
KiM
Poslanici Srpske liste se zakleli da će se „zalagati za zaštitu teritorijalnog integriteta Kosova“
Predsednik Udruženja novinara Kosova Džemailj Redža tvrdi da su poslanici Srpske liste „pokušavali da sakriju“ da su potpisali zakletvu
U bolnicama širom Srbije na pregled magnetne rezonance čeka se i do dve godine. U manjim mestima, poput Bora, razlog za čekanje je nedostatak stručnog kadra i mali broj aparata
Pacijenti u bolnicama u Srbiji u proseku na pregled magnetnom rezonancom čekaju od tri meseca do dve godine, podaci su Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO).
Prema najnovijim informacijama Ministarstva zdravlja, od 35.301 pacijenta upisanih na listi 10. septembra prošle godine, 5980 ljudi nalazi se na spisku za snimanje magnetnom rezonancom, navodi Nova.rs.
Međutim, prema zvaničnim obaveštenjima kliničkih centara i opštih bolnica u gradovima širom Srbije, ukinute su liste čekanja za magnetnu rezonancu. Na sajtu Ministarstva zdravlja zvanično su objavljeni dokumenti u kojima se tvrdi da nema lista čekanja.
Ustanove koje su to objavile su Institut za onkologiju i radiologiju Srbije, KBC „Bežanijska kosa“, Univerzitetski klinički centar Niš i Kliničko-bolnički centar „Zvezdara“. Ista dokumenta objavile su i opšte bolnice u Čačku, Pirotu, Zrenjaninu, Šapcu, specijalne bolnice u Beogradu i Šapcu, kao i Zdravstveni centri u Kladovu, Užicu i Valjevu.
Izuzetak predstavljaju pacijenti smešteni u bolnici, kojima je neophodna magnetna rezonanca. U tom slučaju, snimanje se obavlja istog dana kada se proceni da je neophodno, ili najkasnije za nekoliko dana.
Borska bolnica – nedostatak lekara
U Timočkoj krajini Bor je jedini grad čija bolnica, koja pokriva čitavo područje, poseduje magnetnu rezonancu.
„Kod nas se radi samo magnetna rezonanca glave i kičme“, objašnjava za „Vreme“ lekar borske bolnice. Mali je broj aparata, kaže, kojima mogu da se odrade pregledi. Pored toga, nema dovoljno obučenog kadra za snimanje.
Kako je smanjen broj lekara, dolazi do situacije u kojoj tri doktorke koje su obučene za ovaj posao moraju da pokrivaju pet radnih mesta. Zato se pregledi ne mogu obavljati redovno.
„Ministarstvo to ne prati. Nema ko da upravlja aparatom. Lekari su iz Zaječara slali pacijente u Bor, na skener, ali kada smo mi morali da šaljemo pacijente njima, oni to nisu prihvatili“, kaže lekar Opšte bolnice u Boru.
Pacijenti kojima je neophodan magnet primorani su da čekaju koliko god je potrebno. S druge strane, oni kojima je hitno, zakazuju preglede u privatnim ustanovama, gde ne moraju da čekaju. Magnetna rezonanca u privatnim klinikama iznosi oko 12.000 dinara, piše Nova.rs.
„Nije mašina problem, već nedostatak ljudi“
Kada je u pitanju Beograd, čak jedna trećina ljudi iz zemlje tamo odlazi na lekarske preglede, pa i na magnetnu rezonancu.
Jedan od lekara iz Beograda navodi nedostatak radiologa kao glavni problem za odlaganje snimanja magnetnom rezonancom.
„Da bi radio kao radiolog, treba ti i do šest godina obuke. Ali nije samo magnet u pitanju, već i obuka za rad na skeneru, rendgenu i ostalim aparatima. Lekari se tek kasnije specijalizuju za rad na jednom aparatu, ali moraju biti obučeni za rad na svim. Nije mašina problem, već nedostatak ljudi“, navodi on.
Pošto je u pitanju zona zračenja pri radu na magnetnoj rezonanci, mladi lekari odbijaju specijalizaciju u ovom polju, te je broj radiologa sve manji.
Još jedan od razloga za dugim čekanjem pregleda jeste i neumereno slanje pacijenata.
„Magnet treba biti završna faza lečenja, a mnogi lekari pacijente šalju odmah“, kaže on.
Pacijenti sami sebi daju dijagnoze
Kako objašnjava, pacijenti sami sebi daju dijagnoze, te zahtevaju ovakvu vrstu pregleda u startu.
„Preko Zaštitnika za prava pacijenata kojeg ima svaka ustanova, vrše pritisak na lekare opšte prakse, da im zakažu magnet. Tako lekare opšte prakse ne shvataju ozbiljno, preskaču njihove savete i idu direktno kod specijaliste“, objašnjava lekar.
Na lični zahtev, pacijenti zanemaruju preporuke lekara opšte prakse, te misleći da znaju bolje, zahtevaju pregled magnetnom rezonancom. Lekar smatra da se tako proširuje spisak ljudi za pregled, jer mnogima nije potreban, iako su na njemu.
Na Bežanijskoj kosi i u Zemunu gravitira ceo Novi Beograd – preko 300.000 ljudi. Lekar smatra da u Beograd u proseku dolazi i do pola miliona ljudi na preglede.
„S druge strane, u Boru, Negotinu i Kladovu veliki problem predstavlja nedostatak opreme. Unutrašnjost ima manje aparata od nas, a u Beogradu nema ko da radi“, zaključuje lekar.
Na Vojnomedicinskoj akademiji poslednji pacijent za dijagnostiku MR kičme zakazan je za 23. decembar 2025, a MR glave za 25. decembar tekuće godine.
Ipak, trenutni rekorderi su u UKC Vojvodine, gde je poslednji termin za MR male karlice, kao i MR abdomena 18. mart 2026, dok je na kraju liste za magnet glave upisan 13. decembar 2026, navodi Nova.rs.
Predsednik Udruženja novinara Kosova Džemailj Redža tvrdi da su poslanici Srpske liste „pokušavali da sakriju“ da su potpisali zakletvu
“Naša kuhinja za širenje mržnje i laži se nalazi u ovoj zgradi iznad nas, na ovom istom RTS-u koji i danas širi laži i mržnju. Moja generacija se primila na te laži, verovala je da radimo pravu stvar i da smo mi u pravu a oni drugi da su zli. I oni drugi su to isto mislili za sebe i onda je krenuo točak zla koji nikako da se zaustavi a za mnoge traje i dan-danas”, rekao je Goran Samardžić ratni veteran, koji je bio vršnjak studenata kad je u Sarajevu postao i ratni vojni invalid
Da bi izašla iz političkog ćorsokaka i podela u društvu, Srbija bi trebalo da pojača napore u borbi protiv korupcije, unapredi reforme vladavine prava, uključujući izbor Saveta REM kroz transparentan i sveobuhvatan proces, navela je komesarka za proširenje EU Marta Kos
Posebno zabrinjava to što je medijskim radnicima u RTS uskraćena sloboda kretanja i obavljanje profesionalnih novinarskih zadataka,, a upućene su im i uznemirujuće pretnje, navodi Ministarstvo spoljnih poslova
Mokrih kolovoza više nema, jedino ih treba očekivati na jugu i jugoistoku gde su još uvek mogući kratkotrajni pljuskovi
Vučić i Šešelj: Gde ja stadoh, ti produži
Povratak radikalskog nasilja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve