img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Studenstki protesti

Čedomir Antić: Neće me anarhisti terati zviždaljkom

04. децембар 2024, 12:14 Nemanja Rujević
Foto: Milica Vučković/FoNet
Čedomit Antić
Copied

Profesor Čedomir Antić kaže da blokade na Filozofskom fakultetu u Beogradu vode anarhisti bez podrške većine studenata. Za „Vreme“ odgovara na opaske da je on jedini „štrajkbreher“ među profesorima

U ponedeljak (2. decembar) profesor istorije Čedomir Antić držao je predavanje na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Nekoliko mladih ljudi koji predvode blokade upali su sa zviždaljkama i ometali čas. Antić je, kako kaže za „Vreme“, studentima koji su bili na predavanju – a bilo je više od tri četvrtine od onih koji je trebalo da dođu – rekao da mogu da ostanu ili izađu, i da on ne može da im garantuje bezbednost.

Završilo se, prepričava, pomalo čudno. Nakon četrdeset minuta ometanja, prestali su. Antić je ostao da radi u učionici, a omladina sa pištaljkama je otišla.

To je ovom profesoru, jednom od vođa velikih studentskih protesta 1996/97. godine, na društvenim mrežama donelo optužbe da je „štrajkbreher“, navodno jedini profesor koji „nije stao uz studente“.

Sada za „Vreme“ Antić kaže da, za razliku od poslanika SNS-a, ne funkcioniše na zvonce ili zviždaljku. Postoje, kaže, pravila kako se uspostavlja štrajk na fakultetu, a ona sada nisu poštovana.

„Oni koji vode blokadu se kriju. To je mali pokret anarhista koji ne poštuje nijednu ustanovu države, pa ni univerzitet. Neki imaju agendu, neki su deca – nažalost, jer imaju po 22 ili 23 godine, ali im treba odrastanje“, kaže Antić.

Šta je to „plenum“

Kako kaže Antić, umesto da demokratski pribave podršku većine studenata, ta grupa se odlučila na takozvani „plenum“. Antić tvrdi da ih je onde bilo sedamdesetak od kojih više od polovine uopšte nisu studenti Filozofskog fakulteta.

Prema saopštenju samih studenata – to jest grupe koja vodi blokade, a retko komunicira sa medijima – na „plenumu“ je „više stotina“ studenata ovog fakulteta „jednoglasno izglasalo“ blokadu fakulteta do ispunjenja zahteva.

Traži se, kao i na drugim fakultetima u Srbiji, objavljivanje dokumentacije o nadstrešnici koja je zdrobila ljude u Novom Sadu, puštanje svih pritvorenih demonstranata, hapšenje onih koji su napadali studente kao i povećanje izdvajanja za državne fakultete za dvadeset odsto.

„Oni su ušli u boj između vlasti i opozicije, a kriju se iza priče o humanosti“, nastavlja Antić o tome zašto on neće da podrži ovakve blokade „anarhista“. „Neću da Hitlerom teram Norijegu“, kaže on.

„Ovakvi ne mogu da naškode Vučiću“

Podseća da su, kad je devedesetih vodio proteste, studenti pribavili podršku većine kolega i kasnije ubedljivo dobili i izbore za studentski parlament.

Filozofski fakultet je, kaže Antić, uvek bio bastion demokratije i otpora, ali mu sada ovo deluje kao „uprezanje rols rojsa u vola“. Kaže da mladi koji bi da vode blokade ne rade politički, ne ubeđuju druge studente, ne pridobijaju većine, već samo dižu galamu.

Zato, kaže, vođe današnjih blokada ne mogu da napune ni plato ispred fakulteta, a kamoli da u četiri trake prošetaju Ulicom Kneza Miloša. Takvi, kaže, jedino mogu da naprave problem upravi fakulteta, ali ne i Vučiću.

„Tako se pravi parodija od studentskih protesta. Prave je lenji, nezreli, a ima i korumpiranih politikanata koji hoće anarhističku republiku. Naravno, ima među njima i onih sa dobrim namerama“, kaže Antić.

Drugi profesori „ćute“?

Kaže da mu je žao što se stvari razvijaju ovako jer bi trebalo da je lako steći na fakultetu pravu podršku za masovni protest i pobeđivati Vučića vrednostima.

„Prihvatam ravnopravnost studenata, ali i ja sam akademski građanin. Neka dođu, da većinski donesemo odluku, profesori i studenti. Za sada sam od uprave fakulteta dobio jedino nepotpisanu poruku da studenti od nas ništa ne traže – osim da se sklonimo“, nastavlja Antić.

Na pitanje da li je zbilja jedini profesor koji još radi, on kaže da ne zna, ali da ostale kolege upadljivo ćute. „Ćute zbog hajke, da ih neko ne bi zaustavio na ulici i pretio im.“

Antić kaže da su protesti na fakultetu 2014. bili agresivniji, da je tada pljuvan i napadan fizički, a onda je podnosio tužbe. Sada, kaže, manje je fizičke agresije jer se sve radi po „anarhističkoj kuharici“ koja anarhiste uči da izbegnu jedino fizički kontakt.

„Ako mi napadnu studente, ako me budu klevetali po medijima, ja ću ih opet tužiti. Znam i koga, ali nadam se da neću morati jer suđenje košta.“

Tagovi:

Filozofski fakultet Studentski protest Blokada fakulteta Čedomir Antić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure