img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Da se istraga sprovede do kraja, ceo sistem bi se urušio kao nadstrešnica

02. новембар 2024, 12:59 Nemanja Rujević
Foto: Tanjug/Nenad Mihajlović
Na mestu tragedije: Ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković, premijer Miloš Vučević i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić
Copied

U Srbiji je na snazi jednodnevna, u Novom Sadu trodnevna žalost. Četrnaestoro ljudi je poginulo kada se na njih u petak obrušila nadsteršnica železničke stanice u Novom Sadu. Ko je za to kriv? Kritičari vlasti kažu da su krivi javašluk i lopovluk, ugrađivanje u svaki građevinski poduhvat

U subotu (2. novembar) kiosci u Srbiji prekriveni su crno-belom štampom. Ljudi idu svojim poslom tiše nego obično, iz kafića nema muzike. Dan je žalosti.

Mnogo toga podseća na maj prošle godine, posle masovnih ubistava u osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ i mladenovačkim selima Dubona i Mali Orašac. Ipak, tada se tuga mešala sa nevericom.

A sada, posle smrtonosnog pada nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici, kao da je reč o koktelu od tuge i besa.

Pod betonom je u petak stradalo četrnaestoro ljudi, to možda nije konačni bilans žrtava jer ima teško povređenih.

Ma to je „stara“ nadstrešnica

Mnogi kritičari vlasti protive se da se crni petak u Novom Sadu naziva „tragedijom“. To je, kažu, „zločin“, rezultat javašluka, sistemske korupcije, proterivanja stručnosti iz svih sfera života.

„Šta je poremetilo statiku nadstrešnice ako ne treća po redu rekonstrukcija (čitaj: pljačka budžeta) železničke stanice za četiri godine? Kiše i snega nije bilo odavno“, zapitao se u jednom tvitu profesor Bojan Pajtić, bivši vojvođanski premijer.

Naime, Železnička stanica je ovog jula nanovo svečano „otvarana“, premda radovi još nisu sasvim gotovi.

Ali, ni sat vremena posle pogibije ljudi, dok je pod šutom još bilo zatrpanih, niz medija bliskih vlastima izmenio je naslove vesti na portalima i nadalje potencirao da je u pitanju „stara nadstrešnica“ rekonstruisane stanice.

Podtekst nije teško razumeti – nije palo nešto što smo mi radili, nego nešto staro, što nije menjano od 1964. godine, kada je stanica izgrađena.

“Zločin” za koji se ide u zatvor

Ali, pitaju se kritičari, kako bi to uopšte moglo nekoga da opravda? Na licu mesta stvorili su se premijer Miloš Vučević i ministri Ivica Dačić i Goran Vesić, svi najavljujući istrage.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se u udarnom terminu na televiziji tražeći „političku i krivičnu“ odgovornost.

Za Pajtića je jasno kako bi ta odgovornost trebalo da izgleda. Posebno jer, kako piše na mreži Iks, na stanici nije vidljivo gde je utučeno 60 miliona evra u rekonstrukciju, a nejasno je zašto onda, za te pare, bar nije sređena i nadstrešnica koja se obrušila kao kula od karata.

„Zbog ovakvih tragedija koje su očigledna posledica korupcije, bahatosti i neznanja, u civilizovanom svetu vlade ne samo da padaju, već kolektivno idu u zatvor“, napisao je Pajtić.

Ko je i kako rekonstruisao stanicu?

Naručilac rekonstrukcije stanice bila je Infrastruktura Železnice Srbije, a radove su izvodile dve kineske kompanije. Sve u sklopu brze pruge koja sada povezuje Beograd i Novi Sad, a jednog lepog dana – uz već desetine obećanja koja su prekršena – ići će do Budimpešte.

Taj posao, kao i mnogi drugi poslovi sa Kinezima, bio je obavijen velom tajne.

Tek, Infrastruktura je saopštila da nadstrešnica nije bila obuhvaćena rekonstrukcijom. Rađeno je okolo, na fasadi. Neki bi rekli – nadstrešnica je našminkana.

Ljudi od struke primećuju čudne stvari – dodate čelične i staklene elemente na nadstrešnici, te galeriju unutar stanične zgrade, koja je oslonjena o isti zid.

Pitanje je tako da li je nadstrešnica pala zato što je „bila padu sklona“ ili zato što je pri rekonstrukciji neko nešto prevideo i izmenio statiku.

Bez sluha za upozorenja

Inženjer geologije Zoran Đajić, koji je do prošle godine radio na rekonstrukciji stanice kao konsultant saobraćajnog instituta CIP, tvrdi da je u pitanju ovo drugo. I to uprkos upozorenjima.

On je televiziji N1 rekao da je lično u martu prošle godine izvođačima i nadležnom ministarstvu poslao izveštaj u kojem je tražio da se sa pročelja zgrade skinu mermerne ploče i proveri podloga, te da se sve popravi i zameni „što je inače bilo predviđeno projektom“.

„Činjenica je da taj deo nije urađen i izvođač je odlučio samo da prefarba ploče koje je trebalo zameniti“, tvrdi Đajić.

Političke posledice

Resorni ministar Vesić obećava da će se utvrditi zašto nadstrešnica nije rekonstruisana. Kako je rekao, građevinska dozvola izdata je pre tri godine i taj proces je morao da podrazumeva procenu statike. Valja videti zašto je odlučeno da nadstrešnica ne bude rekonstruisana, rekao je Vesić.

No i sam Vesić bi, prema najavama Višeg tužilaštva u Novom Sadu, trebalo da bude saslušan među dvadesetak osoba ove subote.

Može biti da je odgovore „zašto se ovo desilo“ i „ko je kriv“ lako naći, za razliku od pokolja prošle godine, amoka, kada se nije moglo ući u glavu ubica.

Sada se u dokumentaciju i trag novca može ući, ako se hoće. Ali, kritičari kažu da bi se onda, poput nadstrešnice, urušio ceo sistem vlasti.

„Ostaje nam da se plašimo, svakim danom sve više, kako će protokom vremena izgledati silna Potemkinova sela koja vučićevci grade. Stručnjaci kažu – ne daj bože ozbiljnog zemljotresa“, piše novinar „Vremena“ Nedim Sejdinović.

Pitanje je da li će situacija i politički nalikovati na onu nakon prošlog maja, kada su višemesečni „protesti protiv nasilja“ izveli rekordan broj ljudi na ulice, a onda tiho zamrli.

Za sada, opozicija je jedino pozvala građane da se u Novom Sadu okupe u subou u 17 časova kako bi se ujedinili u bolu i solidarnosti. Do zaključenja ovog teksta, još niko nije podneo ostavku.

Tagovi:

Dan žalosti Novi Sad tragedija Urušavanje nadstrešnice Železnička stanica Novi Sad
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predsednik Srbije

Predsednik Srbije

13.фебруар 2026. M. L. J.

Vučić: „U Minhenu svi pričaju o ratu“

Aleksandar Vučić izjavio je da u Minhenu nikada više nije video ljudi u uniformama, kao i da svi pričaju o ratu. Brinu ga, kaže, i susedi

Kosovo

13.фебруар 2026. Iva Manojlović/DW

Atak na preostale srpske institucije na Kosovu

Srpske institucije na Kosovu zamiru, a zvanični Beograd ćuti, iako se busa nacionalizmom kad god ustreba

Prebijanje demonstranta u Valjevu, čovek na asfaltu, policajac sa podignutim pendrekom

Protesti u Srbiji

13.фебруар 2026. K. S.

Šest meseci od „najcrnje noći“ u Valjevu: Protest povodom avgustovske policijske brutalnosti

U Valjevu će u subotu, 14. februara, biti održan protest povodom šest meseci od policijske brutalnosti nad građanima tog grada. Kakav je plan skupa i šta se u Valjevu desilo lane

Studenti

13.фебруар 2026. Filip Đorđević (DW)

Studenti i opozicija: Hoće li politička zrelost prevagnuti nad sujetama?

„Prema poverenju koje uvažavamo se odnosimo svesno i odgovorno, stoga ne želimo da dopustimo da na bilo koji način zavisimo od drugih aktera", objašnjava Anja, studentknija Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu

Protest u Kragujevcu

Studentski protesti

12.фебруар 2026. K. S.

„Sretnimo se ponovo”: Kakav je plan protesta u Kragujevcu

U Kragujevcu i Orašcu će na Sretenje biti održani studentski skupovi. Kakav je plan protesta

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure