Državna revizorska institucija je utvrdila da Crvenom krstu iz republičke kase nije isplaćeno onoliko novca koliko mu po zakonu pripada – umesto 8,87 milijardi, uplaćeno mu je svega 3,38 milijardi dinara
Kako se navodi u tekstu, Zakon o Crvenom krstu Srbije kaže da se za sprovođenje programa koji proističu iz ciljeva i zadataka CK Srbije, kao i delovanje ove organizacije, sredstva obezbeđuju iz članarina i donacija, ali i iz prihoda od igara na sreću, koji se u okviru budžeta Srbije raspoređuje i izdvaja za humanitarne potrebe.
Humanitarna sredstva koja se izdvajaju su regulisana Zakonom o igrama na sreću. Tim zakonom je predviđeno da se 40 odsto namenskih primanja budžeta Republike Srbije usmerava za finansiranje Crvenog krsta, organizacija osoba sa invaliditetom, udruženja koja se bave unapređenjem položaja osoba sa invaliditetom i drugih lica u stanju socijalne potrebe, kao i za ustanove socijalne zaštite, sport i omladinu, jedinice lokalne samouprave i lečenje retkih bolesti, konstatuje N1.
Za jedanaest godina isplaćeno tek 38 odsto sredstava
Crveni krst je, navodi se u tekstu, državnim revizorima dostavio pregled transferisanih sredstava za period od 2014. do 2024. godine posredstvom Ministarstva zdravlja.
Foto: Tanjug/ Jadranka IlićDržavna revizorska institucija je dala 110 preporuka u cilju postizanja veće efektivnosti i pravilnosti u poslovanju Crvenog krsta.
U izveštaju Državne revizorske institucije navodi se da je razlika između sredstava koje Crveni krst treba da ostvari po Zakonu o igrama na sreću, ostvarenih budžetskih prihoda od naknada za posebne igre na sreću i sredstava koja su zaista transferisana u periodu od 2014. do 2024, iznosi preko pet milijarsi dinara, a Crveni krst Srbije je ostvario prihode u visini od 3.379.000 dinara, što je tek 38 odsto ostvarenih budžetskih prihoda namenjenih za finansiranje Crvenog krsta u navedenom periodu.
U postupku revizije, Državna revizorska institucija je skrenula pažnju Ministarstvu zdravlja na utvrđenu nesrazmeru između odobrenih i zagarantovanih sredstava prema Zakonu o igrama na sreću.
Nisu problem samo neisplaćena sredstva
Izveštaj DRI pokazuje da Crveni krst Srbije može da obezbedi veću usklađenost poslovanja primenom zakonske regulative u sprovođenju propisa, upravljanju imovinom i obavezama i sprovođenju javnih nabavki.
Cilj revizije je bio da se ispitaju sistemski problemi u oblastima pravilnosti i efektivnosti rada Crvenog krsta, pa je u 2025. godini izvršen odabir deset organizacija.
Revizijom su obuhvaćeni Crveni krst Srbije, kao i organizacije Crvenog krsta Vojvodine, Beograda, Novog Sada, Subotice, Niša, Kragujevca, Čačka, Prokuplja i Požarevca.
Na osnovu prikupljenih i analiziranih podataka o poslovanju u 2024. godini revizori su utvrdili 34 nepravilnosti i nesvrsishodnosti u sprovedenim revizijama u deset organizacija Crvenog krsta.
Foto: Tanjug/ Vladimir SporcicNa osnovu prikupljenih i analiziranih podataka revizori su utvrdili 34 nepravilnosti i nesvrsishodnosti u sprovedenim revizijama u deset organizacija Crvenog krsta.
U izveštaju se navodi: „Utvrđene nepravilnosti ukazuju da organizacije Crvenog krsta Srbije nisu upravljale imovinom i obavezama u skladu sa propisima, nisu sprovodile popis imovine i obaveza u skladu sa propisima u svim svojim delovima, nepravilno su obračunavale dodatak za minuli rad, naknadu zarade za rad na dan praznika koji je neradni dan, naknadu zarade za godišnji odmor i naknadu zarade za bolovanje, nisu sprovodile javne nabavke i nabavke na koje se Zakon ne primenjuje u skladu sa propisima, kao i da nisu uspostavile planske i izveštajne dokumente koji sadrže vrednosno iskazane indikatore.“
Državna revizorska institucija u izveštaju daje i 110 preporuka u cilju postizanja veće efektivnosti i pravilnosti u poslovanju organizacija Crvenog krsta.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Velika izlaznost i gužve na biračkim mestima mogu da motivišu neodlučne i apatične birače da izađu na izbore, objašnjava za „Vreme“ socijalna psihološkinja Ivana Jakšić
Broj birača sa Kosova porastao je za više od 20.000 u odnosu na izbore 2023. godine. Uprkos upozorenjima o tačnosti biračkog spiska, vlast tvrdi da je on „najažurniji do sada“
Rajka Galin Ćertić, direktorka REM-a od decembra 2023, dala je otkaz usred izborne kampanje, nedelju dana posle incidenta u prostorijama REM-a. Ugovor, prema Nova.rs, traži da raskine do 26. oktobra.
Više od 20 učenika drugog razreda novosadske osnovne škole obolelo je tokom boravka na Divčibarama. Institut za javno zdravlje Vojvodine u izveštaju navodi da su u kuhinji hotela zatekli nezadovoljavajuće higijenske uslove, dok uzrok bolesti nije potvrđen.
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.