img
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ministarske diplome

CINS: Milica Đurđević Stamenkovski nije diplomirala na Fakultetu političkih nauka

06. avgust 2024, 10:55 M.S.
Milica Đurđević Stamenkovski Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Milica Đurđević Stamenkovski
Copied

Ministarka za brigu o porodici i demografiju Milica Đurđević Stamenkovski u svojoj biografiji navodi da je posle Prve beogradske gimnazije upisala Fakultet političkih nauka (FPN) na kome je stekla zvanje diplomiranog politikologa. To nije istina, tvrdi Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS)

Prvi put otkad se bavi politikom Milica Đurđević Stamenkovski se početkom maja u Narodnoj skupštini nije pojavila kao opoziciona poslanica. Na republičkim izborima u decembru 2023. godine, u koaliciji sa pokretom Dveri, njena stranka Zavetnici nije prešla cenzus. I pored toga, Đurđević Stamenkovski je u Skupštinu došla, ali ovoga puta kao kandidatkinja za novu ministarku za brigu o porodici i demografiju, piše Centar za istraživačko novinarstvo Srbije CINS.

U njenoj biografiji koja je zajedno sa biografijama ostalih predloženih ministara i ministarki bila dostavljena poslanicima, navodi se da je posle Prve beogradske gimnazije upisala Fakultet političkih nauka (FPN) na kome je stekla zvanje diplomiranog politikologa.

To tako godinama stoji i na njenom ličnom sajtu, a nakon što je izabrana za ministarku preneseno je i na sajtu Ministarstva koje vodi.

Ipak, iako posle gimnazije jeste upisala FPN, Đurđević Stamenkovski ga nikada nije završila, otkriva CINS.

Status studenta je na tom Fakultetu izgubila 2020. godine, što joj nije smetalo da se na raznim izbornim listama uz njeno ime navodi da je „diplomirani poltikolog“.

U Vladi niko ne proverava biografije

Nekadašnji ministar prosvete Srđan Verbić za CINS kaže da u Vladi niko ne proverava biografije i da se ne traži dokaz o stečenom obrazovanju kada se postaje ministar.

„Ja ih jesam doneo, jer sam smatrao da treba da se donesu neka dokumenta, ali meni to niko nije tražio“, navodi Verbić.

Međutim, Zoran Stojiljković, sociolog i profesor FPN-a u penziji, smatra da bi članovi izvršne vlasti morali da pri dolasku na funkciju prilože i neki dokaz o stečenom obrazovanju.

„U normalnim društvima oni (ministri) moraju biti odgovorni javnosti i zato bi građanima morali biti dostavljeni podaci, između ostalog, o tome šta su završili“, kaže Stojiljković.

Nije FPN, ali je zato Ruski institut

U izjavi za CINS ministarka Đurđević Stamenkovski kaže da je diplomu stekla tek ove godine na ruskom Institutu za dijasporu i integracije. Za to nam nije pružila dokaz jer je, prema njenim rečima, predala dokumentaciju za upis na magistarske studije na Ruskom državnom socijalnom univerzitetu.

Takođe, ona nije želela da odgovori na druga pitanja CINS-a, između ostalog zašto je izabrala ovaj Institut, kako se tamo upisala i koji je studijski program završila, već nam je rekla da se za ta pitanja obratimo direktno Institutu.

Institut za dijasporu i integracije je, prema podacima sa njihovog sajta, osnovan 1996. godine, a licencu za pružanje dodatnog obrazovanja dece i odraslih, kao i dodatnog stručnog obrazovanja su dobili 2019. godine od Moskovskog odeljenja za obrazovanje.

Ruski institut nudi kurseve političkih nauka

Prema podacima sa sajta, Institut nudi kurseve i iz političkih nauka koji traju od 36 do 72 sata.

U odgovoru za CINS Institut za dijasporu i integracije kaže da je „Milica Đurđević Stamenkovski od 2020. do 2024. prošla obuku na Institutu država SNG (Institut za dijasporu i integracije), specijalnost politikologija. Program je trajao 260 akademskih sati. Pomenuti program realizuje se na ruskom jeziku, uzimajući u obzir posebnosti za strane studente“.

Međutim, sa Instituta nisu odgovorili na pitanja da li je diploma stečena na ovaj način ekvivalentna diplomi osnovnih akademskih studija, kao ni da li su joj priznali ispite koje je položila na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

Agencija za kvalifikacije nije odgovorila na pitanje CINS-a da li bi diploma stečena na ovom Institutu bila priznata u Srbiji.

Cilj Instituta da proučava stanja bivših država SSSR

Inicijativa za osnivanje ovog Instituta je potekla od Konstantina Fedoroviča Zatulina, političara i člana Putinove Jedinstvene Rusije. On se u državnoj Dumi nalazi na mestu specijalnog predstavnika za pitanja migracije i državljanstva, a bavi se i poslovima vezanim za pitanja bivših država Sovjetskog Saveza i evroazijske integracije.

Među osnivačima Instituta se, između ostalih, navode Ministarstvo spoljnih poslova Ruske Federacije, akcionarsko društvo Sputnjik, instituti Ruske akademije nauka i Moskovski državni univerzitet Lomonosov.

Njegov cilj je da prati i proučava stanja bivših država Sovjetskog Saveza, kao i da prikuplja informacije o položaju Rusa koji su van zemlje i radi na jačanju veza sa ruskom dijasporom.

Mediji u Srbiji su u više navrata pisali o Zatulinu tokom njegovih poseta Beogradu. Dolazio je na sahranu i obeležavanje petogodišnjice smrti Slobodana Miloševića, kao i na događaj u organizaciji Srpske radikalne stranke u periodu dok je Vojislav Šešelj još uvek bio u Hagu. Tom prilikom poručio je da Tribunal mora biti ukinut jer predstavlja „sramotu međunarodnog prava“.

Institut ima predsedništvo i u Beogradu

Institut je 2021. godine otvorio i svoje predstavništvo u Beogradu, u hotelu Moskva, sa nazivom Ruski balkanski centar. Otvaranju su prisustvovali Konstantin Zatulin, tadašnji predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić i bivši ambasador Srbije u Moskvi Slavenko Terzić, koji je i direktor ovog Centra.

Kako je izvestila Radio televizija Vojvodine Zatulin je tom prilikom ukazao da Rusija i Srbija nemaju zajedničku granicu, da narodi dve zemlje nikada nisu živeli u jednoj državi, ali da ih vekovima povezuje ista vera, slični pogledi na svet i „uzajamna, ponekad mistična ljubav“.

U izjavi za CINS Slavenko Terzić kaže da ne zna ništa o mogućnostima za dodatno obrazovanje na Institutu, da se saradnja Ruskog balkanskog centra i Instituta odvija na naučno-kulturnom planu.

„Organizujemo okrugle stolove ili zajedničke skupove, to je uglavnom to.“

Dodaje i da je trenutna saradnja slaba jer nemaju sredstava, kao ni, pretpostavlja, sam Institut.

Na sajtu Instituta se inače redovno objavljuju vesti, među kojima i one o novim zakonima o proterivanju migranata, o aktuelnom ratu u Ukrajini i odnosima sa drugim zemljama. Institut i Rusko balkanski centar izdali su 2023. i zajedničko saopštenje kojim se osuđuju protesti „Srbija protiv nasilja“, uz ocenu da su te akcije imale za cilj rušenje Aleksandra Vučića i destabilizaciju Srbije.

Izvor: CINS

Tagovi:

Diplomirani politikolog Milica Đurđević Stamenkovski Ministri diploma Fakultet političkih nauka FPN
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

15.novembar 2026. S. Ć.

Novosadski aktivisti stigli kući nakon godinu i po dana izgnanstva

Dorotea Antić i Branislav Đorđević vratili su se u Novi Sad nakon što je Viši sud obustavio postupak protiv njih i još desetoro aktivista - zbog sumnje na pripremanje nasilne promene ustavnog uređenja

Momci u crnom s rančevima ulaze u Ćacilend, parlamentarni izbori 2026.

Svet

15.novembar 2026. M. L. J.

Bivša ambasadorka Belgije: EU naterala Vučića da se povuče iz Pionirskog parka u izbornoj noći

Bivša ambasadorka Belgije u Beogradu Denis de Hauer izjavila je da je Evropska unija izvršila pritisak na Aleksandra Vučića da povuče bezbednosne snage iz Pionirskog parka u izbornoj noći, kako bi se izbegao mogući građanski rat

Vesti

14.novembar 2026. S. Ć.

EPS: Najveći dužnici su Železara Smederevo, Resavica, GSP, MUP

Među 50 najvećih dužnika EPS-a su državne firme i ministarstva. Ukupno duguju 176 miliona evra

Vesti

14.novembar 2026. S. Ć.

Ministarstvo građevinarstva potvrdilo je pisanje „Vremena“ o Generalštabu

„Ugovor o raskidu je u proceduri formalizacije i očekuje se završetak početkom iduće nedelje, o čemu će javnost biti obaveštena“, saopštilo je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i potvrdilo ranije pisanje „Vremena“

Vesti

14.novembar 2026. N. R.

„Vreme“ saznaje: Raskinut ugovor za Generalštab, nema penala

Srbija i firma Džareda Kušnera odrekle su se svih eventualnih međusobnih potraživanja pri raskidu ugovora za Generalštab, tvrdi izvor „Vremena“ iz Vlade

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure