

Iskakanje iz šina
Šapić ćuti posle tramvajske nesreće, niko nije podneo ostavku
Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke




Prema istraživanju Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost Politički pritisci na birače ne dešavaju se samo uoči izbora. O tom problemu se ćuti. Mehanizmi pritisaka obuhvataju i kontrolu nad privatnim životom pojedinca
Politički pritisci na birače ne dešavaju se samo uoči izbora, već gotovo svakodnevno, jedan je od ključnih nalaza istraživanja Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) o političkim pritiscima, koje su sproveli tokom 2022. godine, u periodu pre i posle izbora. Prikupljena su svedočenja više od 70 građana koji su bili žrtve ili svedoci političkih pritisaka.
Rezultate su izneli sinoć u Kragujevcu, u okviru serije javnih razgovora u gradovima širom Srbije pod nazivom „Čaj protiv političkih pritisaka“.
Iako su politički pritisci, kako je istraživanje pokazalo, deo svakodnevice za mnoge građane Srbije, o tom problemu se nedovoljno govori. Žrtve pritisaka najčešće ćute u strahu od posledica, a deo javnosti na partijske zloupotrebe, ucene i „usluge“ gleda kao na pojavu koja se podrazumeva u „političkoj borbi“.
Pritisci su posebno rasprostranjeni u javnom sektoru, odnosno u javnim preduzećima i ustanovama i organima lokalnih samouprava, ali ni preduzetnici i zaposleni u privatnom sektoru nisu imuni na njih, a marginalizovane i ranjive grupe su u posebno nezavidnom položaju.
Osim aktivnosti vezanih za obezbeđivanje sigurnih glasova, podršku u promociji stranke i političkih aktera ili dokazivanje lojalnosti stranci, mehanizmi pritisaka obuhvataju i kontrolu nad privatnim životom pojedinca.
Pritisci se najčešće sprovode po centralizovanom sistemu, i to hijerarhijski, pa zadaci obično dolaze direktno od najvišeg rukovodstva stranke i prenose se dalje do rukovodilaca u javnom sektoru, vlasnika privatnih firmi i pojedinaca a potom na zaposlene u javnom sektoru, radnike, stranačke aktiviste, nezaposlene, socijalno ugrožene i ostale kategorije.
“Crta poziva nadležne državne organe i sve političke partije da onemoguće i obustave nelegalne i nelegitimne načine obezbeđivanja političke podrške. Dok se građani ne oslobode mreže pritisaka, neće biti uslova za slobodne i poštene izbore, kao ni za ukupan razvoj društva, jer će poslušnost strankama sve više potiskivati stručnost, etičnost i poštovanje zakona”, poručio je programski direktor Crte Raša Nedeljkov.
S.Ć./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke


Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba


Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?


Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini


Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve