih dvojica se odavno poznaju i lično iz vremena kad su bili potpredsednici svojih zemalja.

Foto: AP Photo/Susan Walsh, File)
Razgovor na vrhu: Džo Bajden i Si Đinping / Foto: AP Photo/Susan Walsh

Za Kinu je ogroman politički poen što je Bajden dramatično molio da dođe do ovog razgovora čime ju je priznao kao ravnopravnog suigrača na globalnoj sceni. Kineski predsednik je, koliko može da se zaključi iz medijskih izveštaja, insistirao na obostranoj odgovornosti dve zemlje kao stalnih članica Saveta bezbednosti UN sa pravom veta, da se što pre uspostavi mir u Ukrajini. Si je rekao da ovakvi ratovi nikome nisu potrebni, zahtevao da se rat u Ukrajini završi, ali ni jednom rečju nije osudio Putina.

Prekid leta Lavrova

Nikakvog zvaničnog objašnjenja nema zašto se aviona ruskog ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova na pola puta u pravcu Pekinga iznad Sibira iznenada vratio Moskvu. Da je Si iznenada otkazao da ga primi jer bi to bila smetnja razgovoru sa Bajdenom ne zvuči uverljivo, susreti na takvom nivou se unapred pripremaju i dogovoraju, ne otkazuju se usred započetog putovanja.

Kuda idu ruski avioni

Dosta privatnih aviona je iz Rusije poletelo u pravcu Emirata preko Saudijske Arabije, a državnih letilica za Ufu, Tatjumen i Novosibirsk gde se nalaze bunkeri pripremljeni za najviše rukovodioce države. Da li Rusija premešta svoju elitu na sigurna mesta kao za vreme napada nemačke vojske na Moskvu? Vlada i sve važne instutucije su tada prebačene na sigurno, ali sam Staljin je ostao u glavnom gradu.

Nemački tabloid „Bild“ piše da sve to može biti i skretanje pažnje svetske javnosti sa nečeg drugog što se sprema.

Potraga za naftom

Austrijski levo orijentisani dnevni list „Standard“ piše o nelogičnosti američkih zahteva da se valja odreći svekolike robe iz Rusije, ali se radi nafte SAD udvaraju isto tako diktatorskim režimima u Saudijskoj Arabiji i Venecueli, mada je imaju mnogo više iz sopstvenih izvora od Evrope.

Izbeglička kriza

Russia Ukraine War
Izbeglička kolona pred Lavovom / Foto: AP Photo/Marc Sanye

Pored oko 3,2 miliona Ukrajinaca prebeglih u susedne zapadne zemlje, oko 6,5 miliona ljudi je bežeći od rata interno raseljeno.

Bombardovanje nesmanjenom žestinom

Russia Ukraine War
Mariupolj pod ruskom opsadom / Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka

Ofanziva ruske kopnene vojske već drugi dan nije bitno napredovala, ali se raketiranje i bombardovanje  gradova nastavlja nesmanjenom žestinom, pa je tako juče na red došao i Lavov. Ukrajinci tvrde da su oborili dve od šest raketa ispaljenih na taj grad sa brodova ukotvljenih u Crnom moru pred Odesom.

Purimska zabava u Beču za Jevreje iz Odese

U Odesi je pre početka ovog rata živelo oko 40.000 Jevreja koji su među prvima počeli da beže iz tog grada. Jevreji Austrije su do sada organizovale dolazak njih oko 600 u Beč, gde je čak organizovana purimska zabava sa maskenbalom za jevrejsku decu iz Ukrajine. Purim je praznik veselja koji se slavi sa mnogo dobrih jela i alkoholnih pića, može da se uporedi i sa pokladama u katoličkim zemljama.

„Slava Ukrajine“

Al Jazeera javlja da je generalni direktor Jevrejskog nacionalnog veća Ukrajine Eduard Dolinski podneo zahtev da se promeni ime jednog velikog stadiona na zapadu zemlje koji nosi ime Romana Šuheviča. Šuhevič je bio komandant odreda koji je izvodio masovno streljanje Jevreja i Poljaka. Ruska propaganda se rado poziva i na Dolinskog kada govori o „nacistima“ u Ukrajini i „specjalnoj vojnoj operaciji“ koja za cilj ima „denacifikaciju“, ali on je odbio da da izjavu ruskim medijima.

Pominje se da su pozdrav „Slava Ukrajine“, koji koriste i predsednik Zelenski i mnogi drugi ukrajinski rodoljubi, isto tako koristili i Stepan Bandera i drugi ukrajinski radikalni  nacionalisti koji su sarađivali sa nacistima na pogromu Jevreja.

Spajanje električnih mreža

Ostvarena je najava da se električna mreža Ukrajine priključi evropskoj, a istovremeno to je učinjeno i sa moldavskom.

Zebnja Moldavije

U Moldaviji vlada veliki strah od mogućnosti da Rusije krene i na tu zemlju. Slično Donbasu na istoku Ukrajine, moldavski otpadnički deo Transistrija je praktično pod poptpunim uticajem  Ruske Federacije.

J.H./Reuters/Le Monde/Bild/Standard/Al Jazeera

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Bajden Bandera Jevreji u Odesi Moldavija Rat u Ukrajini Roman Šuhevič Si Đinping Slava Ukrajine Transnistrija Vladimir Putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Oluja“

31.jul 2025. Igor Lasić/Dw

Proslava „Oluje“ u Zagrebu: Vojna parada sa pogledom u prošlost

Vojnim paradom Hrvatska obeležava 30. godišnjicu svog oslobođenja od delimične okupacije. Ta proslava, međutim, otvara brojna pitanja – o sadašnjoj poziciji Hrvatske, ali i o njenoj prošlosti.

Novi Pazar

31.jul 2025. K. S.

Tuča zbog devojke: Mladić preminuo od uboda nožem

Jedan maloletnik preminuo je, a trojica su povređena u tuči koja se u sredu (30. jul) uveče dogodila u Novom Pazaru

Vidimo se na Vidovdan

Protesti u Srbiji

31.jul 2025. K. S.

„Vidimo se na crvenim tačkama“: Gde se danas protestuje?

Za četvrtak, 31. jul, zakazani su novi protesti u Beogradu, ali i drugim gradovima u Srbiji. Gde se sve protestuje?

Problemi u vlasti

31.jul 2025. M. L. J.

Novopazarski obrt: Mala pobuna Vučićevih partnera

Neredi u Novom Pazaru isterali su na površinu probleme u vladajućoj koaliciji. Inače pokorni partneri naprednjaka su se rešili da ovog puta ne ćute. Aleksandar Vučić je besan

Privatno obezbeđenje

30.jul 2025. Katarina Stevanović

Kraljevački batinaši u Novom Pazaru: Interventni odredi SNS-a

Upad privatnog obezbeđenja u zgradu Državnog univerziteta u Novom Pazaru, koji je izazvao nasilno izbacivanje studenata, pokrenuo je talas političkih i društvenih reakcija u Srbiji

Komentar

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure