

Evropska unija
Košta u Beogradu: Bez reformi i usklađivanja sa EU nema napretka Srbije ka članstvu
Predsednik Evropskog saveta traži od vlasti u Srbiji da se pozabave sprečavanjem zloupotrebe državnih resursa i pritiska na birače




Vladimir Kovačević je nepuna četiri mesaca pred izbore napustio Narodnu stranku i osnovao sopstveni pokret. On odbacuje mogućnost saradnje sa Vučićem, ali ne bi imao ništa protiv da on implementira njihov program. Ne odbacuje izričito ni ideju eksploatacije litijuma, ako bi bila u interesu države, a ne stranih kompanija
Negde u vreme kada su se opozicione partije konačno ujedinile u tri koliko-toliko ideološki profilisane koalicije – zeleno-leva, Đilas-Jeremić-Lutovac, desna predvođena Dverima – bivši visokopozicionirani član Narodne Stranke (NS) Vladimir Kovačević osnovao je sopstvenu partiju. Njegov pokret „Da se struka pita“ u svom imenu otkriva za šta stoji.
Kovačević za „Vreme“ kaže da ne bi sarađivao sa aktuelnom vlašću, ali da ne bi imao ništa protiv da „Vučić implementira ideje pokreta“. Osnovni pravci delovanja pokreta trebalo bi da budu privreda, preduzetništvo, finansije, poljoprivreda i reforme školstva i zdravstva.
Vladimir Kovačević je u biznisu tri decenije, poseduje tri fabrike u farmaceutskoj i tekstilnoj industriji. Smatra da “samo ljudi koji su uspeli da nešto ostvare za sebe, mogu da urade nešto i za druge“.
Na svečanom osnivačkom skupu pokreta prošle nedelje, naveli su da su pripremili niz konkretnih ekonomskih mera koje, kako kažu, mogu da poboljšaju svakodnevni život građana.
Na pitanje kakav stav imaju o eksploataciji litijuma u Srbiji, Kovačević, za razliku od opšteg trenda kategoričkog odbacivanja ove ideje u opoziciji u duhu protesta protiv Rio Tinta koji su prodrmali opozicionu scenu, Kovačević nije tako izričit. Kaže da “ne treba bežati od rudnika litijuma, ali se treba zahvaliti Rio Tintu i nastaviti projekat pod menadžerskim rukovođenjem naših ljudi” koji bi trebalo da rade u državnom, a ne u interesu inostranih kompanija.
Razlaz sa šefom Narodne stranke Vukom Jeremićem nije protekao nitiho, ni u prijateljskom tonu. On je NS kritikovao da se više bavi istraživanjem afera, nego politikom, a i među prvima je izneo u javnost postojanje rivaliteta između Jeremića i Zdravka Ponoša.
Kovačević kaže da im prilikom osnivanja predstojeći izbori nisu bili primarni cilj, te da neće samostalno izlaziti na njih. Pokret je, kaže, otvoren za saradnju ukoliko neko iz opozicije smatra da može da usvoji njihov program.
Povratak u politiku Dragana Đilasa uzima kao primer toplog zeca kroz koji opozicija prolazi. Lider “Da se struka pita” kaže da očekuje „velike napade, ali da se ne plaši“.
F.M.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Predsednik Evropskog saveta traži od vlasti u Srbiji da se pozabave sprečavanjem zloupotrebe državnih resursa i pritiska na birače


Dok Aleksandar Vučić pred evropskim zvaničnicima nastupa kao faktor "mira i stabilnosti" njegov odlazak na samit u Tivat prati propagandni rad "Informera", čarter-let sa 87 lojalista, upozorenje BIA i pojačane kontrole crnogorskih državljana na granicama sa Srbijom. Da li pokušaj da se "Ćacilend" preseli preko granice pokazuje kako izgleda evropski put Srbije?


Zašto Vučić prikazuje Srbiju kao opsednutu tvrđavu koju policija brani od spoljnih neprijatelja? Zbog čega bi Vulin da se uveze novi srpski narod? Šta je poručila plesna tačka na obeležavanju Dana policije? O tome pišemo u uvodniku novog broja „Vremena“


Aktivista iz Gornjeg Milanovca Branimir Stojčić tako je silno uvredio lokalne naprednjake da su oni potegli krivičnu prijavi i parnične postupke. Preti mu globa od 3,5 miliona dinara, a ljudi sada skupljaju novac da mu pomognu


Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić kaže da u Crnoj Gori „postoji ozbiljna bezbednosna pretnja po život“ Aleksandra Vučića, pa ga moli da ako baš insistira da ide na samit EU-Zapadni Balkan, ni slučajno ne prenoći u Tivtu
Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije
Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve