Ponovo su bombardovane mete blizu Lavova. Volodimir Zelenski se obratio Bundestagu. U pozorištu u Mariupolju ima preživelih. Rusija tvrdi da je pronašla dokaze o laboratorijama za hemijsko oružje u Ukrajini i priznaje probleme sa snabdevanjem. SAD upozoravaju Kinu da se uzdrži od podrške Rusiji, a Arnold Švarceneger poziva ruske vojnike da dezertiraju
Jutros je nekoliko ruskih raketa ponovo pogodilo ciljeve blizu ukrajinske granice sa Poljskom. Bombardovani su ciljevi oko aerodroma u blizini Lavova, javlja gradonačelnik tog grada Andrej Sadov. Bombardovanje je potvrdio i dopisnik nemačkog „Špigela“ koji se nalazi na licu mesta. Ukrajinski ekspert Anton Heraščenko javlja da se Lavov i njegova okolina više ne mogu smatrati predelom bezbednim od ruskih napada. Lavov je jedan od sabirnih centara za izbeglice koje stižu iz svih krajeva Ukrajine.
Rusija je zatvorila vazdušni prostor preko Donbasa.
Zelenski u Bundestagu
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski se preko video-linka dramatičnim govorom obratio nemačkom Bundestagu. Dočekan je velikim aplauzom. On je pored ostalog pomenuo i izgradnju zida između zapadnog i istočnog Berlina koji je na kraju srušen i rekao: „Dragi gospodine kancelaru Šolc, pomozite da se sruši zid koji Ukrajinu razdvaja od Evrope!“ Zamerio je Nemačkoj da se nije odrekla gasa i nafte iz Rusije i da tako plaća za bombe i rakete koje padaju na Ukrajinu.
Možda je bilo nespretno što je rekao da govori i u ime starijih sugrađana koji se sećaju masakra u Babinom Jaru nedaleko od Kijeva gde je u Drugom svetskom ratu ubijeno preko 30.000 Jevreja i gde se danas nalazi spomenik žrtvama. Preživeli tog masovnog ubistva sigurno se sećaju i da su žrtve prepoznavali i hapsili ukrajinski parapolicajci organizacije kontroverznog Stjepana Bandere koji je u današnjoj Ukrajini proglašen nacionalnim herojem, njegovo ime nose mnoge ulice i kasarne, njegovi spomenici su na mnogim trgovima zamenili Lenjinove. Očekuje se reakcija jevrejskih organizacija u Nemačkoj.
Da je postojao zločin u Babinom Jaru postalo je širom sveta poznato zahvaljujući ruskom pesniku Jevgeniju Jevtušenku. Nikakav spomenik nije bio podignut sve dok 1961. Jevtušenko nije objavio baladu o tom zločinu. Ta balada se verovatno danas u zapadnom svetu ne bi smela ni citirati jer je bio Rus.
Iako su mnogi to očekivali, izostala je izjava ili deklaracija nemačke Vlade posle govora Zelenskog. Naprotiv, pošto je završio, oproštajni aplauz nije bio tako frenetičan, Bundestag je nastavio sa dnevnim redom i prešao na diskusiju o pandemiji. To je izazvalo burne proteste, jer su mnogi poslanici smatrali da se radi o nipodoštavanju nastupa predsednika Ukrajine.
Kancelar Olaf Šolc je zatim primio generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga i ponovio da se NATO neće direktno angažovati u Ukrajini.
Ima preživelih u pozorištu u Mariupolju
Ruske kopnene snage i dalje ne napreduju u pravcu ukrajinskih gradova, ali su nastavile sa intenzivnim bombardovanjem i raketiranjem. Zapadni mediji i ukrajinska vlast tvrde da Rusi namerno gađaju stambene objekte da bi izazivali paniku stanovništva i slomili otpor branitelja.
U Mariupolju je uništena zgrada pozorišta oko koje je velikim slovima vidljivim iz vazduha bilo obeleženo da se u njoj nalaze deca. Prema najnovijim podacima uprkos punom pogotku ima preživelih. U podrumu zgrade se sklonilo više stotina civila koji zbog bombardovanja danima nisu izlazili napolje. U javnost su ranije procurele slike ljudima krcatih prostorija. Oko 80 odsto grada je uništeno.
Russia Ukraine WarBombardovanje rezidencijalnog dela Kijeva / Foto: AP Photo/Vadim Ghirda
Agencija Rojters javlja da je do danas na Ukrajinu ispaljeno bar 1.000 raketa.
„Gardijan“ javlja da je u Ukrajini do sada poginulo preko hiljadu ruskih vojnika, a da je na desetine hiljada ranjeno.
„Elektrošok“ za NATO
Predsednik Francuske Emanuel Makron, koga 10. aprila očekuje prvi krug predsedničkh izbora na kojima se ponovo kandidovao, izjavio je da je rat u Ukrajini na NATO delovao kao „elektrošok“. On je pre ukrajinske katstrofe tvrdio da je NATO „klinički mrtav“, a da se sada probudio i ujedinio.
Diplomatski protivnapad Rusije
Rusija je krenula i u diplomatski protivnapad i inicirala sastanak Saveta bezbednosti o hemijskim laboratorijama u Ukrajini za koje je, kako tvrdi, našla dokaze na osvojenim teritorijama. Kina se tom zahtevu priključila.
Američke pretnje Kini
Sjedinjene Američke Države su zapretile Kini ozbiljnim merama ukoliko bude podržala Rusiju. Kineske vlasti se na to samo smeškaju. Kina je drugi najveći američki poverilac, poseduje američke državne obveznice u vrednost od preko 1000 milijardi dolara, njihovom naglom naplatom mogla bi preko noći da sruši platni promet SAD.
Nesvrstana Indija
Indija, po broju stanovnika druga najveća zemlja na svetu posle Kine, nastavlja da razvija dobre odnose sa Rusijom, od koje kupuje naoružanje, ali ga plaća u sada gotovo bezvrednim rubljama. Indija i sa SAD ima razvijene ekonomske odnose. Na taj način zapravo nastavlja politiku nesvrstanosti Nehrua.
Problemi sa snabdevanjem u Rusiji
Moskva je priznala ozbiljne probleme sa snadbevanjem, inflacijom i nezaposlenošću i upozorila da će u celom svetu zavladati nestašica hrane.
Vladimir Putin je nazvao izdajicama bogataše u velikim ruskim gradovima koji navodno trguju sa guščijim paštetama i ostrigama.
Portparol Kremlja Peskov istovremeno javlja da se pregovori između Moskve i Kijeva nastavljaju u radnim grupama u kojima učestvuju i advokati.
Apel Švarcenegera
Bvši guverner Kalifornije, glumac i prvak sveta u badibildingu Arnold Švarceneger je izjavio da je njegov idol u mladosti bio ruski prvak sveta u dizanju tegova Jurij Vlasov, da je pred njegovom slikom neumorno vežbao. Obratio se ruskim vojnicima, govorio o svojoj ljubavi prema Rusiji i pozvao ih da ne učestvuju u agresiji na Ukrajinu. “Nemojte da vas se vaša deca stide, kao što se ja stidim svoga oca”. Otac Švarcenegera je u vreme Hitlerove vladavine bio profesionalni policajac.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uoči najavljene posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Čačku, na društvenim mrežama pojavio se poziv građanima da se okupe u centru grada. Nakon što je izašao iz prostorija TV „Lav", građani ga vređali i izviždali
Bivši šef kabineta Aleksandra Šapića je pravosnažno osuđen za davanje mita. Hoće li gradonačelnik Beograda sada ispuniti sopstveno obećanje i podneti ostavku?
U Berlinu je predstavljeno preliminarno istraživanje o mentalnom zdravlju učesnika protesta u Srbiji. Rezultati pokazuju da su pritisci i nasilje povezani sa većim nivoom anksioznosti i stresa, ali i da kolektivni angažman i solidarnost mogu da podstaknu osećaj smisla, otpornost i posttraumatski rast
Lider Srpske desnice Miša Vacić ponovo je u Rimu salutirao „rimskim pozdravom“, poznatom i kao fašistički pozdrav. Kakva je Vacićeva „spoljna politika“ i zašto je toliko fasciniran ideologijom koja je desetkovala Srbe
U Srbiji je održana akcija "Buka protiv zvučniog topa". Na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima građani su pravili buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!