img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Dan 22: Bombe i diplomatija

18. mart 2022, 09:05 J.H.
Foto: AP Photo/Pavel Dorogoy
Demoliranje raketama: Harkov
Copied

Ponovo su bombardovane mete blizu Lavova. Volodimir Zelenski se obratio Bundestagu. U pozorištu u Mariupolju ima preživelih. Rusija tvrdi da je pronašla dokaze o laboratorijama za hemijsko oružje u Ukrajini i priznaje probleme sa snabdevanjem. SAD upozoravaju Kinu da se uzdrži od podrške Rusiji, a Arnold Švarceneger poziva ruske vojnike da dezertiraju

Jutros je nekoliko ruskih raketa ponovo pogodilo ciljeve blizu ukrajinske granice sa Poljskom. Bombardovani su ciljevi oko aerodroma u blizini Lavova, javlja gradonačelnik tog grada Andrej Sadov. Bombardovanje je potvrdio i dopisnik nemačkog „Špigela“ koji se nalazi na licu mesta. Ukrajinski ekspert Anton Heraščenko javlja da se Lavov i njegova okolina više ne mogu smatrati predelom bezbednim od ruskih napada. Lavov je jedan od sabirnih centara za izbeglice koje stižu iz svih krajeva Ukrajine.

Rusija je zatvorila vazdušni prostor preko Donbasa.

Zelenski u Bundestagu

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski se preko video-linka dramatičnim govorom obratio nemačkom Bundestagu. Dočekan je velikim aplauzom. On je pored ostalog  pomenuo i izgradnju zida između zapadnog i istočnog Berlina koji je na kraju srušen i rekao: „Dragi gospodine kancelaru Šolc, pomozite da se sruši zid koji Ukrajinu razdvaja od Evrope!“ Zamerio je Nemačkoj da se nije odrekla gasa i nafte iz Rusije i da tako plaća za bombe i rakete koje padaju na Ukrajinu.

Možda je bilo nespretno što je rekao da govori i u ime starijih sugrađana koji se sećaju masakra u Babinom Jaru nedaleko od Kijeva gde je u Drugom svetskom ratu ubijeno preko 30.000 Jevreja i gde se danas nalazi spomenik žrtvama. Preživeli tog masovnog ubistva sigurno se sećaju i da su žrtve prepoznavali i hapsili ukrajinski parapolicajci organizacije kontroverznog Stjepana Bandere koji je u današnjoj Ukrajini proglašen nacionalnim herojem, njegovo ime nose mnoge ulice i kasarne, njegovi spomenici su na mnogim trgovima zamenili Lenjinove. Očekuje se reakcija jevrejskih organizacija u Nemačkoj.

Da je postojao zločin u Babinom Jaru postalo je širom sveta poznato zahvaljujući ruskom pesniku Jevgeniju Jevtušenku.  Nikakav spomenik nije bio podignut sve dok 1961. Jevtušenko nije objavio baladu o tom zločinu. Ta balada se verovatno danas u zapadnom svetu ne bi smela ni citirati jer je bio Rus.

Iako su mnogi to očekivali, izostala je izjava ili deklaracija nemačke Vlade posle govora Zelenskog. Naprotiv, pošto je završio, oproštajni aplauz nije bio tako frenetičan, Bundestag je nastavio sa dnevnim redom i prešao na diskusiju o pandemiji. To je izazvalo burne proteste, jer su mnogi poslanici smatrali da se radi o nipodoštavanju nastupa predsednika Ukrajine.

Kancelar Olaf Šolc je zatim primio generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga i ponovio da se NATO neće direktno angažovati u Ukrajini.

Ima preživelih u pozorištu u Mariupolju

Ruske kopnene snage i dalje ne napreduju u pravcu ukrajinskih gradova, ali su nastavile sa intenzivnim bombardovanjem i raketiranjem. Zapadni mediji i ukrajinska vlast tvrde da Rusi namerno gađaju stambene objekte da bi izazivali paniku stanovništva i slomili otpor branitelja.

U Mariupolju je uništena zgrada pozorišta oko koje je velikim slovima vidljivim iz vazduha bilo obeleženo da se u njoj nalaze deca. Prema najnovijim podacima uprkos punom pogotku ima preživelih. U podrumu zgrade se sklonilo više stotina civila koji zbog bombardovanja danima nisu izlazili napolje. U javnost su ranije procurele slike ljudima krcatih prostorija. Oko 80 odsto grada je uništeno.

Russia Ukraine War
Bombardovanje rezidencijalnog dela Kijeva / Foto: AP Photo/Vadim Ghirda

Agencija Rojters javlja da je do danas na Ukrajinu ispaljeno bar 1.000 raketa.

„Gardijan“ javlja da je u  Ukrajini do sada poginulo preko hiljadu ruskih vojnika, a da je na desetine hiljada ranjeno.

„Elektrošok“ za NATO

Predsednik Francuske Emanuel Makron, koga 10. aprila očekuje prvi krug predsedničkh izbora na kojima se ponovo kandidovao, izjavio je da je rat u Ukrajini na NATO delovao kao „elektrošok“. On je pre ukrajinske katstrofe tvrdio da je NATO „klinički mrtav“, a da se sada probudio i ujedinio.

Diplomatski protivnapad Rusije

Rusija je krenula i u diplomatski protivnapad i inicirala sastanak Saveta bezbednosti o hemijskim laboratorijama u Ukrajini za koje je, kako tvrdi, našla dokaze na osvojenim teritorijama. Kina se tom zahtevu priključila.

Američke pretnje Kini

Sjedinjene Američke Države su zapretile Kini ozbiljnim merama ukoliko bude podržala Rusiju. Kineske vlasti se na to samo smeškaju. Kina je drugi najveći američki poverilac, poseduje američke državne obveznice u vrednost od preko 1000 milijardi dolara, njihovom naglom naplatom mogla bi preko noći da sruši  platni promet SAD.

Nesvrstana Indija

Indija, po broju stanovnika druga najveća zemlja na svetu posle Kine, nastavlja da razvija dobre odnose sa Rusijom, od koje kupuje naoružanje, ali ga plaća u sada gotovo bezvrednim rubljama. Indija i sa SAD ima razvijene ekonomske odnose. Na taj način zapravo nastavlja politiku nesvrstanosti Nehrua.

Problemi sa snabdevanjem u Rusiji

Moskva je priznala ozbiljne probleme sa snadbevanjem, inflacijom i nezaposlenošću i upozorila da će u celom svetu zavladati nestašica hrane.

Vladimir Putin je nazvao izdajicama bogataše u velikim ruskim gradovima koji navodno trguju sa guščijim paštetama i ostrigama.

Portparol Kremlja Peskov istovremeno javlja da se pregovori između Moskve i Kijeva nastavljaju u radnim grupama u kojima učestvuju i advokati.

Apel Švarcenegera          

Bvši guverner Kalifornije, glumac i prvak sveta u badibildingu Arnold Švarceneger je izjavio da je njegov idol u mladosti bio ruski prvak sveta u dizanju tegova Jurij Vlasov, da je pred njegovom slikom neumorno vežbao. Obratio se ruskim vojnicima, govorio o svojoj ljubavi prema Rusiji i pozvao ih da ne učestvuju u agresiji na Ukrajinu. “Nemojte da vas se vaša deca stide, kao što se ja stidim svoga oca”. Otac Švarcenegera je u vreme Hitlerove vladavine bio profesionalni policajac.

 

J.H./ARD/RTL/Al Jazeera/Spiegel/Zeit/Standard/Presse/Guardian/Le Monde/TASS

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Arnold Švarceneger Bundestag Lavov Olaf Šolc Rat u Ukrajini Volodimir Zelenski
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Glavni tužilac Tužilaštva za organizovani kriminal Mladen Nenadić

Tužilaštvo za organizovani kriminal

21.novembar 2025. Nemanja Rujević

Da li je tužilac Mladen Nenadić muzičar ili nije muzičar?

Tužilaštvo za organizovani kriminal se u istragama korupcije oko nadstrešnice i Generalštaba našlo između čekića i nakovnja. I još nije sasvim jasno: hoće li oni da rade svoj posao i hapse koga treba, makar i ministre? Ili neće?

Predsednički kandidat u RS Siniša Karan i Milorad Dodik koji se smeje u pozadini

Prevremeni predsednički izbori u Republici Srpskoj

21.novembar 2025. Tanja Topić

Predsednički kandidat Siniša Karan: „Drugi oblik Milorada Dodika“

Vanredni predsednički izbori u Republici Srpskoj pokazaće da li će Milorad Dodik, unatoč sudskoj zabrani, ostati doživotni predsednik, istina u nekom drugom fizičkom pojavnom obliku

Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju „Ćacilend”, a potom im razbio kameru.

Napad na N1

20.novembar 2025. V. K.

Ekipa televizije N1 napadnuta u blizini Ćacilenda

Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju Ćacilend, a potom im razbio kameru. Sumnja se da je napadač jedan od ljudi iz KRIK-ove baze podataka

KiM

20.novembar 2025. N. M.

Raspuštena Skupština: Na Kosovu se spremaju novi izbori

Predsednica Kosova Vjosa Osmani u četvrtak je potpisala odluku o raspuštanju Skupštine, nakon što kandidat za premijera Gljauk Konjufca ni u drugom pokušaju nije uspeo da formira vladu

Studentski protesti

20.novembar 2025. I.M.

Studenti pred Tužilaštvom: Nećemo odustati od odbrane Generalštaba

Okupljeni studenti poručili su da su svedočenja o zloupotrebama u vezi sa Generalštabom postala nesporna i da se odgovorni vraćaju na funkcije. Predali su pismo tužiocu tražeći istragu do kraja

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure